Kroz „hercegovina Vukovaru“ pomažete i vukovarskom branitelju Tihomiru Purdi
ŠIROKI BRIJEG – Organizacijski Odbor humanitarne akcije „Hercegovina Vukovaru“ koju je pokrenula udruga Korektiv iz Širokog Brijega odlučio je darovati određen iznos sredstava i siromašnoj obitelji vukovarskog branitelja Tihomira Purde.
Političko – pravosudne igre zbog srbijanske tjeralice koja nevinog čovjeka tereti za navodne ratne zločine zgrozila nas je jer kao pojedinci ne možemo pomoći zaustaviti marifetluke usijanih glava koje su ovome čovjeku još 90-tih uništile budućnost. Međutim, ne možemo biti čiste savjesti a da ne pokušamo pomoći. Obitelj Tihomira Purde se nalazi u teškoj situaciji, naša akcija je usmjerena pomoći upravo obiteljima i siromašnoj djeci u Vukovaru. S toga smo donijeli odluku da će obitelj Purda dobiti identičan iznos kao i sve obitelji kojima budemo uručivali novčane iznose nakon okončanja humanitarnog projekta „Hercegovina Vukovaru“. Još nismo stupili u kontakt s njima, no to ćemo učiniti vrlo brzo. Sada se pripremamo za centralni dio programa koji će se održati 5. ožujka u dvorani Pecara u Širokom Brijegu.
Bivši poznati nogometaši iz Hrvatske i Hercegovine pristali su nastupiti u humanitarnoj utakmici za pomoć siromašnim obiteljima i djeci iz Vukovara.
Organizacija utakmice povjerena je aktualnom predsjedniku NK Široki Brijeg Zlatanu Miji Jeliću, koji je ujedno i član organizacijskog Odbora projekta.
“Predsjednik kluba Zlatan Mijo Jelić aktivirao se oko pregovora koji su doveli do potvrde da su bivši poznati nogometaši slobodan i željni nastupiti u utakmici. Ljudi jednostavno žele pomoći na koji god način mogu”.
Ulaznice za utakmicu biti će u prodaji za nekoliko dana a njihova cijena će iznositi 5 maraka. Osim na ulazu u dvoranu, ulaznice će ranije moći otkupiti i privatne i javne ustanove. Za sve dobre ljude bit će priređeno i jedno veliko iznenađenje unutar sam dvorane. Nakon utakmice bit će organizirana i donatorska večer u hotelu Park gdje će biti pozvani hercegovački gospodarstvenici da sudjeluju u ovome projektu.
Inače, udruga Korektiv za unapređenje i koordinaciju aktivizma u lokalnoj zajednici Široki Brijeg pokrenula humanitarnu akciju “Hercegovina Vukovaru” u kojoj se prikuplja novac za pomoć siromašnim obiteljima i djeci u Vukovaru.
Projekt je započeo aktivacijom humanitarnih telefona. Svi dobri ljudi imaju priliku donirati simboličan iznos od 2 KM pozivom na humanitarni telefonski broj 092 890 828 ili slanjem SMS poruke na 063 888 73.
Dobri ljudi imaju i mogućnost pomoći i uplatom dobrotvornih priloga u skladu sa svojim mogućnostima na žiro račun udruge Korektiv broj 3382202257069682 otvoren kod UniCredit bank. Više informacija može se naći na: www.korektiv.org
pise Dalibor Ravic
Vrijedna etnološka monografija o Hrvatima iz BiH
Knjiga pod naslovom Vila bana zvala priko Vrana autorskog dvojca etnologa o. Zvonka Martića i Vidoslava Vide Bagura svečano je predstavljena u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu 9. veljače 2011. U nazočnosti brojne publike, među kojima su bili uglednici iz javnoga života RH i BiH, o knjizi su govorili Katarina Fuček, ravnateljica HMI, recenzenti knjige doc. dr. sc. Nevena Škrbić Alempijević s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te nr. sc. Joško Ćaleta, renomirani etnomuzikolog sa zagrebačkoga Instituta za etnologiju i folkloristiku.
Uz dvojezičnu etnološku studiju (na hrvatskome i engleskome jeziku) raspoređenu na 200 stranica, obilje fotografija s autentičnih ruralnih i urbanih lokaliteta, knjiga sadrži dvostruki digitalni nosač slike i zvuka s narodnim pjesmama i plesovima Hrvata iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, što ju trenutačno čini najvrednijim nakladničkim projektom u području tradicijske kulture u ovom dijelu jugoistočne Europe. Knjiga nosi naslov prema početnom stihu iz narodnog napjeva iz okolice Konjica, koji simbolizira cjelovitost kulturnoga prostora Bosne i Hercegovine, istaknuo je Joško Ćaleta.
Složenoj slici suvremene hrvatske kulture (visoke, popularne, medijske i ine) pridonosi i stalna nazočnost tradicijske kulture kao sastavnice nacionalne kulture te njezinih regionalnih i lokalnih inačica, naglasila je Katarina Fuček.
Tradicijska se kultura iskazuje u brojnim oblicima, iako podložna promjenama – snažno je uporište identiteta, kazala je dr. Nevena Škrbić Alempijević.
Nakladnici knjige su Duhovni centar Karmel sv. Ilije s Buškog jezera u blizini Tomislavgrada, te Karmelska izdanja Hrvatske karmelske provincije sv. oca Josipa iz Zagreba.
Iz riznice tradicijske kulture Hrvata iz BiH osobito dojmljivim se pokazuju polifono pjevanje, tetoviranje i nijemo kolo i to kao relikti ilirske kulture, kazala je recenzentica knjige Nevena Škrbić Alempijević.
Zaboravu su trajno otrgnuti, nemarom i ratovima zapušteni, elementi hrvatske narodne kulture s lokaliteta poput Ivanjske pored Banja Luke, Uništa iz okolice Bosanskoga Grahova, ruralnih naselja pored Sanskoga Mosta, Bosanske Gradiške, Bosanske Dubice i Glamoča gdje su nekada živjele velike skupine Hrvata, ali su nakon Drugog svjetskog i zadnjeg bosanskohercegovačkoga rata 1990-ih gotovo nestale, kazao je o. Zvonko Martić.
Uz tekst o tradicijskoj kulturi Hrvata iz Bosne i Hercegovine čiji su elementi sudjelovali u strukturiranju njihova suvremenoga identiteta, na stranicama knjige čitatelj će steći pouzdanu informaciju o jedinstvenoj Zbirci tradicijske odjeće i nakita Hrvata BiH-a koja, uz ostalo, sadrži 140 različitih kompleta narodnih nošnji, a osobito se ističe nošnja koja je na smotri u Kini prije par godina proglašena najljepšom na svijetu, naveo je suautor Vidoslav Vido Bagur koji je uložio velik napor kako bi priredio kvalitetne video zapise.
Knjiga će, vjeruju njezini autori i predstavljači, doprinijeti kvalitetnijem suživotu triju naroda, kultura i religija, koji žive na prostorima suvremene Bosne i Hercegovine.
Suvremeno predstavljanje tradicijske kulture Hrvata iz BiH našlo je svoj kontekst unutar rada organiziranih folklornih skupina koje javno nastupaju najčešće na smotrama folklora. Kratkim se osvrtima na pojedine probleme u prezentaciji, promjenama u novim kontekstima tradicijskog odijevanja, pjevanja i plesanja želi skrenuti pozornost na veoma važan prinos tradicijske kulture oblikovanju hrvatskoga etničkoga, državnoga i regionalnoga identiteta Hrvata u BiH-u, istakao je o. Zvonko Martić.
Putujući tisuće i tisuće kilometara kroz Bosnu i Hercegovinu, zabilježili smo zvukom i slikom dio tradicijske kulture sačuvane i na početku 21. stoljeća, ponosno je istaknuo Vido Bagur.
Ovaj nakladnički projekt je započet novčanom potporom Vlade Republike Hrvatske u okviru pomoći Hrvatima iz Bosne i Hercegovine. Osobitu zahvalnost na svesrdnoj pomoći u prikupljanju građe za knjigu, poručili su autori, dugujemo Damiru Zoriću, Jozi Ćurkoviću, Ivanu Bagariću, Vladi Kolaku, Vinku Ljubičicu, Gordanu Grlić Radmanu i Luci Šošić, kao i svim donatorima i podupirateljima knjige i projekta izgradnje etnološkog muzeja Hrvata u BiH.
Čuvajući materijalnu i nematerijalnu baštinu za buduće naraštaje, moći ćemo potomcima koji dolaze spremno reći da nismo prepustili zaboravu naše kulturne vrijednosti u Bosni i Hercegovini, koja je jednako naša kao i svih drugih koji u njoj žive, istakli su autori etnološke monografije.
Čestitke autorima je, uz brojne stručnjake i novinare koji su pratili promociju, iskazao i načelnik Samostalne službe za Hrvate u inozemstvu i kulturu Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija RH gospodin Petar Barišić. U ime nakladnika čestitke su primali i nazočni zamjenik provincijala HKP o. Antonio – Mario Čirko, te prior Duhovnoga centra Karmel sv. Ilije o. Dominik Magdalenić – čijim je razumijevanjem svesrdno podržan nakladnički pothvat etnološkoga dvojca oca Zvonka Martića i Vide Bagura.
Prezentaciju u HMI je priredila Rukovoditeljica Odjela za kulturu, Srebrenka Šeravić, prof.
Tekst i slike: HMI, Vesna Kukavica
Otvoreno pismo institucijama i medijima povodom događanja u Grabovici
Opstojnost Hrvata u Grabovici nije moguća ukoliko im se ne omogući život dostojan čovjeka. Ovo je jasna poruka kako nazočnost Hrvata u Grabovici nije poželjna. Zar i dva desetljeća nakon završetka rata, Hrvati Grabovice moraju živjeti u stalnom strahu za svoj i život vlastite obitelji, te u strahu od uništenja doma? Nedopustivo je da se u mirnodopskim uvjetima provodi posebna – perfidna vrsta etničkog čišćenja.
Ako županijski MUP HNŽ-a ne može riješiti slučajeve podmuklih incidenata pozivamo Federalni MUP da učini sve da se počinitelji ovog kaznenog djela što prije otkriju i primjereno kazne. Razni pritiscima i nametanjima na običajnosti i subjektivitet povratnika na svoja ognjišta nastoje pogaziti i učiniti da se Hrvati osjećaju nepoželjnima, suvišnim ili pak da osjeću strah za svoju sigurnost, a to je nedopustivo.
Nadalje, upozoravamo Bošnjačke i Hrvatske političare na odgovornost i da se bježanjem od odgovornosti ne može braniti žrtva posebno ako je riječ o etnički motivirano zastrašivanju. Ako bošnjački politički moćnici budu šutjeli i ne budu uvažavali tuđe patnje ovakvi česti incidenti na štetu Hrvata samo će takvoj politici dodatno narušiti kredibilitet, posebno se to odnosi na međunarodni plan.
Intelektualna skupina okupljena oko udruge Korektiv pita se zašto Visoki predstavnik ne reagira na ovaj slučaj rasne diskriminacije u Grabovici. Nije li žalosna činjenica da se Ured visokog predstavnika bavi samo implikacijama protektorata, a da svoje ovlasti ne smije upotrijebiti kada su žrtve Hrvatski prognanici, koji žele živjeti normalnim životom u vlastitom domu?!
Uz navedeno, ističemo i nepravičan pristup Federalne televizije pri prenošenju informacija o ovim događanjima javnosti. U tom smislu pozivamo vodstvo FTV-a na odgovorno ponašanje i žurno donošenje mjera prema kojima će se ubuduće više prostora poklanjati povratnicima, njihovom životu i problemima.
U svjetlu svega navedenog, pozivamo sljedeće društvene institucije i tijela nadležna štititi ustavni poredak Bosne i Hercegovine i zastupati prava njezinih građana da se očituju i poduzmu mjere za utvrđivanje odgovornosti osoba koje su ih počinile:
• Predsjednicu Vlade Federacije
• Predsjednika Vlade HNŽ
• Ured Visokog predstavnika
• Regionalni ured OSCE-a
• Ministarstvo unutarnjih poslova HNŽ
• Gradsku skupštinu Grada Mostara
• Bošnjačke i Hrvatske političke stranke
• Federalnu televiziju.
Udruga Korektiv
Bosanske žene protiv Angeline
Najprije su se protivile neke državne ustanove, sada se za riječ javljaju udruge žena u Bosni i Hercegovini: američka glumica Angelina Jolie ne izlazi iz kontroverznih diskusija zbog snimanja ljubavne drame u kojoj se Muslimanka zaljubljuje u svoga srpskog silovatelja. Tematika filma zgrožava mnoge žrtve rata, a pogotovo silovanja u Bosni i Hercegovini.
Udruga žrtava silovanja u BiH ovih je dana poslala protestno pismo UNHCR-u, u kojem se žale na film njihove službene izaslanice. Hollywoodska zvijezda Jolie već je pristala na susret s udrugom žena te ih je pozvala na filmski set u Budimpeštu. Međutim, žene iz BiH nisu htjele doputovati u Mađarsku nego su zatražile da Jolie dođe u BiH, gdje su i počinjeni zločini. Međutim, ni do susreta u Bosni nije došlo.
„Ne želimo biti krivo predstavljeni u svijetu i zbog toga smo inzistirali na susretu s Angelinom Jolie. Naši glasovi su zaslužili više respekta“, stoji u pismu koje potpisuje Bakira Hasečić, predsjednica udruge žratva silovanja naglašavajući da je irealno da je moglo uopće doći do slične ljubavne priče kakvu Jolie opisuje u svom redateljskom prvijencu.
Snimanje filma za sada ipak ostaje neometano, nakon što je Angelina Jolie, unatoč početnim problemima, ipak dobila dozvolu Minsitarstva kulture Bosne i Hercegovine.
—
Foto: promiflash.de
Josipović: Hrvati u BiH moraju biti ravnopravni
Važno je za Hrvatsku da Hrvati u Bosni i Hercegovini uspoređeno sa Srbima i Bošnjacima budu u ravnopravnoj poziciji kada se bude razgovaralo o budućim izmjenama ustava, kazao je hrvatski predjsednik Ivo Josipović prilikom posjeta Mostaru.
Hrvatske stranke u BiH, HDZ BiH i HDZ 1990 postigle su sporazum o zajedničkom nastupanju glede dugo očekivane ustavne reforme. Kao najvažnije ciljeve hrvatske stranke smatraju priključenje Bosne i Hercegovini Europskoj uniji i NATO-savezu, što je također podržao Josipović.
“To je vrlo bitna stvar za politički život u Bosni i za budućnost“, rekao je hrvatski predsjednik. Dva bosansko-hercegovačka HDZ-a zalažu se za formiranje četiri federalne jedinice u BiH, od kojih bi jedna trebala biti većinski hrvatska. Da li će hrvatska vlada ili hrvatski predsjednik tu ideju podržati, ovisi o tome da li u BiH postoji potpora ovakvom prijedlogu, rekao je Josipović.
Bosna i Hercegovina je od Daytonskog sporazuma podjeljena na dva entiteta, Bosansko-hrvatsku federaciju i tzv. Republiku Srpsku. Bošnjaci, Hrvati i Srbi su konstitutivni narodi u kompleksnoj državi s loše razvijenom centralnom vlašću.
Montgomery: Bosnu i Hercegovinu treba podijeliti!
15 godina nakon rata u Bosni i Hercegovini bivši američki veleposlanik William Montgomery izjavio je da dosadašnja balkanska politika dugoročno nije održiva, te je predložio podjelu Bosne i Hercegovine. „Ne treba nikoga prislijavati da ostaje u državi koja ne funkcionira. Mirna razdioba zemlje i nezavisnost Republike Srpske jedna je od mogućih solucija“, rekao je Montgomery.
Za bosansku televiziju TV1 američki ex-diplomat je kazao da BiH petnaest godina nakon rata još uvijek nije riješila nijedan od svojih „velikih problema“. Podjela zemlje u dva teritorija „najbolje je rješenje“ za te probleme, misli Montgomery.
Fahrudin Radončić, predsjednik “Bošnjačkog saveza za bolju budućnost“ (SBB), Montgomeryeve izjave povezuje s njegovim lobističkim djelatnostima. Radončić je, naime, mišljenja da Montgomery prvenstveno zastupa hrvatske privatizacijske interese kojima bi podjela Bosne išla u prilog.
Montgomery je od 1998. do 2000. godine bio američki veleposlanik u Hrvatskoj, a od 2001. do 2004. u Jugoslaviji. Nakon što je napustio diplomatsku službu, ostao je prisutan kao poduzetnik na zapadnom Balkanu.
“Stranka za demokratsku akciju“ (SDA) kritizirala je Montgomeryeve izjave i nazvala ih neodgovornima. Ured Visokog predstavnika (OHR) za BiH, podjelu zemlje je nazvao “nemogućom opcijom”. Američko veleposlanstvo u Sarajevu također se distanciralo od izjava Montgomerya, te je potvrdilo američku želju za opstankom jedinstvene BiH.
Međutim, William Montgomery već je duže vremena kritičan prema balkanskoj politici SAD-a. Već prošle godine u članku za New York Times naveo je da u Bosni i na Kosovu ne mogu biti kreirana funkcionirajuća multietnička društva bez da se promijenu granice. Zapadni svijet pri tome je usporedio s alkoholičarom koji najprije mora sam sebi priznati svoj problem. Tako, prema Montgomeryu, i zapadna politika mora uvidjeti svoje greške i realizirati da je dosadašnja politika neodrživa.
Uistinu, situacija u Bosni i Hercegovini trenutno je takva da je zemlja faktički podjeljena na Republiku Srpsku i Federaciju BiH. Postoje tri premijera, po jedan za Bošnjake, Srbe i Hrvate. Bosanski Srbi stalno prijete odvajanjem, a njihov predsjednik Milorad Dodik otvoreno izjavljuje da je glavni grad njegovih sunarodnjaka Beograd, a ne Sarajevo. U međunarodnoj zajednici nitko na takve separatističke tendencije ne reagira. Štoviše, EU želi ponuditi Bosni i Hercegovini šansu za početak europskog integracijskog procesa. Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle tijekom nedavnog posjeta Sarajevu potvrdio je da BiH samo kao cjelovita država ima šanse za članstvo u Europskj uniji.
Bakire, demokratska volja Hrvatskog naroda nije inat!
Imajući u vidu pregovarački proces o Ustavu izjave novoizabranog bošnjačkog člana Predsjedništva Bakira Izetbegovića o hrvatskom entitetu kao utopiji su “potpuno kontraproduktivne”.
Hrvatski narod, ne želi, kao uostalom ni drugi narodi, biti ničiji privjesak niti izručivati svoja prava i slobode drugima. Želi živjeti u miru sa svima, na temeljima pravde i ravnopravnosti, sa svojim pravima i dužnostima, sa svojom slobodom, identitetom i dostojanstvom, koje pripada svakomu čovjeku i narodu. Hrvatski entitet je samo rješenje za zaustavljanje majorizacije nad Hrvatima u BiH svih ovih godina!Udruga Korektiv za unapređenje i koordinaciju aktivizma u lokalnoj zajednici
Večernji najskuplji, i Slobodna povećala cijenu!
Dnevne novine u utrci za čitateljima sve više zaostaju za internetskim portalima i blogovima te su prislijene povećavati prodajnu cijenu ili provoditi ostale rezove troškova odnosno reorganizaciju posla kako bi ostale donekle konkurentne. Trend je to koji je primjetan svuda u svijetu, pa tako i u Njemačkoj.
U toj zemlji, zbog specifične strukture stanovništva, ujedno izlazi i veliki broj inozemnih izdanja odnosno izdanja namjenjenih tzv. „dijaspori“. Hrvatski čitatelji prilikom odlaska na njemačke kioske u zadnje vrijeme ostaju neugodno iznenađeni. Nakon što je „Večernji list“ već prije nekoliko mjeseci povećao cijenu za svoje dnevno izdanje (40 stranica) u Njemačkoj s 1,50 EUR na čak 1,90 EUR, sada je i „Slobodna Dalmacija“ poskupjela za 10 centi te na kiosku treba izdvojiti 1,60 EUR ako se želi pročitati 32 stranice tog naslova.
Hrvatske dnevne novine time su skuplje od srpskih, odnosno bosansko-hercegovačkih naslova. Primjerak „Vesti“, primjerice, u Njemačkoj trenutno i dalje iznosi 1,50 EUR, isto koliko i jedno izdanje „Dnevnog avaza“ ili „Oslobođenja“. Srpski „Kurir“, pak, prodaje se za cijenu od 1,20 EUR, a izlazi također na 32 stranice, baš kao i ostali srpski i BiH listovi.
Hrvatski čitatelji u Njemačkoj, dakle, očito moraju imati dublji džep od ostalih ako žele „uživo“ pročitati novinu na svom jeziku. Oni koji imaju naviku svakodnevno prolistati jednu od hrvatskih novina, mjesečno za to moraju potrošiti između 40 i 57 eura. Uspoređeno s besplatnim, uvijek aktualnim informacijama na raznim internetskim portalima, ali i u pogledu na sve skuplji život, ne radi se o malom iznosu. Da li je s poskupljenjem dnevnih novina došlo i do popravljenog sadržaja i veće razine kvalitete dnevnih novina, pitanje je na koje će mnogi čitatelji zasigurno sami pronaći odgovor.
Foto: tommyS/pixelio
Izbori u BiH: Mesić za Komšića, Tadić uz Dodika, a Kosor bez favorita
Dok će za Komšića glasati biračko tijelo SDP-a, Borjana Krišto (HDZ BiH) i Martin Raguž (HDZ 1990) pozivaju Hrvate da sami izaberu svog kandidata.
ZAGREB – Izborna komisija BiH službeno je zatražila od tamošnjega nogometnog saveza da odgodi utakmice Premijer lige zbog “opravdane mogućnosti kršenja izborne šutnje i zloupotrebe sportskih događaja”, s obzirom da se u BiH u nedjelju održavaju opći izbori.
Ostanak u fotelji
Nikakvo kršenje izborne šutnje ni niski predizborni udarci ne mogu promijeniti ishod utrke za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Sadašnji član Predsjedništva Željko Komšić, kandidat SDP-a BiH, ostat će u toj fotelji iduće četiri godine. Predizborne ankete u BiH nisu baš uspješne u predviđanju izbornih rezultata, no prednost koju daju Komšiću toliko je nedostižna da je ne može ugroziti ni najgrublja istraživačka pogreška. Tako ga istraživanje agencije IPSOS za američki NDI stavlja na mjesto najpopularnijeg političara u BiH koji može računati na glasove čak 40,1 posto anketiranih građana Federacije BiH (većinom Hrvati i Bošnjaci), dok ostali hrvatski kandidati imaju manje od pet posto.Na prošlim izborima 2006. Komšić je u utrci za hrvatskog člana Predsjedništva pobijedio s relativnom većinom, 39,6 posto, ili nešto manje od onoga što je osvojila njegova stranka.
Sanader razbio jedinstvo
SDP BiH ni lani niti na ovim izborima nije iskoristio priliku da istakne kandidate za druga dva člana Predsjedništva, Bošnjaka i Srbina, pa “stranke s hrvatskim predznakom” upozoravaju na to da se tako krši daytonski princip zaštite nacionalnih interesa jednog naroda preko tročlanog Predsjedništva.
Iako su sve stranke “s hrvatskim predznakom” nakon prošlih izbora 2006. osule drvljem i kamenjem po Komšiću zato što ga je izabralo biračko tijelo SDP-a BiH, multinacionalno ali ipak pretežno bošnjačko, nisu se ni sada uspjele dogovoriti o zajedničkom kandidatu.
Tako oba HDZ-a imaju svog kandidata: HDZ BiH istaknuo je Borjanu Krišto, HDZ 1990 Martina Raguža kojeg podržavaju i pravaši, a kandidirao se i Jerko Ivanković Lijanović, čiji je brat Mladen na prošlim izborima bio četvrti s nedovoljnih 25.000 glasova. Nijedan od tih kandidata nije dovoljno jak da bi privukao više birača od svoje stranke.
HDZ BiH je od rata imao najmonolitnije biračko tijelo, kojem su oporbenjaci mogli otkinuti jedva desetak posto glasova, sve dok 2006. Ivo Sanader nije podržao osnivanje disidentskog HDZ-a 1990. Borjana Krišto i Martin Raguž, kandidati HDZ-a BiH i HDZ-a 1990, složni su tek u pozivu Bošnjacima da ne glasaju za Komšića, nego da puste Hrvate da si sami izglasaju svog člana Predsjedništva BiH.
Mesić uz Komšića
SDA je osudila najavu SDP-a BiH da će na njihovu završnom skupu u Tuzli biti i bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Srbijanski predsjednik Tadić istodobno će podržati Dodiko-vu stranku na skupu u Doboj. SDA je zbog toga optužila srpske i hrvatske političare da se miješaju u unutrašnju politiku BiH.
pise jutarnji list
Odlikovan arhitekt povijesti i prijatelj Hrvatske – Hans-Dietrich Genscher
BONN – U organizaciji Njemačko-hrvatske zajednice Bonn i njenog predsjednika Daniela Glunčića, bivši njemački ministar vanjskih poslova Hans-Dietrich Genscher primio je nagradu „Franjo Basić“ za izvanredan angažman pri izgradnji njemačko-hrvatskih odnosa i veliki doprinos prilikom prevladavanja granica između naroda i izgradnju civilnih društvenih struktura.
Sjajnoj manifestaciji u sjedištu Deutsche Telekoma nazočili su mnogobrojni uzvanici, uglednici iz političkog života, poduzetnici i predstavnici raznih hrvatskih i njemačkih udruga iz čitave Njemačke. Na ovom mjestu istaknimo predsjednika uprave DT-a za Europu Guida Kerkhoffa, državnog tajnika hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Andreja Plenkovića, bivšeg njemačkog ministra vanjskih poslova Klausa Kinkela, državnog tajnika u njemačkom MVP-u dr. Wernera Hoyera, prisjednika Njemačko-hrvatske zajednice Volkera Herrmanna, dopredsjednika njemačkog FDP-a prof. Dr. Andreasa Pinkwarta, hrvatskog veleposlanika u Njemačkoj dr. Mira Kovača, ustavnog suca RH Matu Arlovića, zastupnike iz njemačkog Bundestaga i razne predstavnike diplomatskih službi.
Podijska diskusija
Nagradu Njemačko-hrvatske zajednica iz Bonna, karizmatični Hans-Dietrich Genscher, koji je došao u pratnji supruge Barbare, primio je s oduševljenjem. – Europsku uniju ne možemo nikada smatrati dovoljno vrijednom, jer nam je donijela mir i poštivanje osnovnih demokratskih vrijednosti. Ratovi u bivšoj Jugoslaviji i njihove posljedice tek mogu biti prevladane kada se sve zemlje s tog prostora nađu u Europskoj uniji. Posebno mi je drago čuti za iznimno dobar napredak Hrvatske u pregovorima o punopravnom članstvu. Mnogi su me pitali da li je nekadašnje priznavanje neovisnosti Hrvatske sa strane njemačke diplomacije došlo preuranjeno. Međutim, ja kažem da je do toga trebalo doći i ranije jer se pokazalo da su nakon priznavanja, ratna djelovanja koja je Srbija donijela u Sloveniju i Hrvatsku zaustavljena, riječi su Genschera koji je naglasio da je za kvalitetno funkcioniranje Europske unije uvijek bilo bitno da male i velike države članice surađuju na jednoj razini.
Guido Kerkhoff (DT)
Uzvanike u Bonnu pozdravili su Guido Kerkhoff i Andrej Plenković govoreći o iznimnim zaslugama Hans-Dietricha Genschera, ali i o uspješnom hrvatskom približavanju europskim institucijama. Državni tajnik Plenković izjavio je da vjeruje da će Hrvatska već u prvoj polovici 2011. godine, tijekom mađarskog predsjedavanja, realizirati zaključenje pregovora i formalno ispuniti sve kriterije za priključenje EU. O Genscheru Plenković je kazao da on nije samo čovjek koji je pisao povijest nego je i istinski učitelj u sadašnjosti.
Andrej Plenkovic
U iznimno zanimljivoj podijskoj diskusiji bivši ministri Klaus Kinkel i Hans-Dietrich Genscher pričali su o svojim iskustvima i doživljajima tijekom vremena koje je obilježilo budućnost cijele Europe ali i svijeta. Hans-Dietrich Genscher istaknuo je da je od samog početka bavljenja politikom maštao o ponovnom ujedinjenju Njemačke i prevladavanju političkih diktatura. – Osnovni razlog mnogih problema u Europi bilo je razdvajanje Njemačke. Ključnu ulogu za prevladavanje podjele Europe odigrala je zapravo KESS koja je u biti osnovana da bi zaštitila posjede i utjecaj Sovjetskog saveza, ali se s vremenom pretvorila u instituciju koja je omogućila prevladavanje podjele Europe. Naravno, bez velikog zalaganja Mihaela Gorbačova sve bi išlo puno teže, naglasio je Genscher dodajući da nije mogao ni slutiti kakvu će težinu dobiti njegov slavni govor njemačkim izbjeglicama iz DDR-a s balkona njemačkog veleposlanstva u Pragu. – Osjetio sam tada osjećaj nemjerljive zahvalnosti. Bio je to znak za kraj njemačke podjele i prvi dio Zida zapravo je srušen te večeri u Pragu, kazao je Genscher.
O svojim iskustvima kao nasljednika slavnog Genschera govorio je i dr. Klaus Kinkel naglašavajući da je njegov prethodnik istinski arhitekt njemačkog ujedinjenja i jedna od ključnih figura novonastalih konstelacija snaga u Europi. – U vanjskoj politici nekada morate odraditi teške obaveze. Jedna od situacija koju bih najradije izbjegao bilo je moje rukovanje sa Slobodanom Miloševičem. Ali i to je tada, u vrijeme postizanja Daytonskog sporazuma, bio nužan postupak, među ostalim je rekao dr. Kinkel.
Svečanim govorom o liku i djelu Hansa-Dietricha Genschera dopredsjednik FDP-a prof. dr. Andreas Pinkwart najavio je uručenje nagrade „Franjo Basić“ 83-godišnjem bivšem njemačkom vicekancelaru.
Genscher je i zapjevao s Klapom Berlin
Hans-Dietrich Genscher u kratkom obraćanju publici istaknuo je zadovoljstvo što se već gotovo u ovom trenutku može reći ‚Hrvatska dobro došla u Europskoj uniji‘. Za čovjeka koji je obilježio europsku povijest najupečatljivija ličnost 20. stoljeća bio je pokojni Papa Ivan Pavao II. – Znam da je Ivan Pavao II. bio vrlo popularan i u Hrvatskoj. Mi smo se susretali nekoliko puta uoči političkih promjena u devedesetima. Unatoč tome što sam Nijemac iz istočne Njemačke, po uvjerenju liberal i protestant, dobro smo se razumjeli. Bilo nam je zajedničko da su i njegova i moja domovina dugo čekale na slobodu. Obojica smo doživjeli diktature na svojoj koži i stoga smo razumjeli značajnost političkih promjena, rekao je Hans-Dietrich Genscher kojemu je od početka bilo jasno što samostalnost znači za hrvatski narod. – Kao svaki čovjek, tako i svaki narod mora ima pravo na svoje dostojanstvo. Kroz povijest mnogobrojni ratovi su nastali zbog toga što su neki narodi mislili da su nadmoćni nad drugima. Bill Clinton je iz perspektive američkog predsjednika rekao da treba težiti svjetskom poretku u kojemu će se Amerikanci dobro osjećati i ako ne budu više vodeća sila. Do toga će prije ili kasnije doći i zamislite što bi Hrvatska ili bilo koja druga zemlja mogla samostalno učiniti u takvom poretku. Ništa. Stoga je Europa naš jedini pravi put, rekao je Hans-Dietrich Genscher.
Na kraju manifestacije u Bonnu, koju je sjajno organizirala Njemačko-hrvatska zajednica (DKG) uz pomoć nekoliko sponzora i pokrovitelja, uz veliko zalaganje Daniela Glunčića i glazbeni doprinos „Klape Berlin“, hrvatski veleposlanik u Njemačkoj dr. Miro Kovač dodijelio je zahvalnicu DKG-a Josipu Moricu, zaslužnom humanitarcu mađarskog podrijetla i velikom prijatelju Hrvatske. Dr. Kovač u svom je govoru povukao paralelu između Platonovih vrlina i Hans-Dietricha Genschera. – Vi, gospodine Genscher, zapravo stojite za hrabrost, pravednost, mudrost i razboritost. Vaša je hrabrost prilikom priznavanja Republike Hrvatske bila velika. Imali ste puno povjerenja prema Hrvatima. Realiziranjem svoje nezavisnosti i skorašnjim priključavanjem Europskoj uniji, Hrvatska, vjerujem, opravdava vaše povjerenje, zaključio je veleposlanik Kovač.
Daniel Gluncic urucuje priznanje Hans-Dietrichu Genscheru
