Integracija je veliki potencijal njemačkoga društva
Integracija je tema koja nas sve treba zanimati – tako je glasio moto zanimljive priredbe i podijske diskusije koju je u Heilbronnu organizirao SPD. Domaćin priredbe bio je zastupnik u Bundestagu Josip Juratović (SPD), a gostovali su njegov kolega iz parlamentarnih klupa Sebastian Edathy i ministrica za integracije pokrajine Baden-Württemberg Bilkay Öney. Priredbu je moderirao novinar Siegfried Lambert (Heilbronner Stimme), a među gostima bili su brojni uglednici poput gradonačelnika Heilbronna Helmut Himmelsbach i rektora veleučilišta u Heilbronnu Jürgena Schrödera.
U svom pozdravnom govoru Josip Juratović ohrabrio je mlade doseljenike u Njemačkoj i pozvao ih da ne posustaju u nakani realiziranja vlastitih ciljeva. „Premda govorim njemački jezik akcentom, premda imam strano ime i prezime i premda sam pohađao Hauptschule, uspio sam postati zastupnik u Bundestagu. Uvjeren sam da je ključno biti uporan i slijediti vlastite ciljeve. Strano porijeklo u Njemačkoj ne mora biti prepreka za uspjeh“, rekao je Juratović naglasivši da za njega integracija obuhvaća identifikaciju s društvom u kojem živimo. „Integracija mora biti proces koji je obostran, dakle integrirati se moraju doseljenici, ali i domaće stanovništvo mora biti spremno živjeti u društvu koje je multikulturalno“, kazao je zastupnik u Bundestagu koji je porijeklom iz Koprivnice.
Sebastian Edathy govorio je o problemima integracijskog procesa te je kazao da su tzv, gastarbajteri godinama bili reducirani na rad, od njih se očekivalo da daju doprinos radeći u fabrikama, na gradilištima, u bolnicama i slično. Malo tko je razmišljao o integraciji i godinama su se gomilali problemi koje sada treba riješiti.
Ministrica Bilkay Öney
Upravo za rješenje problema, barem u pokrajini Baden Württemberg, zadužena je ministrica Bilkay Öney. Iznoseći na početku svog govora statističke podatke koji pokazuju da i u pokrajini Baden Württemberg postoje potencijala za popravak integracijskog stupnja stranaca, Öney je naglasila da želi provoditi modernu integracijsku politiku. „Različitost je šansa, želimo dati svakome mogućnost da razvija svoje potencijale. Vrlo je bitan angažman u sektoru izobrazbe i zapošljavaja. Želimo da se državne institucije u Baden Württembergu otvore prema migrantima te da im ponude veći broj radnih mjesta. Moje ministarstvo već prednjači u tome, a nadam se da će uskoro i druga ministarstva otvarati svoja vrata ljudima sa stranim porijeklom“. Ministrica je također naglasila aktivnosti u približavanju islamskoj vjeri te je u tom smislu nedavno održan okrugli stol u Stuttgartu. „Želimo da se naši strani sugrađani uključe i da participiraju u političkim procesima. Na taj način integracija može postati aktivna“, rekla je Öney.
Sebastian Edathy i Siegfried Lambert
U zanimljivoj podijskoj diskusiji Juratović, Edathy i Öney odgovarali su na pitanja mnogobrojnih posjetitelja, a predmet diskusije bile su teme integracijskih odnosno jezičnih tečajeva, dodjeljivanje njemačkog državljanstva doseljenicima, pravo glasovanja doseljenika na komunalnim izborima i mnoge druge zanimljivosti. Živahna diskusija pokazala je potrebu za sličnim manifestacijama koje svakako služe otklanjanju predrasuda prema stranicma, odnosno migrantima u Njemačkoj, koji će za budući razvoj zemlje, pogotovo u gospodarskom smislu, odigrati ključnu ulogu.
Tekst i snimke Edi Zelić
“U Dalmaciji smo našli drugu domovinu”
Mnogi Nijemci istinski su zaljubljenici u Hrvatsku, njeno more, prirodne ljepote i ljude, ali Jürgen Graner otišao je još jedan korak dalje. Split i Dalmaciju, naime, smatra svojom drugom domovinom, a srcu mu je posebno prirasla Rogoznica. I to se zove integracija, moglo bi se reći! Diplomirani politolog iz Heilbronna u Hrvatsku je počeo dolaziti još kao dječak sa svojim roditeljima Karlheinzom i Rosemarie te sestrom Stefanie. Obavezno bi obitelj Graner izdvojila dva tjedna za sunčanje i kupanje, ali i razgledavanje znamenitosti u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. „Moji su roditelji s vremenom stekli životne prijatelje, obitelj Ćesić u Splitu, koji imaju vikendicu u Rogoznici. Tamo smo prije 25 godina slučajno odsjeli i, pokazalo se, pronašli stalno odredište“, kaže Graner, inače voditelj ureda zastupnika u njemačkom Bundestagu Josipa Juratovića. „Zanimljivo je, ako ne i simptomatično da sam kao dječak s roditeljima boravio i u Koprivnici, a danas radim za gospodina Juratovića koji je rodom baš iz Koprivnice“, priča nam Jürgen koji je i sam aktivan član gradskog vijeća u gradu Mosbachu u pokrajini Baden-Württemberg.
Bračni par Graner i Mila Ćesić
Ne samo što je s obitelji bio i ostao redovni gost na hrvatskoj obali, Jürgen je i za vrijeme Domovinskog rata dolazio u Hrvatsku. Naime, u Heilbronnu je njegov otac Karlheinz pomagao organizirati prijevoze humanitarne pomoći dječjem vrtiću „Maestral“ u Splitu, u kojem su tada bila smještena djeca prognanika iz Bosne i Hercegovine, a u kojem je radila i Mila Ćesić. „Bio sam u Hrvatskoj 1994. i 1995. godine, kada zbog ratnih zbivanja gotovo nije bilo nijednog turista. Otac Karlheinz ubrzo je nakon rata organizirao i studijska putovanja za gotovo stotinjak ljudi u Hrvatsku. Bila su to vremena kada je trebalo promovirati Hrvatsku“, prisjeća se mladi Graner.
Jürgen Graner
U međuvremenu turizam je procvao, a Jürgen je obišao mnogo krajeva u Hrvatskoj, pogotovo duž obale. Posebno je oduševljen gostoprimstvom i srdačnošću Hrvata te netaknutom prirodom, klimom i čistoćom morske vode. Pošto se voli kretati biciklom, Jürgen smatra da bi u tom pogledu trebalo biti više kvalitetnih staza i izletišta, a također bi bio sretan da se popravi povezanost javnim prijevoznim sredstvima. Inače, 34-godišnji prijatelj Hrvatske i Hrvata nema nikakvih primjedbi. Dapače, oduševljen je Rogoznicom, Trogirom, Kornatima, obišao je čak i Hercegovinu i proslavio rođendan u Širokom brijegu. Navijač je VFB Stuttgarta i TSG Hoffenheima, ali posebnom strašću prati nastupe splitskog Hajduka, pogotovo u europskim utakmicama tijekom ljetne sezone. Atmosfera s Poljuda, kaže nam Jürgen, neponovljiva je i ne može se usporediti s njemačkim stadionima.
Svako ljeto zajedno u Hrvatskoj
Jürgen Graner i prošlo je ljeto, dakako, proveo u Rogoznici, gdje je obilježeno 25 godina prijateljstva s obitelji Ćesić. Posebno je lijepo bilo za stolom ispod smokve vidjeti i nove generacije obitelji Graner i Ćesić, čija se djeca i unuci odlično slažu i međusobno posjećuju. Nije stoga za čuditi da je Jürgen Graner dobro napunio baterije za nastavak radne svakodnevice i motivirano kreće na put prema osvajanju sljedećih parlamentarnih izbora s njemačkim socijaldemokratima. Ipak, prije toga slijedi još jedno putovanje u Hrvatsku, točnije u Zagreb i Koprivnicu gdje će ovaj put boraviti poslovno sa svojim šefom Josipom Juratovićem. No, naći će Jürgen i tada vremena za druženje s obitelji Ćesić, čiji je sin Ivan vlasnik tvrtke Editor plus i živi – u Zagrebu.
Edi Zelić
U hladovini ispod rogozničke smokve
Duisburg: nagrada studentima stranog podrijetla
Što bi jedno sveučilište bilo bez kulturne raznolikosti svojih studenata? Mnogo bi potencijala bilo izgubljeno i u svakom slučaju društvo bi bilo uksraćeno za mnoge iznimne talente i sposobne mlade ljude. Pokazala je to prekrasna večer na sveučilištu u Duisburgu, u sklopu koje je tamošnje sveučilište u suradnji s turskim generalnim konzulatom po treći put nagradilo uspješne absolvente stranog podrijetla, ovaj put iz ukupno deset zemalja. Docenti i dekani pojedinih fakulteta ukratko su predstavili svoje studente i laureate, a među gostima bio je najavljen i ministar za rad, integraciju i socijalna pitanja pokrajine Sjeverne Rajne i Westfalije, Guntram Schneider. Turski vicekonzul Sezai Ekiz zahvalio je profesorima i sveučilištu na angažmanu ističući da što više doseljenika i mladih osjeti da u Njemačkoj imaju podjednake šanse, to će se više razvijati i osjećaj pripadnosti njemačkom društvu.
„Ono što su večerašnji laureati postigli, neka svakoga ohrabri da svoj potencijal iskoristi do kraja i da odlučno slijedi vlastite ciljeve“, kazala je prorektorica za diversity management prof. dr. Ute Klammer, inače inicijatorica nagrade stranim studentima. Među nagrađenima u 2011. godini, među ostalima je i Bojan Mitevski, podrijetlom iz Makedonije, koji je uspješno diplomirao na fakultetu za inženjerske znanosti.
Sveučilište u Duisburgu postavljeno je multikulturalno. U ovom trenutku studenti dolaze iz 127 različitih zemalja, 15 posto upisanih studenata ima strano državljanstvo, a broj studenata sa stranim porijeklom je još i veći.
Edi Zelić
Foto: Schuchrat Kurbanov
Offenbach: Izobrazba je temelj integracije
Heinz Ackermann
Deveta po redu informativna tribina pod naslovom „Integracija kroz izobrazbu“ (Integration durch Ausbildung) održana je u prostorijama cehovske udruge u Offenbachu – Kreishandwerkschaft Offenbach. Inicijator ove odlične serije priredaba je Njemačko ministarstvo gospodarstva, a u organizaciji su se ovaj put pridružili i Cehovska udruga Offenbach, Hrvatski gospodarski savez u Njemačkoj, institucija za naobrazbu CGIL te Industrijska i trgovačka komora Offenbach.
Uvodnu riječ u manifestaciji koju je i ovaj put vrsno moderirao Wolfgang Fehl, održao je domaćin dipl. inž. Helmut Geyer iz Cehovske udruge u Offenbachu. „Kada se govori o integraciji i izobrazbi, onda nije bitno odakle netko dolazi nego je puno važnije pitanje gdje on ili ona želi stići. Mi smo otvoreni za ljude različitog podrijetla i upravo u različitosti vidimo nove šanse. Dvojezičnost otvara razne mogućnosti u poslovanju i u svakodnevici. Po meni je ključna stvar informirati obitelji doseljenika o njemačkom dualnom sustavu izobrazbe koji je zapravo jedinstven u svijetu“, naglasio je Geyer.
Ispred njemačkog saveznog ministarstva gospodarstva, alfa i omega priredbe „Integracija kroz izobrazbu“, Heinz Ackermann, pozdravio je goste i učenike te je još jednom ponovio kako su tzv. migranti na žalost ispodprosječno reprezentirani u procesu zanatske izobrazbe. Kao još jedan problem Ackermann je identificirao činjenicu da poduzeća pod vodstvom doseljenika često nisu spremna primati učenike u dualni sustav izobrazbe, a mnogi čak nisu svjesni da imaju pravo obučavati mlade ljude. Ministarstvo gospodarstva u Bonnu, naglasio je Heinz Ackermann, pokušava preuzeti ulogu primjera za sve ostale poduzetnike primajući redovno učenike stranog podrijetla u proces izobrazbe. „Apeliram na poduzetnike da daju šansu mladim doseljenicima, a također pozivam mlade da se dobro informiraju o mogućim zanatima i da savjesno odrade proces slanja molbi“, kazao je Ackermann.
Mario Šušak
Mario Šušak, predsjednik Hrvatskog gospodarskog saveza u Njemačkoj, kazao je da je njegova organizacija od 2009. godine nositeljica projekta “KWVD pro Ausbildung” koji je dio velikog projekta JOBSTARTER koji se, pak, financira iz sredstava Saveznog ministarstva za obrazovanje i znanost te Europskog socijalnog fonda. U tom smislu HGS se angažira za pronalaženje mjesta za izobrazbu mladih, prvenstveno doseljenika iz jugoistočne Europe, a velikim dijelom hrvatskih državljana. Štoviše, HGS radi i na organizaciji praktičkih posjeta mladih studenata ili zainteresiranih osoba iz Hrvatske u njemačkim poduzećima. „Primjećujemo da kod mnogih poduzetnika, pogotovo onih stranog podrijetla, jednostavno nedostaje informacija. Prisutni su strahovi od birokracije i od možebitnih troškova tijekom procesa dualne izobrazbe. U tom smislu treba odraditi još dosta posla oko komunikacije i informacije. Olakotna okolnost bi bila da migrantske organizacije mogu računati i na veću financijsku pomoć njemačke države. Moja poruka glasi „carpe diem“, uživajte u svakom danu i iskoristite svaki dan kako biste se još bolje informirali i školovali“, zaključio je Šušak pozivajući njemačke institucije i ministarstva da svoje promidžbene kampanje preusmjere i među doseljenike, u njihove medije i organizacije. I generalni konzul Republike Hrvatske u Frankfurt, Josip Špoljarić, koji je također nazočio priredbi u Offenbachu, u tom smislu je u kasnijim razgovorima ponudio potporu.
Jumina bend
U ime CGIL-a, govorio je Aldo Loiero. Predstavljajući dugogodišnji rad ove udruge usko vezane za projekte s talijanskim sugrađanima, Loiero je ustanovio da se sve više poduzeća otvara i daje šansu mladima s migracijskom pozadinom. Friedrich Rixecker ispred Industrijske i trgovačke komore Offenbach pozvao je mlade da se više uključuju u dijaloge i da pogotovo posvete pažnju ispravnom slanju i formuliranju molbi za posao odnosno mjesto izobrazbe.
Ismail Tipi i Wolfgang Fehl
U zanmljivoj podijskoj diskusiji spomenutim govornicima priključili su se Ismail Tipi, zastupnik u Landtagu pokrajine Hessen, dr. Peter Bienussa iz Školskog ureda za područje Offenbacha i Hans-Peter Höfer, posrednik za dobivanje mjesta za izobrazbu iz Koblenza. Veliki pljesak za svoja razmišljanja primio je Ismail Tipi, vrlo angažirani političar koji se specijalizirao na teme integracije. Po Tipiju ključnu ulogu za odabir struke mladih stranaca igraju i njihovi roditelji, a često i djedovi i bake. „Želimo li biti uspješni, moramo informirati roditelje, djedove i bake. Naše društvo postaje starije i šarenije. Ne smijemo si više priuštiti slati nove generacije u svijet bez adekvatne izobrazbe. Njemačko društvo je društvo s izuzetnom kulturom gostoprimstva i u tom smislu doseljenici bi trebali biti zahvalni. Pored znanja jezika, bitna je stručna kvalifikacija i participacija u društvu. Tada je moguće postići dobru integraciju“, kazao je Tipi.
Vrlo interesantne primjere iz prakse iznio je Hans-Peter Höfer naglasivši da njemačko ministarstvo gospodarstva pokušava informirati učenike direktno u školama, a dr. Bienussa iznio je stav o važnosti znanja materinskog jezika. „Dvojezičnost nudi sjajne mogućnosti i naš je zadatak da je podupiremo, među ostalim i kroz organizaciju nastave na materinskom jeziku u prostorijama njemačkih škola. Nedavna konferencija ministara kulture njemačkih pokrajina imala je upravo za temu dvojezičnost i mogućnosti kako je podupirati“, kazao je dr. Bienussa.
Mladi samostalno moderiraju
Priredba „Integracija kroz izobrazbu“ u Offenbachu bila je posebna i po nastupu grupe „Jumina“ koja je izvela nekoliko pjesama s tekstovima posvećenima važnosti kvalitetne izobrazbe mladih. „Jumina“ je inače projekt udruge CGIL koji je započeo 2005. godine i ima za cilj promovirati dualni sustav izobrazbe i nužnost kvalitetne izobrazbe među mladim migrantima i njihovim roditeljima. Zanimljivo je da u jednom dijelu projekta sami učenici preuzimaju vođenje informativnih priredaba, pa su tako u Offenbachu posjetitelji imali priliku doživjeti jedan dio prezentacije dvoje mladih učenika o temi izobrazbe.
Serija „Integracija kroz izobrazbu“ i ovaj put je generirala nove impulse i ideje, te će svakako doživjeti svoj idući nastavak u organizaciji Ministarstva gospodarstva i Heinza Ackermanna.
„Samo onaj tko je oduševljen i uvjeren u nešto, u stanju je oduševiti i uvjeriti i druge“, kazao je na kraju Helmut Geyer. Za nadati se da će entuzijazam organizatora zahvatiti i jedan dio mladih doseljenika u Offenbachu i regiji i motivirati ih za veći angažman oko potrage za mjestom izobrazbe.
Autor: Edi Zelić
Fotografije i tekst ©mediazzz
Juratović: Svatko treba dati svoj doprinos
„Koje mjesto imaju doseljenici u njemačkim političkim strankama?“ Ovo pitanje stajalo je u središtu pažnje zanimljive priredbe u organizaciji zaklade Friedrich Ebert u Stuttgartu. Manifestaciju u dvorani CVJM otvorila je zastupnica SPD-a u Bundestagu Katja Mast govoreći o šansama i mogućnostima koje otvara uspješan proces integracije doseljenika u njemačko društvo, a time i u političke stranke.
Na podijskoj diskusiji o pitanju koji put doseljenike može dovesti u strukture njemakih političkih stranaka i koje se mogućnosti kreiranja politike za njih mogu otvoriti, sudjelovao je i Josip Juratović, zastupnik SPD-a u Bundestagu i rođeni Koprivničanin. Uz Juratovića zanimljive teze su iznijeli Ergun Can, SPD-ov gradski vijećnik u Stuttgartu, Muhterrem Aras, članica Zelenih i parlamenta Baden-Württemberga, Robin Yalcin, član CDU-a iz Hamburga i Stella Kirgiane-Efremidis, vijećnica SPD-a iz Weinheima. Skup je moderirala Anna Koktsidou sa SWR-a.
„Osobno sam se učlanio u SPD 1982. godine u pješačkoj zoni u Mannheimu. Tamo sam pitao da li se u stranku primaju i stranci. Voditelji štanda morali su najprije razmisliti, zatim su me ipak primili. Vjerujem da je danas mnogo jednostavnije učlaniti se u političku stranku i pozivam doseljenike da to svakako čine. Vrlo je bitno sudjelovati i samim time doprinijeti kreiranju politike, o kojoj inače svi sve znamo. Ali kada treba zasukati rukave i nešto aktivno učiniti, mnogi odustaju“, rekao je Josip Juratović. „Osobno sam dugo godina radio u tvrtki Audi u Heilbronnu, tamo sam bio aktivan i u sindikatu. Mnogo toga sam naučio o radu i odnosima prema radniku. Stoga sam danas u Bundestagu i u svojoj stranci aktivan kao stručnjak na području politike rada i zapošljavanja. Nije dakle nužno potrebno da netko s migracijskom pozadinom brine i o integracijskoj politici. To je zapravo klišej. Smatram da svatko u svojoj struci može najviše dati i doprinijeti“, zaključio je Juratović.
Posjetitelji u dvorani CVJM čuli su i ostale zanimljive informacije o životnim putevima sudionika podijske diskusije. Zaključak glasi da bez obzira na migracijsku pozadinu iz Hrvatske, Turske, Grčke ili Sirije, onaj tko ima želju i volju se angažirati, dobro je došao u njemačkim političkim strankama. Nijemci su svjesni da će njihovi gradovi i općine u budućnosti biti sve više karakterizirani etničkom raznovrsnošću. Doseljenici će time preuzeti bitnu ulogu za ishode izbora i njihov potencijal mora biti prepoznat i iskorišten.
Nakon manifestacije u Stuttgartu, Josip Juratović bio je gost i na 20. obljetnici hrvatske udruge „Miroslav Krleža“ u Fellbachu. Christine Hug, povjerenica za integraciju u Fellbachu pohvalila je navedenu hrvatsku udrugu nazivajući je „povjerljivim partnerom“. Josip Juratović je u svom kratkom govoru istaknuo skorašnji pristup Republike Hrvatske Europskoj uniji. „Činjenica da su pregovori tako dobro prošli zasluga je i Hrvata koji su se odlično integrirali u Njemačkoj. Svaki Hrvat je veleposlanik svoje zemlje“, kazao je Josip Juratović.
Edi Zelić
Promocija stihozbirke Malkice Dugeč u Zagrebu
Malkica Dugeč
Društvo hrvatskih književnika poziva na pjesničku tribinu na kojoj će biti predstavljena poezija Malkice Dugeč kao i stihozbirka „Žigice vjere“ jedne od najpoznatijih pjesnikinja u hrvatskom iseljeništvu. Tribina se održava u srijedu, 12. listopada s početkom u 12 sati u prostorijama DHK (Trg bana J. Jelačića 7/I).
Malkica Dugeč je ugledna emigrantska pjesnikinja velika opusa, članica je DHK, a od 1972. godine živi i radi u Stuttgartu. Pjesnički susret s njom prilika je da se porazgovara i o Hrvatima u Njemačkoj, o mogućnostima tiskanja stranog autora na njemačkom govornom području i mnogim drugim stvarima.
O stihobzirki „Žigice vjere“ govorit će književnica i kritičarka Nevenka Nekić, književnik i kritičar Đuro Vidmarović te sama autorica Malkica Dugeč. Stihove autorice čitat će dramski umjetnik Dubravko Sidor, a kroz program tribine vodit će Lada Žigo.
Edi Zelić
HSK Njemačke izabrao novo vodstvo: Mijo Marić predsjednik, Danijel Lučić i Petar Ćosić dopredsjednici
Na redovnoj izbornoj skupštini Hrvatski svjetski kongres Njemačke u Rüsselsheimu je izabrao novo predsjedništvo koje će u dvogodišnjem mandatu nastaviti raditi na promoviranju hrvatskih interesa i jačanju hrvatskog lobija u Njemačkoj. Na mjestu predsjednika HSK Njemačke potvrđen je Mijo Marić, dok su novi dopredsjednici Danijel Lučić i Petar Ćosić. Posao prve tajnice ubuduće preuzima Monika Jurović, dok je drugi tajnik Tomislav Ćunović. Zapisničarka u novom mandatu HSK Njemačke je Anita Stieber, dok će poslove rizničara obavljati Denis Burčul uz nadzor Ivane Đerek i Krunoslava Šimovića. Novo izabrani prisjednici su Mario Juričević, dr. Siniša Kušić, Tina Merčep, Franjo Akmadža, Edi Zelić i Niko Ereš. Časni sud činit će dr. Ivan Galešić, Petar Hinić i Franjo Pavić, dok su mjesta u Kongresnom odboru pripala Anti Mori, Ivi Zebi i Iliji Peranu.
Mijo Marić
Godišnja skupština u restoranu Bootshaus započela je hrvatskom himnom i izvješćem Mije Marića koji je zahvalio dosadašnjem sazivu predsjedništva na predanom volonterskom radu i pružio sažetak djelovanja na području integracije. Marić je pozdravio što je HSK Njemačke ispunio ciljeve profesionaliziranja svoga rada i podizanja nivoa poznatosti u javnosti. Spajajući kapacitete, znanja i iskustva prve i druge iseljeničke generacije, uvjeren je Marić, HSK Njemačke će biti i dalje na dobrom putu ispuniti svoju glavnu viziju o jakom hrvatskom lobiju u Njemačkoj. Na područjima integracije Mijo Marić je nadalje istaknuo sudjelovanje HSK Njemačke u radu saveznog vijeća za integraciju kao i u drugim integracijskim gremijima i projektima. Također je naglasio aktivnosti vezane za zahtjev za posthumno oduzimanje „Bundestverdienstkreuz“ Josipu Broz Titu, kao i zalaganje za jačanje pozicije Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Franjo Pavić
Prvi tajnik Franjo Pavić kratko se osvrnuo na svoj mandat govoreći o humanitarnim aktivnostima HSK Njemačke, učlanjivanju udruge „Kroatien-Bosnien-Flüchtlingshilfe“, zahvalio je svim članovima na suradnji, sponzorima na potpori te je pozvao nazočne pojedince i predstavnike raznih hrvatskih udruga iz cijele Njemačke na kvalitetan nastavak suradnje i zalaganja za hrvatske interese u Njemačkoj.
dr. Siniša Kušić
Tina Merčep
Tina Merčep govorila je o brojnim medijskim aktivnostima HSK Njemačke. Posebice raduje odlična posjećenost službene web stranice, a istaknuti su daljnji sastanci, primjerice berlinske delegacije Hrvata sa senatoricom Carolom Bluhm.
Danijel Lučić
Lučić je predstavio i mladog plivača Josipa Čulinu iz Mainza koji je upravo pomoću HSK Njemačke došao u kontakt s hrvatskim plivačkim selekcijama te se sada s pravom nada kvalifikaciji za nastup na Olimpijskim igrama u Londonu, u hrvatskom dresu.
Monika Jurović
Monika Jurović ukratko je izvijestila o aktivnostima HSK Njemačke u pogledu identificiranja značajnog financijskog doprinosa hrvatskog iseljeništva za razvoj i dobrobit Hrvatske. Naglasila je učinjene napore za očuvanje hrvatske nastave u Hessenu i spomenula aktivnosti na zabavno-kulturnom polju poput suorganizacije berlinske „Blistave noći“ klasike i organizacije humanitarnog koncerta Cro rrocks za splitsku udrugu „Anđeli“.
Petar Ćosić
Last but not least, Petar Ćosić je opširno izvijestio o angažmanu HSK Njemačke u pogledu organiziranja prosvjeda diljem Njemačke protiv nepravedne presude hrvatskim generalima Gotovini i Markaču te ocjene Oluje udruženim zločinačkim pothvatom.
Kao najvažniji ciljevi prosvjeda, koji su svoj vrhunac doživjeli 24. rujna u Den Haagu, istaknuti su protivljenje izjednačavanju žrtve i agresora, naglašavanje da hrvatsko iseljeništvo mora biti shvaćeno kao dio hrvatskog nacionalnog bića, potpora svim hrvatskim haaškim uznicima, ali i pozicioniranje HSK kao važnog sugovornika za udruge iz Hrvatske. Ćosić je istaknuo i globalnu akciju „Jedan narod, jedno srce“ i ponosnu „glasnu“ minutu tišine kao važne popratne elemente uspješne akcije koja je izazvala veliku pažnju hrvatske i šire javnosti.
Novo izabrano predsjedništvo HSK Njemačke
Obzirom na veliki broj događanja, projekata, seminara, aktivnosti i okupljanja u protekle dvije godine Hrvatski svjetski kongres Njemačke, može se reći, etablirao se kao bitan čimbenik u društveno-integracijskom pogledu, ali je istodobno uspio njegovati kvalitetne odnose s domovinom. U ova dva pravca valja, dakle, i dalje raditi i lobirati – za dobrobit hrvatskog čovjeka i Hrvatske.
Tekst Edi Zelić
Foto: © mediazzz
Izborna skupština HSK Njemačke u Rüsselsheimu
Hrvatski svjetski kongres Njemačke održat će svoju izbornu skupštinu u subotu, 1. listopada 2011. u Rüsselsheimu (“Bootshaus”). Kako stoji u pozivu predsjednika HSK Njemačke, Mije Marića, svim članovima, zastupnicima hravtskih udruga, prijateljima i sponzorima, predsjedništvo HSKNj-a želi izvijestiti o rezultatima rada, provedenim projektima i aktivnostima. Ujedno će se tom prilikom izabrati i novo predsjedništvo HSKNj-a
“Nakon što je druga generacija prije četiri godine preuzela vodstvo najveće i najaktivnije krovne udruge Hrvata u Njemačkoj, znatno smo napredovali te na temeljima vrijednog rada svih naših prethodnika u predsjedništvu HSKNj-a ostvarili znatnu profesionalizaciju rada. Vođeni vizijom stvaranja jakog hrvatskog lobija u Njemačkoj, prikladnog našoj brojčanosti i značaju, glas Hrvata se opet čuje i uvažava; kako u Njemačkoj, tako sve više i u domovini. Sjednice Predsjedništva održavane su u pet pokrajina Njemačke, što je doprinjelo boljem umrežavanju hrvatskih udruga diljem Njemačke. Pri našem radu smo dokazali i vrlo dobru suradnju sa hrvatskim katoličkim misijama, Veleposlanstvom te konzularnim predstavništima RH“, stoji u pozivu Marića koji smatra vrhuncem djelovanja HSKNJ nedavni poziv u novoosnovani “Bundesbeirat für Integration”, koji predstavlja najviši savjetodavni gremij na integracijskom polju.
„Kao jedna od najbolje integriranih i najviše obrazovanih gastarbajterskih skupina u Njemačkoj, uživamo visok ugled, te zajedno sa našim njemačkim prijateljima i drugim migrantskim skupinama pomažemo pri svladavanju problema integracije migranata – jednog od ključnih društvenih izazova u Njemačkoj“, navodi se dalje u pozivu Mije Marića koji ujedno moli sve udruge i pojedince koji su zainteresirani za rad na dobrobit hrvatskog naroda da se priključe HSK Njemačke. „Samo zajedničkim snagama i aktivnim povezivanjem možemo se suprostaviti asimilacijskim pritiscima u Njemačkoj. Želimo svim rodoljubima, koji su se u prošlosti borili za hrvatske interese poručiti da je mlada generacija Hrvata pokazala zrelost zastupati interese hrvatskoga naroda. Ta mlada generacija želi i treba Vašu podršku“, zaključuje Marić.
Integracija par excellence u Eppertshausenu
Treća po redu integracijska fešta u Eppertshausenu kod Darmstadta otkrila je mnogobrojne mogućnosti kako osobe s tjelesnim invaliditetom odnosno drukčijeg podrijetla mogu uspješno participirati u društvenom životu. Kako je objasnio Ernes Erko Kalač, veleposlanik Njemačkog olimpijskog sportskog saveza (DOSB) i organizator manifestacije u Eppertshausenu, među glavnim motivima ovog hvalevrijednog događaja nalazi se i informiranje javnosti o poteškoćama osoba s invaliditetom i doseljenika u svakodnevnici.
„Kao veleposlanik za sportaše s invaliditetom uvijek se borim s predrasudama. Međutim, invaliditet nije bolest. Pa tako nije ni nečije strano podrijetlo. Svi ti ljudi mogu puno toga doprinijeti i učiniti za zajednicu“, kaže Kalač, inače višestruko nagrađivani karataš i predsjednik sportskog kluba Lotus u Eppertshausenu, u kojem je postignuta odlična atmosfera i sjajna sportska suradnja među ljudima različitog podrijetla i osobama sa i bez tjelesnog invaliditeta.
Treća po redu „Integracijska fešta“ pod pokroviteljstvom zastupnice u Bundestagu Brigitte Zypries i instituta Paul Ehrlich odlično je prihvaćena u Eppertshausenu i regiji, a u sklopu cijelodnevnog događaja održana je humanitarna utrka za oboljelog dječaka Davida Baiera iz Eppertshausena. Osim kluba Lotus kao organizator manifestacije u Eppertshausenu angažirao se i institut Paul Ehrlich iz Langena koji prednjači s kvotom zapošljavanja osoba s tjelesnim invaliditetom od čak 21 posto.
Konzuli Ibrahimović i Stamatović s Ernesom Kalačom
Treneri savezne udruge za kickboxing (WAKO) tijekom dana su nudili vježbe za djecu i mlade, a vrhunac dana bilo je svečano otvorenje s podijskom diskusijom na temu integracije, u kojoj su sudjelovali Ernes Erko Kalač, znanstvenica Annetraud Grote, političar Patrick Koch (SPD) i predsjednik instituta Paul Ehrlich prof. dr. Klaus Cihutek. Priredbi u Eppertshausenu nazočili su i generalni konzul Republike Crne Gore u Frankfurtu Željko Stamatović te konzul Ervin Ibrahimović.
Osim interesantnih govora i stručnih priloga, posjetitelji su se mogli informirati i o raznim pojedinostima na štandovima postavljenima u sportskom centru Eppertshausen, a sjajne demonstracije karatea uživo pokazali su Jasmin Glock, grupa Jimmya Iwinskog iz Darmstadta i Judith Weck.
Edi Zelić
Juratović: Moramo više ulagati u djecu i mlade!
Pod naslovom „Pravednost na tržištu rada – koji nas izazovi čekaju?“ u Ludwigsburgu je održan skup na kojem su govorili zastupnici u njemačkom Bundestagu Katja Mast i Josip Juratović te mnogobrojni predstavnici radničkih vijeća različitih firmi iz šire okolice. U živahnoj diskusiji posjetitelji skupa u Kući SPD-a dotakli su se mnogih gorućih problema njemačkoga društva, a naročito fenomena vremenski ograničenog rada, odnosno tzv. najma zaposlenika.
Zastupnica Katja Mast naglasila je kako SPD želi zaštiti vjerodostojnost radnika u tržišnom gospodarstvu. „Mi želimo dobro zaposlenje za sve građane, a to znači da radnik mora biti u stanju živjeti od svoga rada, moraju mu biti zajamčeni socjalna sigurnost i zdravstvena zaštita, a poslovni život, naročito za žene, mora biti usklađen s obiteljskim obvezama“, rekla je Mast, zastupnica iz Pforzheima.
Diskusija u Ludwigsburgu
Josip Juratović, zastupnik SPD-a iz Heilbronna započeo je svoje izlaganje pričom s Balkana, gdje je nedavno boravio i gdje su ga pitali što je to socijalna politika. „Predložio sam da izađemo na ulicu i da pitamo građane što možemo napraviti da popravimo njihovu kvalitetu života. Treba pričati s ljudima. Mi političari možemo biti samo onoliko dobri koliko znamo za probleme koji tište građane u svakodnevici. Moramo biti njihovi zastupnici i dizati glas za njihove interese“, kazao je Juratović.
Govoreći o tržištu rada Juratović je naglasio da je bitno osigurati kvalitetnu izobrazbu i osobnu kvalifikaciju radnicima. „Pravednost je vrlo bitan faktor za SPD. Politika iznajmljivanja radnika preko posredničkih firmi zloupotrebljena je u Njemačkoj. Nešto što je bilo zamišljeno kao dobro rješenje tijekom godišnjih odmora i u špicama proizvodnje, sada je postalo sasvim uobičajena pojava. Takvo zapošljavanje je nepravedno i radi se o sramoti za naše društvo“, rekao je Juratović i pobrao veliki pljesak nazočnih gostiju.
U diskusiji nakon pojedinačnih govora istaknuto je da za jednaki rad trebaju postojati i jednaki uvjeti plaćanja. Najkasnije nakon dvanaest mjeseci rada „iznajmljeni radnik“ bi trebao dobiti ugovor u tvrtki u kojoj radi. Kritično je komentirana i demografska, odnosno školska politika u Njemačkoj. „Mnogi ljudi kažu da u Njemačkoj ima premalo djece. Ja tvrdim da ih ima i previše. Naime, samo tri ili četiri učenika jednog razreda Hauptschule s ukupno 25 djece u prosjeku bude primljeno na zanat. Ostali ostaju na ulici i njihova sudbina prelazi u ruke socijalne države. Takvo stanje je neodrživo“, naglasio je Juratović pozivajući na bolje vrednovanje mjera za edukaciju i zapošljavanja mladih. „Ne smijemo štedjeti na djeci i mladima. Sve ono što uložimo u ranim godinama, to ćemo moći kasnije uštedjeti kada djeca odrastu“, zaključio je koprivnički SPD-ovac.
Tekst i slike Edi Zelić
