Ruke ćemo skupa za „Dicu Dalmacije“ dići…
Godina 2012. tek što je počela, a u Njemačkoj je već održan hrvatski ili bolje da kažemo dalmatinski „koncert godine“. Naime, udruga „Dica Dalmacije“ iz Stuttgarta po treći put za redom organizirala je humanitarnu „Dalmatinsku večer“. I ove godine kao lokacija za održavanje spektakla Dalmatinki i Dalmatinaca u Njemačkoj odabran je „Neckarforum“ u Esslingenu. Više od tisuću posjetitelja do kraja je ispunilo prekrasnu dvoranu koja je zasjala u ruhu i atmosferi Dalmacije, mora i Hajduka. Pozornicu su krasili tovar, gradele i barka, po stolovima su postavljene ribarske mriže i školjke, a goste su na ulazu u dvoranu čekale domaća loza, fritule i suhe smokve.
Program u dvorani je započet zajedničkom molitvom koju je predvodio fra Ante Buljan te izvođenjem hrvatske i njemačke himne. Moderaciju „Dalmatinske večeri“ u Esslingenu preuzeo je komičar Tomislav Žižić alias Vimenka iz Splita, koji je na početku najavio folklornu skupinu iz Esslingena koja je, među ostalim, izvela Linđo i pobrala veliki pljesak publike. Prekrasnim klapskim pjesmama i melodijama posjetitelje „Neckarforuma“ u svoj je rodni kraj na trenutak odvela klapa „Split“, dok je trogirski Pavarotti Vinko Coce svojim dobro znanim hajdučkim pismama doveo atmosferu do usijanja. Gost na „Dalmatinskoj večeri 2012.“ bio je i popularni splitski pjevač Alen Nižetić.
U svom kratkom pozdravnom govoru, predsjednik udruge „Dica Dalmacije“, Željko Grljušić naglasio je zadovoljstvo do sada učinjemim humanitarnim radom. „Naš rad je transparentan i sretni smo što možemo pomoći ljudima u našoj domovini kojima je potpora vrlo važna. Ne samo što surađujemo s Centrom „Mir“ u Rudinama, nego nastojimo pomoći i ostalim osobama, naročito djeci koja imaju zdravstvene poteškoće“, među ostalim je kazao Grljušić naglašavajući da „Dica Dalmacije“ ne doniraju novčana sredstva nego isključivo kupuju adekvatna pomagala potrebnim osobama. Takva se „donatorska politika“ kroz zadnjih nekoliko godina pokazala izuzetno plodonosnom i uspješnom. Veliku zahvalnost „Dici Dalmacije“ tako je iskazao i Boris Maričić, ravnatelj Centra „Mir“ u Rudinama. Premda je „Mir“ državna ustanova, donacije poput ove iz Esslingena su izuzetno značajne za kvalitetu ponude centra za rehabilitaciju nadomak Kaštela. Kao znak zahvalnosti, Maričić je predsjedniku udruge „Dica Dalmacije“ Željku Grljušiću predao „Veliki zlatnu donatorsku povelju“. Publiku u dvorani pozdravila je i vice konzulica Ana Zovkić iz Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Stuttgartu.
Generalni pokrovitelj „Dalmatinske večeri 2012.“ bila je tvrtka Ortel Mobile, a organizatori su se posebno zahvalili svim sponzorima koji su pripomogli uspjehu još jedne dalmatinske fešte u Esslingenu. Zabava se nakon pozdravnih govora nastavila do u sitne jutarnje sate, vijorili su se Hajdukovi barjaci i šalovi, organizirana je i izvučena bogata tombola, a gosti su posebno uživali u dalmatinskom jelovniku s domaćim pršutom, pašticadom, tjesteninom s morskim plodovima i velikim izborom vina. Obzirom na vanserijsku organizaciju, izuzetnu lokaciju i fenomenalan štimung, ne čudi što je većina gostiju već prilikom odlaska s „Dalmatinske večeri 2012.“ istaknula kako će sigurno doći i dogodine. Bez sumnje, „Dica Dalmacije“ predstavljaju pravo osvježenje među Hrvatima u (južnoj) Njemačkoj. Konačno je druga iseljenička generacija u jednoj udruzi doslovce preuzela kormilo i počela predstavljati Hrvate, u ovom slučaju Dalmatince, na najbolji mogući način, pri tome imajući u srcu svoj rodni kraj i posebno tamošnje ljude kojima je potrebna pomoć. Čestitamo!
Tekst i foto: © mediazzz agentur, Edi Zelić
RIT / ACMT nudi priliku za studiranje u Hrvatskoj
RIT/ ACMT je prva privatna visokoobrazovna institucija u Hrvatskoj, koja u Dubrovniku djeluje od 1997. godine, a od 2011. godine upisuje studente i u Zagrebu. Dio smo Rochesterskog Instituta za Tehnologiju (RIT) iz Rochestera, NY čije programe izvodimo. RIT je privatno, neprofitno sveučilište sa više od 17200 redovnih i izvanrednih studenata na preddiplomskim, diplomskim i doktorskim programima.
RIT/ACMT u Hrvatskoj nudi studiranje na dvije lokacije: Dubrovnik i Zagreb. Akademski programi koje studenti mogu izabrati su: Informacijske tehnologije, Međunarodno poslovanje i Service Management. Brošuru možete pronaći na: http://www.acmt.hr/datoteke/brosura.pdf
ZAŠTO JE RIT/ACMT PRAVI IZBOR ZA STUDENTE?
Predavanja na RIT/ACMT-u usmjerena su na kritičko razmišljanje, donošenje odluka, komunikacijske vještine i sposobnost vođenja. Individualni pristup, rad u malim grupama, korištenje najmodernije tehnologije, vrhunski međunarodni predavači, hrvatska i američka diploma, samo su neke od prednosti studiranja na našim programima.
Otprilike 80 posto diplomanata RIT/ACMT-a pronađe posao u prva tri mjeseca nakon što diplomiraju, u SAD-u, Europi i regiji. Poslodavci ističu kako obrazovanje koje pruža RIT/ACMT, stil podučavanja te iskustvo koje studenti stječu na stručnoj praksi pripremaju naše studente uspješno uplovljavanje u poslovne vode. Naši programi naglašavaju upraviteljske vještine, vodstvo, kritičko razmišljanje, donošenje odluka i timski rad.
Ključni faktor edukacije je orijentacija na razvoj karijere koja omogućava visoki postotak zapošljavanja po diplomiranju.
KAKO NAS VIDE NAŠI STUDENTI?
Vedran Krvavica, student 3. godine programa Informacijskih tehnologija iz Splita, istaknuo je: “RIT/ACMT studentima pruža izvrsne uvjete za rad, od vrhunske suvremene tehnologije, preko rada u malim grupama do stručnih profesora koji su nam uvijek dostupni za pitanja i rješavanje problema. Rad na primjerima iz prakse, stručno vodstvo kroz projekte te ujedno samostalnost i odgovornost osnovne su pretpostavke za studiranje na RIT/ACMT-u. To nisam prepoznao ni u jednom drugom fakultetu za koji sam se prijavljivao. Sve u svemu, RIT/ACMT mi je bio izvrstan izbor, a sve to ne bi bilo moguće bez stipendije koju sam dobio.“
Većina naših studenata dolazi iz Hrvatske (oko 65%) a ostali dolaze iz drugih zemalja kao što su Australija, Bosna i Hercegovina, Kanada, Njemačka, Makedonija, Crna Gora, SAD i druge. Upravo različitosti koje proizlaze iz toga jedno su od bogatstava studiranja na RIT/ACMT-u u Zagrebu i Dubrovniku.
Često upravo Hrvati u inozemstvu prepoznaju studiranje na RIT/ACMT-u kao izvrsnu mogućnost, jer na taj način mogu dobiti vrhunsko, svjetski priznato obrazovanje dok istovremeno uče hrvatski jezik te se upoznaju s hrvatskom kulturom, a mnogi kroz iskustvo koje stječu tijekom studiranja donose i odluke o eventualnom nastavku života u Hrvatskoj.
U sklopu obilaska hrvatskih zajednica u Njemačkoj te izlaganja na sajmu STUZUBI u Munchenu, predstavnica RIT/ACMT-a Ivana Silić boravit će u Frankfurtu 2. veljače te će biti dostupna za susrete sa zainteresiranim osobama. Možete ju kontaktirati na +385 99 407 274 ili na mail ivana@acmt.hr
Izašao trojezični Hrvatski iseljenički zbornik 2012.
Novi broj Hrvatskog iseljeničkog zbornika za 2012. donosi 34 samostalna autorska priloga o suvremenim jezičnim i kulturnim tendencijama među raznovrsnim stvarateljima naših korijena, koji djeluju u dvadesetak zemalja svijeta. Prilozi su razvrstani u 8 tematskih cjelina: Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Baština, Duhovnost, Znanost te Nove knjige.
Priloge su pisali stručnjaci mlađega naraštaja sa sveučilišta iz Zagreba, Rijeke, Pečuha, Melbournea i Toronta, te ugledni publicisti pretežito s migrantskom pozadinom.
Serijska, stručno-popularna publikacija, kojoj je nakladnik Hrvatska matica iseljenika je u 56 godištu izlaženja – dok njezin nakladnik ulazi u 61 godinu uspješnoga djelovanja izvan domovine. Izrastavši na tradiciji najčitanijih hrvatskih knjiga 19. i 20. stoljeća – ilirskih Danica i preporodnih kalendarskih knjiga, HIZ uobičajeno sadrži priloge raznorodnog sadržaja i različitog stručnog dosega.
Tako u ovome godištu HIZ ima 6 izvornih znanstvenih radova koje prati bibliografija, 19 stručnih članaka i 3 prikaza recentne iseljeničke literature, te 4 priloga iz domovinskog kulturnog života, uz 2 intervju iz Kanade.
Suvremene su migracije prepoznate kao izazovna, i ekonomska, i kulturna, kategorija – što je vidljivo u Hrvatskome iseljeničkome zborniku od kada ga zadnjih 12 brojeva uređuje Vesna Kukavica. HIZ 2012. podjednako zainteresirano prati one ljude koji su putovanje odabrali kao stil života, migrante na inozemnim tržištima rada (kako radnike tako i mobilne znanstvenike koji odlaze u tehnološki naprednije zemlje) do naraštaja hrvatskih potomaka koji žive na raznim meridijanima od Aljaske do Ognjene zemlje pa sve do Australije i Novoga Zelanda. Iz godine u godinu evidentno je da HIZ nastoji prerasti u suvremenu publikaciju namijenjenu heterogenim grupama milijunskoga hrvatskoga iseljeništva i to na hrvatskome, engleskome i španjolskome jeziku.
Uvodni esej Hrvatska i Europska unija napisao je dr. sc. Božo Skoko. Među prilozima izdvajamo studiju Jima Hlavaca (Melbourne) o Jezičnoj politici i praksi u višejezičnoj Europi. Osobite vrijednosti je prilog o Učenju inojezičnoga hrvatskoga Lade Kanajet Šimić, Matičine suautorice prvog Hrvatskoga internetskoga tečaja. Članak donosi sustavan pregled udžbenika za učenje hrvatskoga jezika kao stranoga. Dječju književnost Hrvata u Mađarskoj i njezine suvremene tendencije ocjenjuje Stjepan Blažetin (Pečuh). Perspektivnu ekološku pjesnikinju mlađega naraštaja iz Montreala Katiu Grubišić, znanu kao priređivačicu jedinstvene bibliografije Croatian Literature in English (Školska knjiga, Zagreb, 2007) opisala je Aparna Sanyal (Montreal). Iz riznice jezične biografistike, nove lingvističke discipline, inovativna je studija Aleksandre Ščukanec pod naslovom Jezične biografije gradišćanskih Hrvata.
Zanimljiv prilog o Hrvatskom svjetskom kongresu u Njemačkoj, koji će ovoga proljeća proslaviti osamnaesti rođendan, napisao je mr. sc. Edi Zelić. Zelić piše kako mlada, uglavnom druga iseljenička generacija njemačkih Hrvata već u trećemu mandatu vješto rukovodi HSKNJ. Tolerantnost, akademska izobrazba stečena na njemačkim sveučilištima, višejezičnost te uobičajena profesionalnost u nastupu i radu većine članova HSKNJ uvelike su pridonijeli rastu popularnosti te iseljeničke udruge, ne samo među Hrvatima u Njemačkoj nego i u službenim njemačkim krugovima. Uz svestrani društveni angažman vezan za položaj Hrvata u Njemačkoj, zanimaju ih pitanja poput kvalitetnijeg uključivanja hrvatske kulture u njemački kulturni mozaik s jačom međudržavnom kulturnom razmjenom.
Etnologinja dr. Jasna Čapo Žmegač prikazuje spomen knjigu o dvadesetogodišnjem djelovanju Hrvatskog obiteljskog kola (HOK-a) iz Bavarske, koju je priredio Anto Jeličić. Knjigu je objavilo istoimeno društvo iz Münchena uz potporu naklade Svjetlo riječi iz Sarajeva godine 2010. Od mnogobrojnih hrvatskih udruga iz Njemačke, koje su ponajprije posvećene kulturnom i dobrotvornom djelovanju, ovu razlikuje posvećenost obiteljima i odgoju djece. Težište djelovanja HOK-a u njemačkom prostoru devedesetih godina postaje humanitarni rad, a početkom ovoga stoljeća udruga se počinje baviti društvenim i kulturnim temama vezanim za život hrvatskih doseljenika u Bavarskoj. U knjigu su uvršteni i vrijedni tekstovi o povijesti Društva objavljeni u Pleteru – službenome listu Hrvatskog obiteljskog kola u Münchenu, koji je izlazio od 1991. do 1997.
Dr. Jozo Džambo piše o memoarima maloljetne žrtve komunizma iz BIH. Naime, politički emigrant s bečkom adresom Mijo Jurić napisao je knjigu o vlastitom gorkom iskustvu koje je u mladosti proživio zbog protukomunističkih ideja. Nakon povratka iz Dominikanskog sjemeništa u Bolu na Braču u rodnu Tuzlu sedamdesetih godina 20. stoljeća, nije se želio odreći vlastitog nacionalnog i vjerskog identiteta pa biva nepravedno izbačen iz gimnazije i osuđen na trogodišnju robiju. Uspijeva izbjeći iz Bosne i Hercegovine, preko Hrvatske, u inozemstvo. No, konačan mir i slobodu nije našao jer je tajna komunistička agentura imala svoje špijune svugdje… Predgovor knjizi napisao je dr. Alois Mock, bivši austrijski ministar vanjskih poslova, dok Pogovor potpisuje dr. Hannes Swoboda, austrijski političar i od 1996. godine poslanik u Europskom parlamentu.
Iz povijesti književnosti u dijaspori izdvajaju se prilozi Božidara Petrača o dvostrukome egzilantu pjesniku Viktoru Vidi koji je skončao u Buenos Airesu, uvrštenom nedavno u Stoljeća hrvatske književnosti Matice hrvatske, te izvorni znanstveni rad riječke kroatistice dr. Estele Banov Depope o Kalendarskim knjigama američkih Hrvata – koji otkriva niz nepoznatih činjenica iz hrvatske kulturne povijesti 20. stoljeća u SAD-u.
Autorica Val Colic Peisker (Melbourne) u izvornom znanstvenom članku opisuje Hrvatsku zajednicu u Australiji na početku 21. stoljeća, izdvojivši dominantne sociokulturne pokazatelje među našim suvremenicima na tom kontinentu, koji postaju australska srednja klasa zahvaćena i prirodnim procesima akulturacije.
Novinarka Hrvatskoga radija Eliana Čandrlić u Zborniku opisuje mnogobrojne kulturne, obrazovne, znanstvene i gospodarske projekte koji su iz susjedstva osvojili potporu iz IPA pretpristupnog fonda Europske unije i to u suradnji s partnerima iz hrvatskih manjinskih zajednica srednje i jugoistočne Europe. Sretnici iz naših autohtonih manjinskih zajednica koristit će bespovratna sredstva za odobrene inovativne projekte sve do godine 2013. Uz partnere iz Slovenije, s mađarske strane sudjeluju partneri iz triju županija i to Zala, Somogy i Baranya. S hrvatske strane partnerstva se u IPA projektima prihvaćaju neprofitne udruge iz osam sjevernih hrvatskih županija, a među njima je najuspješnija u povlačenju sredstava Osječko-baranjska. Pomurski su Hrvati iz Mađarske dosad najuspješniji u pisanju projekata za sufinanciranje iz fondova EU među korisnicima iz zemalja u kojima žive hrvatske manjinske zajednice u regijama srednje i jugoistočne Europe, za što primaju i priznanja iz matične zemlje.
Nedavna umjetnička donacija iz Austrije zagrebačkoj Modernoj galeriji jedinoga portreta najstarije hrvatske skladateljice Dore Pejačević, koji je naslikao znameniti Maksimilijan Vanka 1917., potaknula je uredništvo za izgled naslovnice u znak zahvanosti donatoru Theodoru Lumbe (89), skladateljičinu sinu nastanjenom u Beču.
Građa ovogodišnjega sveska, koja opseže 408 stranica, ilustrirana je s 80 fotografija i 6 tabela.
Mariana Matković
Susreli se Boris Rhein i Josip Špoljarić
Na novogodišnjem prijemu Industrijske i trgovinske komore (IHK) u Frankfurtu, susreli su se ministar unutarnjih poslova i sporta savezne pokrajine Hessen te kandidat za gradonačelnika Frankfurta Boris Rhein (CDU) i generalni konzul Republike Hrvatske Josip Špoljarić (konzularno područje Hessen, Rheinland-Pfalz, Saarland).
U sklopu prijateljskog razgovora, dotaklo se između ostalog pitanja o referendumu za ulazak Hrvatske u EU, koji se održava 22. siječnja 2012, kao i opće situacije u svezi ulaska Hrvatske u EU 1. srpnja 2013.
Osim toga, razgovarali su o temama sigurnosne politike i sporta.
„Hrvatski građani su omiljeni u Njemačkoj ne samo radi poslovne učinkovitosti, nego i radi gostoljubivosti koju njihovi sunarodnjaci pružaju Nijemcima u Hrvatskoj“, rekao je ministar Rhein. „Intenzivan kontakt njegujem kako prema nekim političkim, tako i prema privatnim prijateljima hrvatskog porijekla“, nastavio je ministar.
Generalni konzul Špoljarić je naglasio da mu je upravo ta međuljudska konstanta jako važna. Na temelju dobrog suživota se razvijaju prijateljstva, ali naravno i kulturni i gospodarski odnosi, koji zasigurno mogu biti još ojačani. Osobito sport, kazao je generalni konzul Špoljarić, povezuje ljude i time različite kulture.
Povodom proslave 20-godišnjice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske 15. siječnja 1992, generalni konzul Špoljarić je izrazio ministru Rheinu zahvalnost Hrvatske na presudnoj ulozi Njemačke u tom priznanju, kao i na njemačkoj trajnoj potpori na putu Hrvatske u EU.
Dalmatinski spektakl u Esslingenu
Sve je spremno za još jednu „Dalmatinsku večer“ u organizaciji humanitarne udruge „Dica Dalmacije“ iz Stuttgarta. Novi spektakularan događaj održat će se u subotu, 28. siječnja 2012. u prostorijama dvorane Neckarforum u Esslingenu. Pravi dalmatinski štimung i ugođaj bit će zagarantirani uz pjesme „hajdučkih slavuja“ iz Trogira odnosno Splita, Vinka Coce i Alena Nižetića koji su miljenici publike, pogotovo zbog pjesama poput „Oluja sa sjevera“, „Dalmacijo“ ili novog dueta „Ljubav mog života“. Kroz program u dvorani vodit će poznata splitska umjetnica i glumica Arijana Čulina, a naravno da goste očekuje bogata ponuda dalmatinskih specijaliteta i vina te izuzetno vrijedna tombola.
Dalmatinska večer u organizaciji udruge “Dica Dalmacije” kroz zadnjih nekoliko godina profilirala se u vrhunski događaj koji se jednostavno ne smije propustiti. Zbog čega je to tako? Zasigurno zbog odličnog programa i glazbe, ali i profesionalnosti organizatora koji se brine o odabiru lijepe lokacije, serioznom stilu te kompletnu zaradu od manifestacije daruje u dobrotvorne svrhe.
„Naša udruga od početka je zamišljena kao neprofitna organizacija čiji je osnovni cilj promicanje i njegovanje dalmatinske i hrvatske kulture, običaja i tradicionalnih vrijednosti kao i prezentiranje i promoviranje za naš kraj tipičnih brandova u iseljeništvu. S jedne strane, dakle, želimo pridonijeti uspjehu humanitarnih projekata u našoj domovini te istovremeno pronositi pozitivan glas o našem rodnom dalmatinskom kraju u Njemačkoj“, kaže Željko Grljušić, predsjednik udruge „Dica Dalmacije“.
„Organizacijom “Dalmatinske večeri“ želimo pridonijeti projektima i ustanovama koje se brinu za opće dobro ili za ugrožene društvene grupacije. Cilj nam je aktivno sudjelovati i donirati potrebite pojedince i ustanove u Hrvatskoj“, kaže i Suzana Mišković. U tom smislu „Dica Dalmacije“ surađuju s Centrom za rehabilitaciju „Mir“ u Kaštel Novom tj. Rudinama. Radi se o javnoj ustanovi socijalne skrbi koja smještajno i rehabilitacijski zbrinjava djecu, mladež i odrasle osobe sa smetnjama u duševnom i tjelesnom razvoju.
„Početkom 2011. godine uručili smo štićenicima Centra „Mir“ u Kaštelima donaciju vrijednu gotovo šest tisuća eura za kupnju raznih pomagala. Uz terapijske stolice, donirani su plazmatski televizor, fotoaparati, kamera, šest DVD-ova i playstation koji će štićenicima dobro doći u svakodnevnoj upotrebi. Dogovoreno je ujedno da će se suradnja s Centrom “Mir” nastaviti u idućih pet godina“, kaže i Ivan Banović, član udruge „Dica Dalmacije“. Posebno je karakteristično za ovu udrugu da se donacije vrše u materijalima, pomagalima i slično, tako da je zloupotreba novčanih sredstava isključena.
I ove godine, uvjereni su u udruzi „Dica Dalmacije“, skupit će se pristojan iznos pomoći Centru „Mir“ u Rudinama, čiji će ravnatelj Boris Maričić također nazočiti fešti u Esslingenu.
Centar za rehabilitaciju „Mir“ je izgrađen i osnovan tijekom Domovinskog rata zahvaljujući financijskoj i materijalnoj pomoći mnogih pojedinaca i udruga iz zemlje i inozemstva, a posebice iz Austrije i Njemačke, te Ministarstva rada i socijalne skrbi Republike Hrvatske.
Udruga „Dica Dalmacije“ do sada je pridonijela uspjehu i drugih humanitarnih projekata, pa se tako uključila i u pomoć Lani Penović, makarskoj djevojčici rođenoj s teškim tjelesnim oštećenjima. I u budućnosti dalmatinska dica iz Stuttgarta i regije žele pomoći potrebnima.
Organizatori stoga pozivaju sve zainteresirane da dođu na Dalmatinsku večer 2012. koju kao glavni sponzor prati tvrtka Ortel Mobile. Osim ovom velikom ponuđaču telekomunikacijskih usluga, koji među ostalim nudi povoljno telefoniranje s mobitela u Hrvatsku, „Dica Dalmacije“ se zahvaljuju i mnogobrojnim ostalim sponzorima, od kojih na ovom mjestu izdvajamo tvrtke Creativ 21, Sarić Transport & Logistik, Pivac, MT Versicherung, Sportheim Sirnau, Bacchus Croatica, Letzte Instanz, Tulum Move, CafeTopas, MS Bodenbeläge i Reifen Herceg. Veliki zahvalu zaslužuju i svi ostali koji su pomogli ili će pomoći da uspije još jedna „Dalmatinska večer“.
Ulaznice za „Dalmatinsku večer“ mogu se kupiti po cijeni od 12 eura (stojeće mjesto) i 18 eura (sjedeće mjesto). Rezervacije se primaju na broj telefona 0177-8100949 ili e-mailom na kontakt@dica-dalmacije.de
Dođite i uživajte u fešti Dalmacije i Hajduka usred Njemačke!
Braća Alimehaj ne posustaju, pisali Zoranu Milanoviću
Interesna zajednica koju predvode braća Senad i Safet Alimehaj iz Ulma, a koja želi postići vraćanje štednih uloga štedišama kod bivše Ljubljanske banke, ovih dana je poslala informativno pismo novom hrvatskom premijeru Zoranu Milanoviću. „Kao što sigurno znate, Ljubljanska Banka ne želi dobrovoljno isplatiti novac koji pripada štedišama, pa tako i nama koji smo naslijedili knjižicu od svoga pokojnog oca. Kao pravi Europljani (roditelji su nam iz Hrvatske: majka Hrvatica – srpskog porijekla, otac – pola Hrvat / pola Albanac s Kosova) koji smo odrasli u Njemačkoj, ne možemo vjerovati da se tako nešto događa u EU članici Sloveniji. Ljubljansku Banku i državu Sloveniju nećemo samo tužiti, nego ćemo uz to povesti medijsku i političku kampanju protiv Slovenije i njihovih banaka te proizvoda. Svima u EU želimo objasniti kako se država Slovenija ponaša prema drugim državljanima EU i ostalima. Čim bude osnovana, kontaktirat ćemo novu vladu u Sloveniji da čujemo njihov aktualni stav oko cjelokupnog problema. U slučaju da ne bude adekvatnih odgovora, stupamo u kontakt s njemačkim političarima, strankama, udrugama, Europskom komisijom, Europskom središnjom bankom i rating agencijama Fitch, Standard & Poor´s i Moodys“, navodi se među ostalim u pismu braće Alimehaj hrvatskom premijeru. Milanovića se moli za potporu inicijativi „Klage gegen Ljubljanska banka“ te za odgovore na sljedeća pitanja: Koji je stav nove hrvatske vlade u vezi isplate deviznih uloga kod Ljubljanska Banke d.d.? Koju podršku mogu očekivati hrvatski državljani od vas? Da li je moguće dobiti spisak imovine Ljubljanske Banke u Hrvatskoj?
Spomenimo na kraju da inicijativa iz Ulma trenutno ima oko 130 članova, od čega 40 posto hrvatskih državljana, a detaljne informacije se mogu pročitati na posebnoj internetskoj stranici www.klage-gegen-ljubljanska-banka.de.
© mediazzz agentur, Edi Zelić
Inicijativa za Široki Brijeg pomogla 25 obitelji i pojedinaca
ŠIROKI BRIJEG – Humanitarna akcija ˝ Što ti možeš učiniti za Božić ˝ – pjesmom i druženjem za potrebite, uspješno je završena. Tri večeri na Trgu Gojka Šuška pod postavljenim šatorom pjevale su se božićne pjesme i prodavale su se pečene kobasice, kuhano vino, sokovi i pivo. Neobičnom proslavom Božića u Širokom Brijegu, u koju se uključio veliki broj žitelja ovog gradića, prikupljeno je 7.000 maraka za siromašne sugrađane.
Prema izjavi Dalibora Ravića, predstavnika Inicijative za Široki Brijeg, prikupljenim novcem izravno je pomognuto 25 siromašnih obitelji i pojedinaca kojima su bar na trenutak uljepšali blagdane.
˝Bili smo presretni kad smo nakon tri večeri ispuni cilj. Mjesec dana razmišljali smo kako na najbolji način pomoći našim sugrađanima koji se trenutno nalaze pred budućnosti bespuća i beznađa. Osmislili smo projekt kojim smo željeli napraviti da se ljudi vesele u krugu svoje obitelji i prijatelja ali ih i upozoriti na pravi smisao Božića. Bilo je tehničkih problema i vremenskih neprilika, ali s druge strane susreli smo ljubazne pojedince koji su nam spontano pružili neophodnu pomoć. Teško je maknuti se s mjesta ako nema ljudi koji će pomoći. Ali pojedinci dobre volje mogu učiniti čudo. Posebno zahvaljujemo svim privatnim donatorima, obrtima i tvrtkama poput pekare Roko, pekare Mija, Leda-i, Podravka-i, Mepas-u, Namex-u, A3, Sjemenarni, Auto kući Bošnjak, Tomici Šušaku – Šajbi, H print-u, Feal-u, Šišoviću, Dušiću, San Meliu, Big Benu, Jagodi, Williamsu,Njam Njam, MCI, Velimiru Crnjacu, Barique-u,Lijanovićima, Ataco-u, vatrogasno društvu Š.B., Zoranu Ljubiću, Krik studio, Binvest-u, keramici Veko, Varda-i, vinariji Andrija, vinariji Grgica-Poglavnik, Ganganetu, Udruzi umirovljenika Š.B., Zdenki Kolobarić, Marinu Sabljiću Prli, MUP-u Široki Brijeg, Srećku Sliškoviću i polaznicima tečaja slikarstva te poesebno Mokarskim tamburašima, Tamburašima s kamena i Starom Zvoniku. Bez njih ova akcija ne bi uspjela˝, izjavio je Dalibor Ravić.
U humanitarni projekt nije bila uključena niti jedna politička stranka. Humanu gestu podržali su svi mediji s područja Hercegovine na čemu im se organizatori posebno zahvaljuju. Inicijativa za Široki Brijeg u planu već ima neke druge projekte koji se tiču lokalne zajednice. Pozivaju sve dobronamjerne da se zajedno s njima uključe i budu ustrajni u pomaganju potrebitima ali i na podizanje standarda mjesta u kojem žive i djeluju.
Hrvatska zemlja partner CMT-a
Hrvatska nije samo zemlja za kupanje, tako glasi jedan od slogana koji se veže za predstavljanje „Lijepe naše“ na ovogodišnjem turističkom sajmu CMT u Stuttgartu (14.-22. siječnja). Štoviše, Hrvatska je zemlja partner CMT-a 2012., na kojem će svoju ponudu ovaj put predstaviti ukupno dvije tisuće izlagača.
Več tradicionalno CMT stavlja naglasak na kamping i caravaning, ali predstavlja i posebne ponude poput vožnje biciklom, golfa, wellness, kulturu i krstarenje cruiserima. Sve od reda, dakle, teme koje su interesantne za Hrvatsku i proširenje turističke ponude u našoj zemlji na još veći dio kalendarske godine i u još veći broj turističkih sektora. U prošloj godini Hrvatska je, prema informacijama Mate Radića, direktora HTZ-a u Njemačkoj, zabilježila odličan rezultat na njemačkom tržištu. Sada se polaže nada u izjednačenje tog sjajnog rezultata i, po mogućnosti, njegovo dodatno poboljšanje. Kontinentalni turizam sadržava dobar potencijal rasta, pa će u tom smislu posjetiteljima CMT-a biti predstavljeni Zagreb, Varaždin i Slavonija. Neizostavni su naravno Istra i Dalmacija koji će na sebe, nesumnjivo, privući najveći interes na hrvatskom štandu u dvorani 4 (B12).
Planiran je nastup hrvatskih folklornih grupa tijekom cijelog sajma, a zagrebačka čelistica Ana Rucner predstavit će svoje umijeće na službenom otvaranju CMT-a 14. siječnja (Landesmesse Stuttgart). Dan ranije, u petak, 13. siječnja, Ana Rucner će održati koncert u prostorijama SWR-a (Studiosaal), gdje će se istodobno od aktivnog novinarstva u SWR-u oprostiti poznati hrvatski novinar Ivan Ott. S
totisućiti posjetitelj ovogodišnjeg CMT-a, najvjerojatnije u srijedu, 18. siječnja, osovjit će tjedan dana odmora za dvije osobe u Dalmaciji, a za četvrtak, 19. siječnja najavljena je hrvatska večer u poznatom stuttgartskom okupljalištu Café le Théatre.
©mediazzz, Edi Zelić
Škaričić tužila Slobodnu Dalmaciju za mobing
Jedan od najdužih i najeksponiranijih pravosudno-medijskih slučajeva – spor između novinarke Nataše Škaričić i Slobodne Dalmacije – ovih je dana dobio novi preokret. Nakon višegodišnje pravne bitke koja je okončana povratkom na posao silom pravomoćne presude, pa višemjesečnog čekanja na ispunjenje naloga iz presude, dobitnica više priznanja za svoje pisanje o zdravstvu je od Uprave splitske novinske kuće dobila “Odluku o otkazu ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora”. Ukratko, raskinut joj je ugovor za radno mjesto pomoćnika glavnog urednika na koje je vraćena srpanjskom sudskom presudom jer je Slobodna Dalmacija to radno mjesto u svom zagrebačkom dopisništvu – ukinula. Zaključili su da je ono nepotrebno kad je “uvođenjem nove tehnologije (…) omogućena neposredna komunikacija kolegija i glavnog urednika iz Dugopolja s dopisništvom u Zagrebu”, navodi portal dalmacijanews.com.
Nataša Škaričić je 2008. pisala o zdravstvenim reformama tadašnjeg ministra Darka Milinovića, ali joj se – kako je tvrdila – otvoreno prigovorilo da je Ivo Sanader naložio da se o reformi piše pozitivno. Kad je o tome javno progovorila, uručen joj je otkaz. Za svoje pisanje o zdravstvenom sustavu dobila je nagradu HND-a za istraživačko novinarstvo, a novinarkom godine proglasila je i vlastita redakcija, koja joj je potom dala otkaz.
Iznoseći nam kronologiju događanja nakon što je u srpnju presuda protiv Slobodne o poništenju otkaza iz 2008. postala pravomoćnom, Nataša Škaričić kaže da je prvi kontakt s Upravom imala punih mjesec dana nakon presude, iako je na posao morala biti vraćena u roku od osam dana.
- Predsjednik Uprave Mirosav Ivić mi je tada rekao da se mogu vratiti na mjesto novinarke, a ako ne pristanem ukinut će moje radno mjesto, što bi postupak produžilo na novih šest mjeseci, kaže nam Škaričić.
Na prijedlog vodstva Slobodne Nataša Škaričić je otišla na godišnji, a potom i na bolovanje, kako bi uprava i njezini odvjetnici dobili vremena za dogovor o otpremnini i naknadi štete, navodi dalmacijanews.
U međuvremenu Škaričič, koju je i SD svojedobro izabrala za novinarku godine, za mobing je tužila tu novinsku kuću, a u drugoj tužbi Misoslava Ivića i glavnog urednika SD Kljakovića. Njih tereti za odbijanje postupanja po pravomoćnoj presudi o vraćanju na posao, protupravnu zabranu sudjelovanja u emisiji HTV-a Otvoreno, neisporuku isplatnih lista, neisplatu dospjelih plaća, odbijanje raspoređivanja na njezino radno mjesto…Više pročitajte na portalu dalmacijanews.com
SDP-ovac Kotromanović vraća Dunju Gotovinu u MORH?
Dunja Gotovina, supruga umirovljenog generala Ante Gotovine, više od pet godina čeka povratak na posao u Ministarstvo obrane. Upravni sud je 2006. godine MORH-u naredio da je mora vratiti na posao no to se nije dogodilo. Razgovaralo se bilo i da je se zaposli kao predavača Vojnom učilištu no to na
kraju nije ostvareno. Bivši ministar Berislav Rončević umirovio ju je 2004. godine u činu pukovnice uz objašnjenje da je neperspektivna časnica. No, u to je tada malo tko vjerovao i bilo je jasno kako je riječ o političkom masnevru HDZ-a, piše Jutarnji list.
Dunja Gotovina se žalila zbog nezakonitog otkaza i dobila spor koji nikad nije ispoštovan. Novi SDP-ov ministar obrane Ante Kotromanović kaže kako će se raspitati oko cijelog slučaja ali da oko poštivanje odluka suda nema spora. “Ako sud presudi da se Dunja mora vratiti na posao u Ministarstvo obrane, ona će biti vraćena na posao“, odlučno tvrdi ministar koji je bio ratni suborac Ante Gotovine ali je i privatno prijatelj s Antom i Dunjom Gotovinom. Prema njegovim riječima „Dunja Gotovina je bila žrtva politike i
kolateralna žrtva jer je supruga Ante Gotovine“. Više pročitajte u Jutarnjem listu. (Foto:ezadar.hr)
