Josipović: Hrvati u BiH moraju biti ravnopravni
Važno je za Hrvatsku da Hrvati u Bosni i Hercegovini uspoređeno sa Srbima i Bošnjacima budu u ravnopravnoj poziciji kada se bude razgovaralo o budućim izmjenama ustava, kazao je hrvatski predjsednik Ivo Josipović prilikom posjeta Mostaru.
Hrvatske stranke u BiH, HDZ BiH i HDZ 1990 postigle su sporazum o zajedničkom nastupanju glede dugo očekivane ustavne reforme. Kao najvažnije ciljeve hrvatske stranke smatraju priključenje Bosne i Hercegovini Europskoj uniji i NATO-savezu, što je također podržao Josipović.
“To je vrlo bitna stvar za politički život u Bosni i za budućnost“, rekao je hrvatski predsjednik. Dva bosansko-hercegovačka HDZ-a zalažu se za formiranje četiri federalne jedinice u BiH, od kojih bi jedna trebala biti većinski hrvatska. Da li će hrvatska vlada ili hrvatski predsjednik tu ideju podržati, ovisi o tome da li u BiH postoji potpora ovakvom prijedlogu, rekao je Josipović.
Bosna i Hercegovina je od Daytonskog sporazuma podjeljena na dva entiteta, Bosansko-hrvatsku federaciju i tzv. Republiku Srpsku. Bošnjaci, Hrvati i Srbi su konstitutivni narodi u kompleksnoj državi s loše razvijenom centralnom vlašću.
Montgomery: Bosnu i Hercegovinu treba podijeliti!
15 godina nakon rata u Bosni i Hercegovini bivši američki veleposlanik William Montgomery izjavio je da dosadašnja balkanska politika dugoročno nije održiva, te je predložio podjelu Bosne i Hercegovine. „Ne treba nikoga prislijavati da ostaje u državi koja ne funkcionira. Mirna razdioba zemlje i nezavisnost Republike Srpske jedna je od mogućih solucija“, rekao je Montgomery.
Za bosansku televiziju TV1 američki ex-diplomat je kazao da BiH petnaest godina nakon rata još uvijek nije riješila nijedan od svojih „velikih problema“. Podjela zemlje u dva teritorija „najbolje je rješenje“ za te probleme, misli Montgomery.
Fahrudin Radončić, predsjednik “Bošnjačkog saveza za bolju budućnost“ (SBB), Montgomeryeve izjave povezuje s njegovim lobističkim djelatnostima. Radončić je, naime, mišljenja da Montgomery prvenstveno zastupa hrvatske privatizacijske interese kojima bi podjela Bosne išla u prilog.
Montgomery je od 1998. do 2000. godine bio američki veleposlanik u Hrvatskoj, a od 2001. do 2004. u Jugoslaviji. Nakon što je napustio diplomatsku službu, ostao je prisutan kao poduzetnik na zapadnom Balkanu.
“Stranka za demokratsku akciju“ (SDA) kritizirala je Montgomeryeve izjave i nazvala ih neodgovornima. Ured Visokog predstavnika (OHR) za BiH, podjelu zemlje je nazvao “nemogućom opcijom”. Američko veleposlanstvo u Sarajevu također se distanciralo od izjava Montgomerya, te je potvrdilo američku želju za opstankom jedinstvene BiH.
Međutim, William Montgomery već je duže vremena kritičan prema balkanskoj politici SAD-a. Već prošle godine u članku za New York Times naveo je da u Bosni i na Kosovu ne mogu biti kreirana funkcionirajuća multietnička društva bez da se promijenu granice. Zapadni svijet pri tome je usporedio s alkoholičarom koji najprije mora sam sebi priznati svoj problem. Tako, prema Montgomeryu, i zapadna politika mora uvidjeti svoje greške i realizirati da je dosadašnja politika neodrživa.
Uistinu, situacija u Bosni i Hercegovini trenutno je takva da je zemlja faktički podjeljena na Republiku Srpsku i Federaciju BiH. Postoje tri premijera, po jedan za Bošnjake, Srbe i Hrvate. Bosanski Srbi stalno prijete odvajanjem, a njihov predsjednik Milorad Dodik otvoreno izjavljuje da je glavni grad njegovih sunarodnjaka Beograd, a ne Sarajevo. U međunarodnoj zajednici nitko na takve separatističke tendencije ne reagira. Štoviše, EU želi ponuditi Bosni i Hercegovini šansu za početak europskog integracijskog procesa. Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle tijekom nedavnog posjeta Sarajevu potvrdio je da BiH samo kao cjelovita država ima šanse za članstvo u Europskj uniji.
Bakire, demokratska volja Hrvatskog naroda nije inat!
Imajući u vidu pregovarački proces o Ustavu izjave novoizabranog bošnjačkog člana Predsjedništva Bakira Izetbegovića o hrvatskom entitetu kao utopiji su “potpuno kontraproduktivne”.
Hrvatski narod, ne želi, kao uostalom ni drugi narodi, biti ničiji privjesak niti izručivati svoja prava i slobode drugima. Želi živjeti u miru sa svima, na temeljima pravde i ravnopravnosti, sa svojim pravima i dužnostima, sa svojom slobodom, identitetom i dostojanstvom, koje pripada svakomu čovjeku i narodu. Hrvatski entitet je samo rješenje za zaustavljanje majorizacije nad Hrvatima u BiH svih ovih godina!Udruga Korektiv za unapređenje i koordinaciju aktivizma u lokalnoj zajednici
Večernji najskuplji, i Slobodna povećala cijenu!
Dnevne novine u utrci za čitateljima sve više zaostaju za internetskim portalima i blogovima te su prislijene povećavati prodajnu cijenu ili provoditi ostale rezove troškova odnosno reorganizaciju posla kako bi ostale donekle konkurentne. Trend je to koji je primjetan svuda u svijetu, pa tako i u Njemačkoj.
U toj zemlji, zbog specifične strukture stanovništva, ujedno izlazi i veliki broj inozemnih izdanja odnosno izdanja namjenjenih tzv. „dijaspori“. Hrvatski čitatelji prilikom odlaska na njemačke kioske u zadnje vrijeme ostaju neugodno iznenađeni. Nakon što je „Večernji list“ već prije nekoliko mjeseci povećao cijenu za svoje dnevno izdanje (40 stranica) u Njemačkoj s 1,50 EUR na čak 1,90 EUR, sada je i „Slobodna Dalmacija“ poskupjela za 10 centi te na kiosku treba izdvojiti 1,60 EUR ako se želi pročitati 32 stranice tog naslova.
Hrvatske dnevne novine time su skuplje od srpskih, odnosno bosansko-hercegovačkih naslova. Primjerak „Vesti“, primjerice, u Njemačkoj trenutno i dalje iznosi 1,50 EUR, isto koliko i jedno izdanje „Dnevnog avaza“ ili „Oslobođenja“. Srpski „Kurir“, pak, prodaje se za cijenu od 1,20 EUR, a izlazi također na 32 stranice, baš kao i ostali srpski i BiH listovi.
Hrvatski čitatelji u Njemačkoj, dakle, očito moraju imati dublji džep od ostalih ako žele „uživo“ pročitati novinu na svom jeziku. Oni koji imaju naviku svakodnevno prolistati jednu od hrvatskih novina, mjesečno za to moraju potrošiti između 40 i 57 eura. Uspoređeno s besplatnim, uvijek aktualnim informacijama na raznim internetskim portalima, ali i u pogledu na sve skuplji život, ne radi se o malom iznosu. Da li je s poskupljenjem dnevnih novina došlo i do popravljenog sadržaja i veće razine kvalitete dnevnih novina, pitanje je na koje će mnogi čitatelji zasigurno sami pronaći odgovor.
Foto: tommyS/pixelio
Izbori u BiH: Mesić za Komšića, Tadić uz Dodika, a Kosor bez favorita
Dok će za Komšića glasati biračko tijelo SDP-a, Borjana Krišto (HDZ BiH) i Martin Raguž (HDZ 1990) pozivaju Hrvate da sami izaberu svog kandidata.
ZAGREB – Izborna komisija BiH službeno je zatražila od tamošnjega nogometnog saveza da odgodi utakmice Premijer lige zbog “opravdane mogućnosti kršenja izborne šutnje i zloupotrebe sportskih događaja”, s obzirom da se u BiH u nedjelju održavaju opći izbori.
Ostanak u fotelji
Nikakvo kršenje izborne šutnje ni niski predizborni udarci ne mogu promijeniti ishod utrke za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Sadašnji član Predsjedništva Željko Komšić, kandidat SDP-a BiH, ostat će u toj fotelji iduće četiri godine. Predizborne ankete u BiH nisu baš uspješne u predviđanju izbornih rezultata, no prednost koju daju Komšiću toliko je nedostižna da je ne može ugroziti ni najgrublja istraživačka pogreška. Tako ga istraživanje agencije IPSOS za američki NDI stavlja na mjesto najpopularnijeg političara u BiH koji može računati na glasove čak 40,1 posto anketiranih građana Federacije BiH (većinom Hrvati i Bošnjaci), dok ostali hrvatski kandidati imaju manje od pet posto.Na prošlim izborima 2006. Komšić je u utrci za hrvatskog člana Predsjedništva pobijedio s relativnom većinom, 39,6 posto, ili nešto manje od onoga što je osvojila njegova stranka.
Sanader razbio jedinstvo
SDP BiH ni lani niti na ovim izborima nije iskoristio priliku da istakne kandidate za druga dva člana Predsjedništva, Bošnjaka i Srbina, pa “stranke s hrvatskim predznakom” upozoravaju na to da se tako krši daytonski princip zaštite nacionalnih interesa jednog naroda preko tročlanog Predsjedništva.
Iako su sve stranke “s hrvatskim predznakom” nakon prošlih izbora 2006. osule drvljem i kamenjem po Komšiću zato što ga je izabralo biračko tijelo SDP-a BiH, multinacionalno ali ipak pretežno bošnjačko, nisu se ni sada uspjele dogovoriti o zajedničkom kandidatu.
Tako oba HDZ-a imaju svog kandidata: HDZ BiH istaknuo je Borjanu Krišto, HDZ 1990 Martina Raguža kojeg podržavaju i pravaši, a kandidirao se i Jerko Ivanković Lijanović, čiji je brat Mladen na prošlim izborima bio četvrti s nedovoljnih 25.000 glasova. Nijedan od tih kandidata nije dovoljno jak da bi privukao više birača od svoje stranke.
HDZ BiH je od rata imao najmonolitnije biračko tijelo, kojem su oporbenjaci mogli otkinuti jedva desetak posto glasova, sve dok 2006. Ivo Sanader nije podržao osnivanje disidentskog HDZ-a 1990. Borjana Krišto i Martin Raguž, kandidati HDZ-a BiH i HDZ-a 1990, složni su tek u pozivu Bošnjacima da ne glasaju za Komšića, nego da puste Hrvate da si sami izglasaju svog člana Predsjedništva BiH.
Mesić uz Komšića
SDA je osudila najavu SDP-a BiH da će na njihovu završnom skupu u Tuzli biti i bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Srbijanski predsjednik Tadić istodobno će podržati Dodiko-vu stranku na skupu u Doboj. SDA je zbog toga optužila srpske i hrvatske političare da se miješaju u unutrašnju politiku BiH.
pise jutarnji list
Odlikovan arhitekt povijesti i prijatelj Hrvatske – Hans-Dietrich Genscher
BONN – U organizaciji Njemačko-hrvatske zajednice Bonn i njenog predsjednika Daniela Glunčića, bivši njemački ministar vanjskih poslova Hans-Dietrich Genscher primio je nagradu „Franjo Basić“ za izvanredan angažman pri izgradnji njemačko-hrvatskih odnosa i veliki doprinos prilikom prevladavanja granica između naroda i izgradnju civilnih društvenih struktura.
Sjajnoj manifestaciji u sjedištu Deutsche Telekoma nazočili su mnogobrojni uzvanici, uglednici iz političkog života, poduzetnici i predstavnici raznih hrvatskih i njemačkih udruga iz čitave Njemačke. Na ovom mjestu istaknimo predsjednika uprave DT-a za Europu Guida Kerkhoffa, državnog tajnika hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Andreja Plenkovića, bivšeg njemačkog ministra vanjskih poslova Klausa Kinkela, državnog tajnika u njemačkom MVP-u dr. Wernera Hoyera, prisjednika Njemačko-hrvatske zajednice Volkera Herrmanna, dopredsjednika njemačkog FDP-a prof. Dr. Andreasa Pinkwarta, hrvatskog veleposlanika u Njemačkoj dr. Mira Kovača, ustavnog suca RH Matu Arlovića, zastupnike iz njemačkog Bundestaga i razne predstavnike diplomatskih službi.
Podijska diskusija
Nagradu Njemačko-hrvatske zajednica iz Bonna, karizmatični Hans-Dietrich Genscher, koji je došao u pratnji supruge Barbare, primio je s oduševljenjem. – Europsku uniju ne možemo nikada smatrati dovoljno vrijednom, jer nam je donijela mir i poštivanje osnovnih demokratskih vrijednosti. Ratovi u bivšoj Jugoslaviji i njihove posljedice tek mogu biti prevladane kada se sve zemlje s tog prostora nađu u Europskoj uniji. Posebno mi je drago čuti za iznimno dobar napredak Hrvatske u pregovorima o punopravnom članstvu. Mnogi su me pitali da li je nekadašnje priznavanje neovisnosti Hrvatske sa strane njemačke diplomacije došlo preuranjeno. Međutim, ja kažem da je do toga trebalo doći i ranije jer se pokazalo da su nakon priznavanja, ratna djelovanja koja je Srbija donijela u Sloveniju i Hrvatsku zaustavljena, riječi su Genschera koji je naglasio da je za kvalitetno funkcioniranje Europske unije uvijek bilo bitno da male i velike države članice surađuju na jednoj razini.
Guido Kerkhoff (DT)
Uzvanike u Bonnu pozdravili su Guido Kerkhoff i Andrej Plenković govoreći o iznimnim zaslugama Hans-Dietricha Genschera, ali i o uspješnom hrvatskom približavanju europskim institucijama. Državni tajnik Plenković izjavio je da vjeruje da će Hrvatska već u prvoj polovici 2011. godine, tijekom mađarskog predsjedavanja, realizirati zaključenje pregovora i formalno ispuniti sve kriterije za priključenje EU. O Genscheru Plenković je kazao da on nije samo čovjek koji je pisao povijest nego je i istinski učitelj u sadašnjosti.
Andrej Plenkovic
U iznimno zanimljivoj podijskoj diskusiji bivši ministri Klaus Kinkel i Hans-Dietrich Genscher pričali su o svojim iskustvima i doživljajima tijekom vremena koje je obilježilo budućnost cijele Europe ali i svijeta. Hans-Dietrich Genscher istaknuo je da je od samog početka bavljenja politikom maštao o ponovnom ujedinjenju Njemačke i prevladavanju političkih diktatura. – Osnovni razlog mnogih problema u Europi bilo je razdvajanje Njemačke. Ključnu ulogu za prevladavanje podjele Europe odigrala je zapravo KESS koja je u biti osnovana da bi zaštitila posjede i utjecaj Sovjetskog saveza, ali se s vremenom pretvorila u instituciju koja je omogućila prevladavanje podjele Europe. Naravno, bez velikog zalaganja Mihaela Gorbačova sve bi išlo puno teže, naglasio je Genscher dodajući da nije mogao ni slutiti kakvu će težinu dobiti njegov slavni govor njemačkim izbjeglicama iz DDR-a s balkona njemačkog veleposlanstva u Pragu. – Osjetio sam tada osjećaj nemjerljive zahvalnosti. Bio je to znak za kraj njemačke podjele i prvi dio Zida zapravo je srušen te večeri u Pragu, kazao je Genscher.
O svojim iskustvima kao nasljednika slavnog Genschera govorio je i dr. Klaus Kinkel naglašavajući da je njegov prethodnik istinski arhitekt njemačkog ujedinjenja i jedna od ključnih figura novonastalih konstelacija snaga u Europi. – U vanjskoj politici nekada morate odraditi teške obaveze. Jedna od situacija koju bih najradije izbjegao bilo je moje rukovanje sa Slobodanom Miloševičem. Ali i to je tada, u vrijeme postizanja Daytonskog sporazuma, bio nužan postupak, među ostalim je rekao dr. Kinkel.
Svečanim govorom o liku i djelu Hansa-Dietricha Genschera dopredsjednik FDP-a prof. dr. Andreas Pinkwart najavio je uručenje nagrade „Franjo Basić“ 83-godišnjem bivšem njemačkom vicekancelaru.
Genscher je i zapjevao s Klapom Berlin
Hans-Dietrich Genscher u kratkom obraćanju publici istaknuo je zadovoljstvo što se već gotovo u ovom trenutku može reći ‚Hrvatska dobro došla u Europskoj uniji‘. Za čovjeka koji je obilježio europsku povijest najupečatljivija ličnost 20. stoljeća bio je pokojni Papa Ivan Pavao II. – Znam da je Ivan Pavao II. bio vrlo popularan i u Hrvatskoj. Mi smo se susretali nekoliko puta uoči političkih promjena u devedesetima. Unatoč tome što sam Nijemac iz istočne Njemačke, po uvjerenju liberal i protestant, dobro smo se razumjeli. Bilo nam je zajedničko da su i njegova i moja domovina dugo čekale na slobodu. Obojica smo doživjeli diktature na svojoj koži i stoga smo razumjeli značajnost političkih promjena, rekao je Hans-Dietrich Genscher kojemu je od početka bilo jasno što samostalnost znači za hrvatski narod. – Kao svaki čovjek, tako i svaki narod mora ima pravo na svoje dostojanstvo. Kroz povijest mnogobrojni ratovi su nastali zbog toga što su neki narodi mislili da su nadmoćni nad drugima. Bill Clinton je iz perspektive američkog predsjednika rekao da treba težiti svjetskom poretku u kojemu će se Amerikanci dobro osjećati i ako ne budu više vodeća sila. Do toga će prije ili kasnije doći i zamislite što bi Hrvatska ili bilo koja druga zemlja mogla samostalno učiniti u takvom poretku. Ništa. Stoga je Europa naš jedini pravi put, rekao je Hans-Dietrich Genscher.
Na kraju manifestacije u Bonnu, koju je sjajno organizirala Njemačko-hrvatska zajednica (DKG) uz pomoć nekoliko sponzora i pokrovitelja, uz veliko zalaganje Daniela Glunčića i glazbeni doprinos „Klape Berlin“, hrvatski veleposlanik u Njemačkoj dr. Miro Kovač dodijelio je zahvalnicu DKG-a Josipu Moricu, zaslužnom humanitarcu mađarskog podrijetla i velikom prijatelju Hrvatske. Dr. Kovač u svom je govoru povukao paralelu između Platonovih vrlina i Hans-Dietricha Genschera. – Vi, gospodine Genscher, zapravo stojite za hrabrost, pravednost, mudrost i razboritost. Vaša je hrabrost prilikom priznavanja Republike Hrvatske bila velika. Imali ste puno povjerenja prema Hrvatima. Realiziranjem svoje nezavisnosti i skorašnjim priključavanjem Europskoj uniji, Hrvatska, vjerujem, opravdava vaše povjerenje, zaključio je veleposlanik Kovač.
Daniel Gluncic urucuje priznanje Hans-Dietrichu Genscheru
NAČELNIK KRALJEVIĆ OBEĆAO POMOĆ OBITELJI KOJA JE OSTALA BEZ KROVA NAD GLAVOM
Nakon što je primio obitelj Galić kojoj je izgorjela kuća u krugu Duhanske stanice, Općinski načelnik Miro Kraljević je obišao kuću koja je izgorjela u jučerašnjem požaru. Načelnik Kraljević je obećao osmočlanoj obitelji pomoć pri pronalasku kao i sufinanciranje privremenog smještaja za ovu obitelj.
Načelnik je obišao i stari most na rijeci Ugrovači, na putu prema Grabovini, koji je neznatno oštećen za vrijeme poplava od prije nekoliko dana.
(www.sirokibrijeg.ba)
BOGOJAVLJENJE – SVETA TRI KRALJA – VODOKRŠĆE
Braćo i sestre, u našem hrvatskom jeziku je veoma lijep prijevod i značenje iz izvornih jezika latinskoga i grčkoga – Bogojavljenje. Bog se objavio. Ovoga puta to znači da je Bog s Isusom izašao iz izraelskih okvira i objavio se svemu svijetu. To vidimo danas po različitim znakovima i samim različitim nazivima ove svetkovine koja je, usput budi rečeno, jedna od najstarijih svetkovina kako na zapadu tako i na istoku.
Naziv također Tri Kralja im svoje označeno mjesto u današnjem evanđeoskom izviješću. Upravo preko ova tri visoka gosta Isus se objavljuje i drugim narodima. Zanimljivo je da u ovom izvješću nema ništa nevažno da bi se podrazumijevalo, pa zbog toga izostavilo. Jedna od tih zanimljivosti je i državnički protokol. Tri kralja ne idu odmah u Betlehem već u Jeruzalem. Ne žele vrijeđati, barem koliko je do njih, kućnoga vladara.
Nose svoje darove onako i onakvome za koga su čuli. Velike darove za veliku osobu, kako je i uobičajeno. Zlato nose jer je kralj, tamjan jer je Bog, smirnu jer je spasitelj koji trpi za nas. Izaija lijepo kaže da je narod koji je hodio u tmini vidio svijetlost veliku. Bog je objavio tajnu koju je oduvijek imao u naumu: malo Betlehemsko Djetešce je spasitelj ne samo izabranoga izraelskoga naroda , već je On Spasitelj svih naroda na zemlji. Zato današnje evanđelje kaže da mu dolaze sa svih krajeva zemlje mudraci da mu donesu darove.
Mogli bismo ovdje mnogo toga nadodavati za razmišljanje od zvijezde koja ih vodi i naziva za zvijezdu, pa zatim Izaijino tama, mrklina do svijetla, međutim možda bismo se rasplijenili u tumačenjima svih ovih pojmova, i izraza i izgubili ono što je danas najvažnije u ovoj svetkovini. Pored toga što se Isus(Bog) objavljuje svim narodima, kako ja mogu do njega doći, odnosno, ne zaboravimo da je hod mudraca i kraljeva i traženje, raspitivanje za Isusa veoma važna i velika stvar. To je veoma veliko i važno za nas svakoga pojedinoga Isusova sljedbenika. Nije dovoljno naći isusa i samo prepoznati u njemu spasitelja ljudskoga roda općenito, onoga koji će vratiti čovjeku dostojanstvo, ili tolike uopćeno izrečene stvari. Isus je prije svega i iznad svega za mene Bog koji je postao čovjek, Riječ što je tijelom postala, pa stoga mu se moram klanjati i ljubiti ga za ono što On je.
Kraljevsko zlato neka znači za mene moju ljubav prema Njemu, tamjan moj poklon Njemu, smirna neka znači moje povjerenje i vera u Svevišnjega. Našli smo Boga i sada nam ne preostaje nego živjeti sa svojim Bogom u punom zajedništvu. Više nema razloga za raspitivanja. On se objavio meni i tebi, mi smo ga našli i mi smo ga prihvatili, sada slijedi samo jedno živjeti s Njime.
Ne zavaravajmo se nije lako. Svatko mora naći svoj osobni put kao osobno blago, a ovaj put je težak, dug, osamljen, pun poteškoća, kao i onaj put mudraca-kraljeva. Oni su ga slijedili i našli i veseli otišli svojim domovima. Zato i mi molimo Gospodina da njegova zvijezda neprestano svijetli i nama, i da nas vodi prema pravome izvoru, prema Gospodinu Bogu.
Naravno da će biti trenutaka kada će koji oblak zakriti zvijezdu i njeno svijetlo, ali treba uvijek to unaprijed znati da se poteškoća nikada nećemo moći osloboditi. No, čovjek je svaki put veći iza pobijeđene kušnje ili prepreke.
Sin je upitao oca da mu pokaže Boga; jer, kako ga može slušati, ljubiti i poštivati a komu se ne sviđa?… Ako bi ga, pak vidio, možda bi to sve bilo lakše. Otac ga savjetuje da malo pogleda u sunce. Dječak je to učinio samo za jedan trenutak, jer nije mogao ustrajati. «Ne možeš gledati ni u sunce, a tražiš da ti ja pokažem Boga. Sunce je samo jedno od njegovih stvorenja.» Začas se otac dosjeti. Uzme komadić stakla i podimi ga na vatri, te pruži sinu da sada ponovno pomoću ovoga stakla pogleda sunce, govoreći mu:»Ovo je staklo simbol vjere. Kao što sada ovim staklom možeš nesmetano gledati sunce, tako samo vjerom možeš gledati Boga.»(Mabić, Prispodobe I,20).
Zato braćo i sestre, znajmo i mi svoju vjeru čuvati nekada i dječjim pitanjima i odgovorima. Nije važno koliko smo se trudili, jer trud ne možemo izbjeći, već je važno što postižemo na našem hodu za Davidovom Zvijezdom, kako Ivan u Otkrivenju naziva Isusa. Zvijezda je pobijedila tamu i pozvala nas sve da živimo u svijetlu koje možemo gledati očima naše vjere. On nam je darovao i svijetlo i vjeru, zato mu budimo zahvalni što nam je darovao ove darove i našu zahvalnost pokažimo i mi našim darovima, koje ćemo mu položiti ne samo do jaslica u spilji, već mu našu zahvalnost pokažimo životnim darovima iskazujući ljubav Njemu i Njegovoj braći s kojima dijelimo našu svagdašnjicu. To će biti najveći dar. Veći od svih kraljevskih darova zlata, tamjana i smirne, kao i značenja koju imaju ovi darovi. On nam je dao velike darove. Pođimo za Zvijezdom da mu i mi uručimo naše velike darove. Darove našega života za Njim i s Njim.
sirokibrig.com
Član vatikanske Kongregacije za nauk vjere: Čuda iz Međugorja nisu isključena
U Međugorje je za novogodišnje blagdane stigao nadbiskup bečki, kardinal Christoph Schönborn. Od 1995. godine nadbiskup je Beča, a 1998. imenovan je kardinalom te izabran za predsjednika Biskupske konferencije Austrije.
Danas je jedan od najuglednijih stručnjaka za teologiju kršćanskoga Istoka, a član je i vatikanske Kongregacije za nauk vjere. U međugorskoj župi posjetio je Zajednicu Cenacolo, gdje se liječe bivši ovisnici, a koja svoju podružnicu ima i u Austriji.
− Dosad sam oklijevao u dolasku jer sam u svojstvu kardinala vrlo izložena osoba u Crkvi, a budući da postoje sve te kontroverzije, ne želim dati povoda raspravama, no zna se i što mislim o Međugorju. No, ovoga sam ljeta bio u Saluzzu na “Blagdanu života” zajednice Cenacolo.
Tamo sam doživio taj “Blagdan života”, a znam koliko je duboko Cenacolo povezan s Međugorjem. Izrazio sam želju da moj dolazak ostane povjerljiv, jednostavno želim provesti vrijeme u tišini i molitvi. Smije se znati da sam tu, ali neka se o tome naveliko ne govori − kazao je kardinal.
Nakon 29 godina ukazanja, došao je, možda, trenutak da i teolozi i diplomati nekako zaštite Međugorje…
− Ne bih baš u jednoj rečenici spominjao i teologe i diplomate zajedno! Mislim to u smislu uputa za vjernike. Zbog odbijajućeg držanja mjesnog biskupa, mnogi su vjernici obeshrabreni, a to uzimaju i kao ispriku pa bivaju isključeni iz toga pastorala.
O međugorskim događanjima bečki je biskup kazao:
− Vrhovna uprava Crkve dala nam je jasne upute, ne od Pape, nego od Kongregacije za nauk vjere, koja je jasno potvrdila ono što su svojedobno rekli jugoslavenski biskupi i što nesumnjivo vrijedi kao norma za Međugorje.
To sam uvijek ponavljao, ti su tekstovi poznati, postoje tri elementa koji i dandanas vrijede, pa u okviru tih uputa vidim i svoj posjet Međugorju.
U tom smislu moj dolazak nije nešto neobično. Sveta Stolica kaže, sukladno izjavi jugoslavenskih biskupa iz 1991.:
Tri točke
Prvo: Non constant de supernaturalitate. To je izraz koji se rijetko koristi, a znači da nadnaravnost događaja nije utvrđena, ali to je klasična formulacija crkvenog naučiteljstva. Ne kaže se da je nadnaravnost isključena, ali nije – ili još nije – konačno potvrđena, i to iz posve jednostavnog razloga koji potpuno podržavam.
Član sam Kongregacije za nauk vjere i podrazumijeva se da to podržavam kad bi došlo do razgovora o tome − naime: dokle god fenomeni traju, sigurno neće doći do konačnog suda Crkve, jer takvo što još nikada nije učinjeno.
U Lourdesu i Fatimi događaji su bili okončani i tek onda je Crkva o tome donijela svoj sud. Do toga će i u ovom slučaju, prije ili kasnije, doći.
Strpljenje
Drugo: ne smiju se organizirati nikakva službena hodočašća, dakle, ja ne mogu upriličiti biskupijsko hodočašće u Međugorje. To je u logičnoj vezi s onim što je rečeno u prvoj točki. Treće što crkveni nauk jasno kaže, isto tako sukladno jugoslavenskim biskupima, jest da hodočasnike ovdje treba duhovno pratiti.
To znači da doista treba postojati pastoral hodočasnika, i oko toga se mnogi trude, među ostalima i Gebetsaktion Wien koja se brine za hodočasnike, koja ih prati, koja ih slijedi i poslije hodočašća. Savjetovao bih strpljenje. Tih 29 godina dugo je razdoblje, ali pred Bogom i nije tako dugo!
slobodna dalmacija
ODRŽANA ŠIROKOBRIJEŠKA NOĆ U ZAGREBU
U restoranu Gastro Globus na Zagrebačkom Velesajmu održana je Širokobriješka noć, tradicionalno okupljanje Širokobriježana i prijatelja Širokog Brijega u povodu godišnjeg okupljanja Zagrepčana podrijetlom iz Širokoga Brijega, njihovih obitelji i prijatelja Širokoga Brijega, te javnih osoba iz političkog, sportskog, kulturnog, gospodarskog i vjerskog života Zagreba, ali i cijele Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a u organizaciji Zavičajne zajednice Široki Brijeg.
Zahvaljujući marljivim organizatorima na čelu sa Marinom Soptom i širokobriješkim studentima Nives Skoko, Mariom Luburicem i gospodarstvenicima koji su pomogli organizaciju tradicionalne Širokobriješke noći, ovo okupljanje će ostati u trajnom sjećanju svima od ukupno preko 500 nazočnih Širokobriježana i njihovih gostiju.
Općinsko izaslanstvo na čelu sa Općinskim načelnikom Mirom Kraljevićem koji se prigodnim rijecima i obratio nazocčima i predsjednikom Opcćnskog vijeca Nedjeljkom Bokšićem bili su nazočni na ovom tradicionalnom okupljanju Širokobriježana.
Širokobriješku noć je upotpunio sšrokobriješki Bas bend i šarmantna voditeljica bivša Miss sporta Republike Hrvatske manekenka Mia Šlogar. Svoj nastup i ove godine su imali i članovi Zavičajnog kluba hercegovačkih studenata sa Linđom.
Nazočne su prigodnim riječima pozdravili predsjednik Zavičajne zajednice Široki Brijeg Marin Sopta i stalni gost godišnjeg okupljanja Širokobriježana predsjednički kandidat Milan Bandić, a blagoslov na sve nazočne je sazvao Širokobriježanin domonikanac Vjekoslav Lasić. I ove godine je uz pomoć brojnih sponzora organizirana tombola, a druženje Širokobriježana i njihovih gostiju trajalo je do ranih jutarnjih sati.
(www.sirokibrijeg.ba)
