Lakoćom osvojio milijun eura
Ralf Schnoor iz Hannovera s lakoćom je odgovorio na milijunsko pitanje Günthera Jaucha o nazivu prve njemačke poštanske markice. „Upravo to sam pitanje jednom prigodom osobno rešerširao, pa sam zapamtio da se prva markica zvala Schwarzer Einser. Odmah kad sam vidio pitanje, bilo mi je jasno da ću osvojiti milijun!“
49-godišnji vlasnik kafića iz Hannovera redovno organizira kvizove za svoje prijatelje i goste, a na milijunskom pitanju u njemačkom „Milijunašu“ čak se malo poigrao sa sjajnim voditeljom Güntherom Jauchom. Naime zvao je jokera „zovi“, gotovo samo da mu obznani da će osvojiti milijun!
Tijekom emisije Ralf Schnoor je pokazao jako dobro opće znanje, a u jednom trenutku je čak spomenuo i Hrvatsku, kada je trebalo nabrojiti zemlje koje imaju pristup Sredozemnom moru.
„Imao sam naravno i sreće s pitanjima. Neće se sada puno toga mijenjati u mom životu. Sigurno se neću preseliti u Hamburg, jesti kavijar i piti šampanjac. Moji radnici će dobiti povišicu plaće, vjerojatno ćemo se supruga i ja preseliti u veći stan i to je to”, zaključio je Schoor.
–
Foto: RTL
Opasnost od terorizma: Policija zatvorila kupolu Reichstaga za posjetitelje
Berlinska policija zatvorila je kupolu njemačkog Reichstaga za posjetitelje. Reakcija je to na povećanu opasnost od terorističkih napada, na koju je protekloga tjedna upozorio njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere. Prostor na vrhu njemačkog parlamenta, posebno popularan kod turista, do daljnjega je zatvoren. Plenarne sjednice Bundestaga, međutim, održavat će se po planu, a u tom smislu će biti povećane interne mjere sigurnosti.
Berlinski senator za unutarnje poslove, Erhart Körting (SPD) kazao je da su kontrole uokolo zgrade Reichstaga također postrožene. Podatke ministra de Maizierea posebno u Berlinu uzimaju vrlo ozbiljno, ali je naglašeno takoder da je nemoguća potpuna zaštita od mogućih terorističkih napada. Zbog toga se u berlinskim željezničkim stanicama građani mole za povecani oprez i dojave o sumnjivim predmetima, torbama i slično.
Bush: Schröder me izdao i usporedio s Hitlerom
Bivši američki predsjednik George W. Bush u svojim memoarima oštro je kritizirao bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Schrödera (SPD). Bush navodi da ga je Schröder uoči rata u Iraku prevario i da su ga članovi tadašnje njemačke vlade duboko uvrijedili. „Cijenim osobnu diplomaciju i povjerenje. Kada je povjerenje bilo iznevjereno, bilo je teško opet uspostaviti konstruktivne odnose“, stoji u knjizi pod naslovom „Decision points“.
S Angelom Merkel George W. Bush se očito puno bolje slagao. “Angeli se moglo vjerovati, bila je angažirana i iskrena. Brzo je postala jedan od mojih najboljih prijatelja na svjetskoj političkoj sceni”, prisjeća se Bush.
Prethodnik Barracka Obame navodi da mu je Gerhard Schröder 31. siječnja 2002. godine u Bijeloj kući dao suglasnost za njegovu politiku naspram Iraka koja je, kako kaže, kao zadnju opciju uključivala i vojnu intervenciju. Nedugo kasnije, pak, uoči izbora za njemački Bundestag, Bush je primjetio da se Schröder počeo distancirati od svojih riječi. Najviše je američkog predsjednika uvrijedila usporedba s Hitlerom koju je na predizbornom skupu SPD-a izrekla tadašnja ministrica pravosuđa Herta Däubler-Gmelin.
Gerhard Schröder je odmah reagirao na natpise iz Bushove knjige obznanujući da bivši americki predsjednik laže. “U razgovoru u Washingtonu je bilo u pitanju da li Irak podržava teroriste koji su odgovorni za napad 11. rujna 2001. Jasno sam dao do znanja da će Njemačka stajati uz bok SAD-u ako je točno da Saddam Hussein pruža utočište teroristima Al-Qaide”, rekao je Schröder te dodao da se tijekom 2002. godine pokazalo da je slika koju je Bush stvorio o Iraku ipak bila netočna i konstruirana.
Bush je Schrödera također kritizirao zbog njegove „koalicije“ s Francuzom Jacquesom Chiracom i Rusom Vladimirom Putinom s ciljem stvaranja protuteže američkom utjecaju. Kao nagradu za Putina, Schröder i Chirac su navodno tolerirali i branili njegovo autoritativno vladanje. Bush navodi primjer kako je Chirac tijekom summita G8 u Sankt Petersburgu branio Putina od kritike. „A Schröder je kratko nakon istupanja iz politike postao članom nadzrnog odbora ruskog energetskog giganta Gazproma“, primjećuje George W. Bush.
Tekst: Edi Zelić
Nijemci ne daju marke
Devet godina nakon uvođenja eura u Njemačkoj se još uvijek u opticaju nalazi čak 13,6 milijardi maraka, od toga 6,6 milijardi maraka novčanicama i oko sedam milijardi maraka u kovanicama.
Ukoliko netko ima maraka ili možda na njih naiđe prilikom pospremanja ili selidbe, još uvijek se mogu bez problema zamjeniti za eure, i to u njemačkoj Bundesbanki u Frankfurtu ili jednoj od njezinih filijala u većim gradovima diljem zemlje. Za 1,95583 marku dobiva se 1 euro, kao i u vrijeme uvođenja zajedničke europske valute. Zamjena novca je neograničena i besplatna.
Zamijeniti se mogu i starije novčanice njemačke marke. Štoviše, one su nerijetko postale poželjnim objektima za skupljače, tako da se za novčanice iz prvih godina „ere njemačke marke“ na raznim aukcijama mogu postići jako dobre cijene.
Integracijski summit u Berlinu – Merkel želi nacionalni akcijski plan!
U srijedu, 3. studenog 2010. njemačka kancelarka Angela Merkel poziva na četvrti po redu integracijski summit u Berlinu. Kao tematska težišta navedena su područja jezika i obrazovanja, integracije na licu mjesta te gospodarstvo i radno tržište.
Najnovijim integracijskim summitom njemačka vlada želi dati početni signal za nacionalni akcijski plan koji bi integraciju trebao pretvoriti u obavezni proces koji bi se ubuduće trebao dati lakše kontrolirati i nadzirati.
Četvrti integracijski summit pripremala je državna ministrica prof. Maria Böhmer po nalogu kancelarke Merkel. Među ostalima na „summitu“ će sudjelovati ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziére, ministrica rada Ursula von der Leyen, ministrica obrazovanja Annette Schavan, ministar zdravstva Philipp Rösler, ministrica za obitelj Kristina Schröder, nekoliko šefova pokrajinskih vlada, predstavnici njemačkih opcina, migrantskih organizacija, kao i raznih institucija iz područja gospodarstva, medijskog svijeta, kulture, sporta, sindikata i vjerskih organizacija.
Uoči integracijskog summita u Berlinu za riječ se javio i kontroverzni Thilo Sarrazin. „Kako bi se problemi mogli rješavati, potrebno je nekada provoditi i bolne mjere. Takvo što u sklopu jednog integacijskog summita koji je usredotočen na postizanje konsenzusa jednostavno nije moguće“, kazao je Sarrazin.
–
Foto : Gerd Altmann/Carlsberg1988 / pixelio
Hrvati, ugledajte se: Uprava BLB-a mora vratiti izgubljeni novac
Zbog financijskog debakla s kupnjom Hypo Alpe Adria grupacije nadzorni odbor Bayerische Landesbanke odlučio je zatražiti odštetu od bivše uprave. Svi članovi uprave koji su sudjelovali u kupnji Hypo banke morat će vratiti dobar dio izgubljenog novca. Naime, nadzorni odbor daljne pravne postupke dao je u ruke odvjetničkoj tvrtki Hengeler Mueller koja je nakon vještačenja došla do zaključka da je bivša uprava potpisala štetan ugovor o kupnji Hypo banke.
Obzirom da bi se bivši članovi uprave mogli nakon kraja 2010. godine pozvati na zastarjelost slučaja, odvjetnički ured u ime pokrajine Bavarske prijeti otvaranjem tužbe već prije Božića.
„Za mene kao predsjednika Nadzornog odbora uopće nije upitno da li bivša uprava mora platiti odštetu“, rekao je bavarski ministar financija Georg Fahrenschon (CSU). Kao glavni i odgovorni krivac spominje se bivši šef BLB-a Werner Schmidt.
Eto još jednog njemačkog primjera na kojem bi se i hrvatske institucije mogle ugledati. Onaj tko je pokrao, opljačkao ili potpisao štetne ugovore, neka odgovara pred pravnim institucijama, ali neka vrati i novac.
—-
Foto: BLB
Ministri, ugledajte se na 00-7 Ramsauera
Njemački ministar prometa Peter Ramsauer jako je zaposlen čovjek. U svom poslu se, primjerice, bori kontroverznim raspravama o gradnji novog željezničkog kolodvora u Stuttgartu i organizira prvu vožnju njemackog ICE-a kroz „Eurotunel“ ispod La Manchea sve do Londona. Međutim, Ramsauer pronalazi vremena i za druge, reklo bi se narodu bliže, akcije.
„Ne možemo mi govoriti o privatizaciji Deutsche Bahna, a putnici na nekim željezničkim kolodvorima nemaju gdje otići na WC“, rekao je nedavno član bavarskog CSU-a. Ministar tako odnedavno, kada god putuje vlakom, obavezno obilazi prostore WC-a u sklopu njemačkih kolodvora. Tako je otkrio da u Freilassingu, mjestu iz njegove izborne jedinice, postoji prekrasan željeznički kolodvor, ali bez WC-a. „Nisam mogao vjerovati svojima očima!“, rekao je Ramsauer.
Deutsche Bahn ubrzo se prihvatio posla i sada gradi novi WC u Freilassingu. Peter Ramsauer, njemački 00-7 ministar, odlučio je ići do kraja i riješiti pitanje WC-ova na državnoj razini. Možda bi se i neki hrvatski ministri mogli ugledati na temeljitost kolege Ramsauera i njegovu spremnost rješavanja svakodnevnih problema.
—
Foto: bigbug21/wiki
Mato Radić novi direktor HTZ u Frankfurtu
Od početka listopada vodstvo predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Frankfurtu preuzeo je mr. Mato Radić. Nasljednik dosadašnjeg direktora HTZ-a u Frankfurtu, mr. Zlatka Deželjina, rođen je u Stuttgartu, a u Frankfurt dolazi s mjesta voditelja njemačkog tržišta u dubrovačkoj turističkoj agenciji Elite d.o.o. Mato Radić imenovan je na navedeno radno mjesto na vrijeme od 3 + 1 godine. Zlatko Deželjin, pak, preuzeo je mjesto direktora predstavništva HTZ-a sa sjedištem u Zürichu.
Do promjene došlo je i na čelu ureda HTZ-a u Münchenu, gdje se od listopada 2010. nalazi Romeo Draghicchio, donedavni marketing manager Turističke zajednice Istarske županije.
—
Foto: Travel-One
Njemačka: 20 posto stranaca uopće ne dolazi na integracijske tečajeve
Njemački ured za migraciju procjenjuje da svaki peti doseljenik ignorira zakonom propisane integracijske i jezične tečajeve. „Oko 20 posto prijavljenih osoba nisu ni započele integracijski tečaj“, rekla je Rochsana Soraya u ime Ureda za migraciju i izbjeglice. Dodatnih deset posto prijavljenih osoba tek povremeno dolazi na tečajeve, ali ih ne završava. U ovom trenutku ukupno 140 tisuća stranaca u Njemačkoj pohađa otprilike 16 tisuća različitih jezičnih i integracijskih tečajeva.
Wolfgang Bosbach (CDU) situaciju želi popraviti uvođenjem obveze informiranja i razmjene informacija između polaznika tečaja, socijalnih ustanova i ureda za strance. „Želimo izraditi zakonsku regulativu, tako da ubuduće postane jasno da li su doseljenici ispunili svoju obvezu. Nema smisla nešto navoditi kao obvezu ako se toga nitko ne drži“, kazao je Bosbach.
—
Foto: Beth Rankin/wiki
Multi-kulti nije uspio, Merkel igra oštrije u strahu od Guttenberga
Njemačka kancelarka Angele Merkel svojim je javnim priznanjem da je plan oko izgradnje multikulturnog društva u Njemačkoj u potpunosti propao, izazvala veliki broj reakcija ne samo unutar Njemačke nego i u Europi, gdje tema migracije zauzima sve značajniju poziciju u javnom diskursu. Tumači se da je šefica CDU-a na skupu mladeži kršćanskih demokrata u prvom redu pokazala da pitanje useljavanja predstavlja dvosjekli mač za aktualni mandat vladajuće garniture u Berlinu. Dok s jedne strane dobar dio članstva CDU-a zahtjeva ograničavanje broja stranaca, a šef bavarskog CSU-a Horst Seehofer popularnim anti-migracijskim parolama pokušava skupljati jeftine političke poene, s druge strane koalicijski partner FDP, skupina liberalnijih CDU-ovaca i veliki dijelovi gospodarstva traže povećanje broja kvalificiranih doseljenika kako bi bila garantirana buduća konkurentnost njemačkih tvrtki na europskom i svjetskom tržištu.
Angela Merkel, dakle, sjedi između dvije stolice i pada joj teško odlučiti se za jednu stranu. Boraveći među mladim nadama svoje stranke, kancelarka je ovaj put odabrala teške riječi i rekla odlučno „ne“ multikulturalnoj politici. U pozadini takvog nastupa treba svakako vidjeti kriznu situaciju kršćanskih demokrata uoči ključnih regionalnih izbora u pokrajini Baden-Württemberg. Poljuljana otporom građana CDU-ovom omiljenom projektu izgradnje novog željezničkog kolodvora u Stuttgartu, Angela Merkel je svjesna da bi dodatne komplikacije mogla skupo platiti. Kancelarka, dakle, igra na sigurnu kartu antimigracijske propagande i zaoštravanja integracijske rasprave nadajući se da bi mogle nestati medijske spekulacije o tome kako bi je na mjestu šefa vlade vrlo skoro mogao zamijeniti aktualni ministar obrane Karl Theodor zu Guttenberg.
Osim Zelenih, njemačka opozicija bila je prilično suzdržana od kritiziranja izjave kancelarke Merkel. To nije čudno, jer je nakon rasprave o tezama Thila Sarrazina zapravo stvoren konsenzus o tome da budući useljenici moraju poznavati njemački jezik i biti spremni na integraciju u društvo u kojem žele zarađivati svoj kruh. Aktualna situacija useljavanja pri tome je neusporediva s dolaskom gastarbajtera tijekom šezdesetih ili sedamdesetih godina prošloga stoljeća, kada se nije uopće razmišljalo o mogućim posljedicama po njemačko društvo nego je u fokusu pažnje stajao isključivo gospodarski oporavak i napredak.
Renate Künast, šefica kluba zastupnika Zelenih, detektirala je podijeljenost unutar CDU-a. – Angela Merkel pokušava samo skrenuti pozornost s velikih problema unutar svoje stranke koja se sve više dijeli na klasične konzervativce i nešto liberalnije članstvo koje je svjesno važnosti useljavanja za Njemačku, kazala je Künast. U ocjenjivanju Horsta Seehofera bila je mnogo određenija uspoređujući izjave bavarskog političara s tendencijama desnog ekstremizma. Stranka Zelenih i socijaldemokrati stali su u obranu turskih doseljenika koje se najčešće spominje u kontekstu nedovoljne integracije. – Nema mjesta panici od prevelikg useljavanja kada se pogleda da je broj Turaka koji su se iz Njemačke vratili u svoju domovinu prošle godine bio veći od broja onih koji su se doselili, rekao je Rüdiger Veit, stručnjak SPD-a za integracijska pitanja ujedno pozivajući njemačkog predsjednika Christiana Wulffa, koji je nedavno rekao da je i islam dio Njemačke, da smiri uzavrele strasti tijekom svog službenog posjeta Turskoj.
—
Foto: pixelio/Alexander Hauk
www.alexander-hauk.de
