Pula i Trier obnovili prijateljstvo
TRIER - U Trieru je široj njemačkoj javnosti prezentirana turistička ponuda Hrvatske, a naročito grada partnera Pule. Društvo Pula-Trier informiralo je građane o gradskom partnerstvu, a stanovnici Pulske ulice u Trieru pozvani su na informacijski skup kojemu su nazočili i predstavnici grada Pule.
Predsjednik triersko-pulskog društva Hartmut H. Gürke istaknuo je zadovoljstvo učinjenim, a Loretta Gropuzzo, gradska referentica za međunarodne odnose rekla je da se raduje što je 40-godišnje prijateljstvo dvaju gradova na neki način oživljeno. Konkretni projekti su već u planu, te se može očekivati suradnja muzeja u Trieru i Puli, razmjena učenika i studenata.
Erik Lukšić, povjerenik grada Pule za mladež, socijalu, kulturu i sport već je prije deset godina sa mladim pulskim sportašima nazočio ljetnom kampu u Trieru. – Sada želimo pozvati mlade iz Triera da dođu kod nas, rekao je Lukšić. Stanovnicima Pulske ulice u Trieru priredba se posebno svidjela. Martin Harz i Arthur Reiss tako su izjavili da uopće nisu znali zašto se ulica u kojoj stanuje zove kako se zove. – Pula izgleda jako lijepo. Ponijet ćemo prospekte kući, pa možda na jesen ili dogodine provedemo odmor u Puli, zaključili su stanovnici trierske Pulske ulice.
MAINZ: Priznanje za Silvija Kusa
Foto: ihk
MAINZ – Silvio Kus, ministar savjetnik u Veleposlanstvu RH u Berlinu primio je počasnu plaketu Industrijske i trgovačke komore Rheinhessen za svoje zasluge u promoviranju njemačko-hrvatskih gospodarskih odnosa. Predjsednik IHK Rheinhessen i počasni konzul Republike Hrvatske, dr. Harald Augter kazao je tim povodom: „Više od deset godina Silvio Kus daje potporu sve većem umreženju njemačko-hrvatskog srednjeg poduzetništva. Optimistični smo da će gospodin Kus na svm novom radnom mjestu u Zagrebu također davati značajne impulse gospodarskim odnosima naših dviju zemalja“.
Silvio Kus bio je od 2000.-2004. godine konzul u GK RH u Frankfurtu, zatim voditelj ispostave Veleposlanstva RH u Bonnu i voditelj poslova Generalnog konzulata RH u Düsseldorfu. Od prosinca 2005. godine do lipnja 2010. godine 51-godišnji Kus bio je ministar savjetnik u Veleposlanstvu RH u Berlinu.
Kus je bio zadužen za bilateralne kontakte između hrvatskih i njemačkih poduzeća kao i povezianje poduzeća sa institucijama gospodarstva, među ostalim putem Njemačko-hrvatske zajednice kao i u kooperaciji s honorarnim konzulom RH dr. Haraldom Augterom u Mainzu.
Kukurikanje i kokodakanje
PIŠE EDI ZELIĆ
E-Mail: edi.zelic@t-online.de
Uoči ljetne stanke u Hrvatskoj oporbene političke stranke se razbacuju euforičnim najavama o preuzimanju vlasti i spašavanju posrnulog gospodarstva, a kritike i optužbe na račun političkih protivnika pljušte sa svih strana. „Kukuriku koalicija“ na čelu sa Zoranom Milanovićem, Radimirom Čačićem, Ivanom Jakovčićem i Silvanom Hreljom sastala se u Belom Manastiru kako bi upozorila na svoje svekolike kompetencije i ponudila vlastite usluge kao alternativu vladajućem HDZ-u koji osim novih zaduženja očito nema drugih rješenja za nagomilane probleme.
- Vode nas u ubrzanu propast, novim zaduživanjem režu temelje naše budućnosti i sprječavaju izlazak iz krize. Jedino što zna ova vlada je plakati, a plakati bi trebali svi mi – uzviknuo je Radimir Čačić i ne sluteći koliko je u pravu. Zaista, plakati bi trebali svi mi hrvatski građani koji imamo na raspolaganju ekipu političara čija je jedina sposobnost kukurikanje i kokodakanje. Ozbiljni programi, politička i moralna odgovornost, jasne strategije i inteligentne ideje njima su, baš kao i onima koji su trenutno na vlasti, potpuno strani pojmovi.
Milanović i Čačić očekuju da će se vlada do kraja godine zadužiti za dodatne tri milijarde kuna. Po vodećem HNS-ovcu i glavnom teniskom funkcioneru u Hrvata stvar je tako jednostavna: Hrvati troše više nego što zarađuju. Ma nemoj!? A pošto je ministar Šuker navodno rekao da ne zna zaustaviti opisani trend, Čačić mu poručuje da ode doma, pa će HNS i družina to napraviti umjesto njega. Međutim, kako se to želi i kako se to planira učiniti nikome nije otkrio. Valjda je spremio svoj tajni program čudesnog oporavka i razvitka Hrvatske u ladicu, pa ga čuva za neka bolja vremena u kojima će mu, kako ponosno najavljuje, trebati samo šest mjeseci za pokretanje reformi, a godinu dana za prve rezultate. Nakon toga, uvjeren je Radimir Čačić, imat ćemo rast kakav je Hrvatska imala u vrijeme Vlade Ivice Račana.
Najžalosnije je zapravo to što u Hrvatskoj nikome više i ne smeta samohvala “glavnih pijetlova” kukuriku koalicije i njihovih pandana s one strane političkoga spektra. Novinari slušaju njihove izjave bez da im postavljaju provokativna pitanja. Mediji prenose njihove izjave, proglase i priopćenja bez imalo kritičnosti kao da se radi o Svetom pismu. A građani su se već toliko naslušali mlaćenja prazne slame da im više nije vrijedno ni reagirati niti se zapitati kako i što bi se moglo i trebalo promijeniti. Vlast i oporba nisu sposobni učiniti bilo što kvalitetno. Oni koji se domognu vladajućih fotelja i ministarskih stolica, počinju kukati kako ne mogu ispuniti predizborna obećanja jer su im prethodnici ostavili kaos kakvoga nisu slutili u najgorim snovima. Gospodarstvo i društvo vegetiraju, caruju korumpiranost, nepotizam, nedjelotvornost zakona… Nestručnost dobiva prednost nad stručnošću, znanjem i talentom. I na taj način se zatvara vražiji krug u kojem se nalazi Hrvatska. Izlaza, čini se nema. Ili ga ipak ima?
Koliko pljački, prevara, laži i obmana je potrebno da hrvatski građani shvate da, dok sami ne poduzmu nešto, dok se ne pozatvaraju lopovi i manipulatori i dok im se ne oduzme sve ono što su oteli, nema boljitka ni pravde, a kamoli života u blagostanju i sigurnosti kakvoga su mnogi obični građani očekivali od demokratskog sustava?
Hrvatski građani trebaju razviti svijest da je odgovornost na njima samima, a ne na šaci političara, pretvorenih komunističkih funkcionera koji se guraju u prvi plan isključivo radi profiterstva i samopromidžbe. Zašto bi Hrvati dopuštali da im se, primjerice, za mjesto ministra vanjskih poslova nameću politički kadrovi poput Vesne Pusić koja je na predsjedničkim izborima osvojila sedam posto glasova? I to sedam posto glasova od onih 44 posto Hrvata koji su se nekako uspjeli motivirati da izađu na birališta. Odakle političarima s takvom “popularnošću” hrabrost i legitimitet da se uvijek iznova kandidiraju za vlast, da i dalje sebe umišljaju kao rado viđene zastupnike nacionalnih interesa?
Kada već među aktualnom skupinom političara nema onih kojima vrijedi pokloniti svoj glas i svoje povjerenje, građani počevši od najmanjih sredina bi trebali tražiti povjerljive kadrove iz svojih redova, poštene i kvalitetne, stručne i talentirane ljude. I takvih na sreću ima u Hrvatskoj. A ima ih i u dijaspori. Njima treba dati povjerenje i šansu.
Kukuriku sastanci poput onog u Belom Manastiru pokazuju da se demokratski sustav i politička kultura u Hrvatskoj još uvijek nalaze u pelenama. Dok cijeli niz ekonomskih stručnjaka upozorava na to da Hrvatskoj ono najgore tek slijedi i da će prije ili kasnije doći do inflacije, bankrota i potpunog financijskog sloma države i kućanstava, vesela družina oporbenjaka se usuđuje razmećati o tome kako su oni u stanju spasiti državu. Vidjeli smo tu njihovu sposobnost prije nekoliko godina, a sada se uvjeravamo u veliko znanje njihovih kolega iz HDZ-a. A sve nam je gore i gore…
Narod koji je pristao biti vođen na dug i rasporadaju imovine, narod koji se navikao da gleda u političku elitu i vodstvo kao u one koji odlučuju o svemu, takav narod konačno mora progledati, postati svijestan situacije i preuzeti stvari u svoje ruke. Je li Varšavska prvi znak buđenja? Tko će prvi lupiti šakom o stol?
Neki novi Nijemci
PIŠE EDI ZELIĆ
mail: edi.zelic@t-online.de
Umjesto za Klinsmanna, Matthäusa, Brehmea ili Völlera, Nijemci ovih dana navijaju za Khediru, Cacaua, Boatenga i Özila. Nikada prije za njemačku nogometnu reprezentaciju nije nastupalo toliko igrača s migracijskom pozadinom. Njemački „Elf“ u međuvremenu reflektira realnost njemačkoga društva koje je obilježeno i koje će i dalje ovisiti o doseljenicima i strancima. Kako im prema najnovijim studijama njemački obrazovni sustav još uvijek dobrim dijelom zatvara mogućnost karijere u drugim društvenim područjima, mnoga djeca stranaca pokušavaju putem sporta doći do željenoga uspjeha. Premda su „gastarbajteri“ barem sporadično oduvijek bili prisutni u njemačkoj reprezentaciji, sjetimo se tek Posipala, Abramczika, Hartwiga, Asamoaha, ili Owomoyele, tek je ove godine njihova uloga postala uistinu nezaobilazna. Ni manje ni više nego jedanaest od 23 aktualna reprezentativca vuče strane korijene. U mladoj reprezentaciji U19 čak dvije trećine igrača porijeklom je iz inozemstva.
Njemačkom nogometnom savezu (DFB) trebalo je jako dugo dok uoči potencijale „nogometnih migranata“ koji osim njemačke discipline u igru donose lucidnost i tehniku. Trebalo je zapravo najprije doći do krize njemačkoga nogometa da bi se iz temelja promjenile neke stvari. Loše odigrano SP 1998. i EP 2000. godine doveli su do spoznaje da se u Njemačkoj nedovoljno radi na otkrivanju istinskih talenata. Takvom površinskom pristupu došao je konačno kraj i DFB je počeo intenzivirati rad s mladima, pojačavati procese skautiranja i surađivati sa strancima, njihovim klubovima i udrugama. Naravno da je privlačenju migranata u njemačke selekcije uvelike pridonijela i paralelna društvena rasprava o integraciji.
Uspjesi Özila, Boatenga, Marina, Klosea i ekipe, tako se barem nadaju u DFB-u, sada bi mogli privući još veći broj talentiranih stranaca u njemačke klubove i reprezentativne selekcije na pokrajinskoj i nacionalnoj razini. Možda se uskoro u „Elfu“ nađe i prvi Hrvat? Premda nam to ne bi bilo drago, gledajući iz njemačke perspektive, DFB bi bio stvarno glup da prepusti talente rođene i obrazovane u Njemačkoj, nogometnim savezima ostalih zemalja koje bi rado došle na gotovo i pokupile igrača u čiji razvoj nisu uložili ni centa.
Međutim, pošto se život ne sastoji samo od nogometa, pravo je pitanje da li će Nijemci uspjeti projicirati aktualni integrativni san s nogometnog travnjaka na cijelo društvo i senzibilizirati građane na potrebe forsiranja integracije i daljneg useljavanja? Aktualna situacija naliči više na kakvo virtualno zajedništvo, svi se raduju, stari i mladi, siromašni i bogati, ali je to ipak prolazna situacija. Nakon večerašnje utakmice za treće mjesto stvari će za Nijemce izgledati drukčije. Bit će, stoga, od odlučujuće važnosti da li će Nijemci uspjeti pretvoriti svoj ljetni san u svakodnevnu priču i da li će se naći umjetnici, znanstvenici i novinari koji će širiti ljetne priče iz nogometnog sna na obične dane bez nogometa.
Kada je riječ o integraciji, često se pri tome misli na približavanje i srastanje dviju različitih skupina ili dva naoko različita dijela društva. Međutim, upravo njemačka reprezentacija zadnjih je tjedana pokazala da je integracija nešto drugo, nešto više. Integracija je povezana i s patriotizmom. Upravo mladići poput Özila, Khedire ili Podolskija identificiraju se s Njemačkom i srcem igraju za svoju novu domovinu. Naravno da igraju za novac, ali ipak se u južnoafričkom zraku čak i na udaljenosti od osam tisuća kilometara osjeća da postoji dobro raspoloženje unutar njemačke momčadi, igra se složno, zdušno se zalaže za crno-bijeli dres.
Pažnja aktualne integracijske diskusije, može se primjetiti, sve se više preusmjerava na identitet zemlje koja prima doseljenike. Kako se taj identitet može najbolje shvatiti i u idealnom slučaju povezati s patriotskim osjećajima? Ni Nizozemci, ni Englezi ni Amerikanci ne moraju iznova izmišljati svoje zemlje. Oni su u stanju integrirati, jer vole svoju zemlju. Patriotski su raspoloženi. U Njemačkoj takvo shvaćanje situacije još uvijek nailazi na sumnjičavost. Svaki pokušaj isticanja patriotizma vrlo brzo se etiketira desničarskim. Izuzetak su razdoblja europskih ili svjetskih smotri nogometa kada građani bez loše savjesti postavljaju njemačke zastavice na balkone i automobile. Drugim riječima, odnosi između patriotizma i integracije u Njemačkoj su izvrnuti naopako. Smatra se da bi tek kroz useljenje Njemačka trebala dobiti dodatnu vrijednost. To, međutim, nema veze s integracijom nego prije sa strahom od integracije.
Nitko Njemačku ne mora na novo izmisliti. Svaka nacija sastoji se od mnogih priča, dobrih i loših, lijepih i ružnih. Svaka nacija ima svoja lica, svoja djela, svoja mjesta i trenutke. Njemačka sebe treba shvaćati i prezentirati poput događaja koji ne možete objasniti, nego tek prepričati. Upravo u tome i leži ono nešto što bi čak i doseljenika moglo vezati za Njemačku. Njemačka nogometna reprezentacija, primjerice, ima mnoga lica. Ali ne radi se o kakvoj dosadnoj selekciji, nego o igračima koji su vezani za Njemačku. Kada ta reprezentacija igra, događa se jedan dio Njemačke.
Živjela Lijepa naša
I
Z FRANKFURTA – Dan državnosti Republike Hrvatske svečano je obilježen diljem Njemačke raznim svečanostima u organizaciji Generalnih konzulata Republike Hrvatske.
Strane diplomatske predstavnike i konzule, članove parlamentarnih stranaka u gradskim institucijama Frankfurta i Landtagu Hessena kao i predstavnike hrvatskih udruga i institucija iz Hessena, Rheinland-Pfalza i Saarlanda u prostorijama krasne Villa Bonn u Frankfurtu pozdravio je konzul gerant Damir Sabljak sa svojim suradnicima iz Generalnog konzulata RH u Frankfurtu.
Lijepoj našoj se na sve strane čestitalo na rođendanu. Zbor HKM Frankfurt „Mato Lešćan“ pobrinuo se za izvedbu himne i prigodan glazbeni okvir, a konzul gerant Damir Sabljak u kratkoj pozdravnoj riječi na njemačkom je jeziku istaknuo proces približavanja Republike Hrvatske Europskoj uniji kao i bitnu ulogu hrvatskog iseljeništva u stvaranju i održavanju hrvatske države.
Među mnogobrojnim uzvanicima našli su se, među ostalima, diplomatski predstavnici mnogih ostalih zemalja sa konzularnim sjedištem u Frankfurtu, počasni konzul RH u Mainzu dr. Harald Augter, direktor HTZ Frankfurt Zlatko Deželjin, direktor Croatia Airlinesa u Frankfurtu Franjo Krčmar, direktor Zagrebacke banke u Frankfurtu Ivan Miloš, direktor Ingra Viadukt Tonči Vanjak, predsjednik Koordinacije HDZ-a srednje Njemačke Ivo Zeba, glavni urednik Žive Zajednice Adolf Polegubić, članovi HDZ-a Koblenz predvođeni Krunom Šimovićem i Jakovom Vrankovićem, Delfa Sergo iz Hrvatske katoličke zajednice Mainz, predsjednica Hrvatsko-europskog kulturnog društva Frankfurt Anita Akmadža, predsjednik i tajnik Hrvatskog svjetskog kongresa Njemačke Mijo Marić i Franjo Pavić, umjetnica Valentina Kvesić iz Dietzenbacha, poznati liječnik dr. Zlatko Hrgović, odvjetnik Alois Kovač, poduzetnice Tanja Mamić-Vidović i Valerija Vanjak kao i mnoge druge osobe iz javnog i političkog života Hessena, Rheinland-Pfalza i Saarlanda.
Njemačko-hrvatski gospodarski dan u Mainzu
MAINZ – Njemačko-hrvatski gospodarski dan bit će održan u utorak, 29. lipnja s početkom u 16 sati u prostorijama Industrijske i trgovačke komore (IHK Rheinhessen) u Mainzu. IHK Rheinhessen organizacijom takve priredbe želi informirati o aktualnim trendovima, razvojima, i perspektivama za potencijalne ulagače u Hrvatskoj. Poseban gost ovogodišnjeg Njemačko-hrvatskog gospodarskog dana bit će župan Zlatko Komadina (Primorsko-goranska županija) koji će govoriti o investicijskim mogućnostima za njemačke poduzetnike u svojoj regiji. Pozdravne riječi i izlaganja držat će i dr. Harald Augter, počasni konzul RH u Hessenu i predsjednik IHK Rheinhessen, Mijo Marić, predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa Njemačke, te Jadranka Bayerl u ime tvrtke m-result Market Research & Management Consulting GmbH iz Mainza. Prijave za sudjelovanje na Njemačko-hrvatskom gospodarskom danu potrebno je poslati na IHK Rheinhessen, Postfach 2509, 55015 Mainz ili putem faxa na broj 06131-2621708.
Bagaric o strategiji prema iseljenistvu
FRANKFURT – U subotu, 19. lipnja s početkom u 20 sati u prostorijama HKM Frankfurt/Main (Rüsterstrasse 5) bit će održana tribina pod nazivom “Strategija za iseljeništvo – promjena u Zakonu o izborima”. Gost ove tribine je dr. Ivan Bagarić, saborski zastupnik i predsjednik Odbora za Hrvate izvan RH. Na tribini će biti riječ o Zakonu o prebivalištu, Zakonu o izborima, uključivanju iseljeništva u izradu strategije suradnje, današnjem i budućem stanju iseljeništva. Organizatori tribine su HDZ Srednje Njemačke, Mladež HDZ-a Srednje Njemačke, Hrvatski svjetski kongres Njemačke, Hrvatska gospodarska udruga, KEK e.V., Hrvatski akademski savez i FC Croatia Frankfurt.
40 godina stopama vjere
DARMSTADT – Život hrvatskoga čovjeka u tuđini bio bi znatno teži da nije bilo hrvatskih katoličkih misija koje su kroz godine i desetljeća služile kao mjesta okupljanja, obnavljanja vjere, njegovanja običaja, tradicije i hrvatskoga jezika. Jedna od takvih hrvatskih katoličkih misija osnovana je 1969. godine u Darmstadtu. Još prošle godine, prilikom četrdesete obljetnice HKM Darmstadt, voditelj misije fra Josip Klarić sa svojim suradnicima je odlučio na poseban način proslaviti ovaj veliki jubilej. Nakon pomnih priprema, protekli vikend je konačno iskorišten za svečano obilježavanje 40. obljetnice HKM Darmstadt, i to kroz dvodnevnu duhovnu obnovu, promociju monografije izrađene posebno za ovu prigodu, te svečano misno slavlje na blagdan sv. Antuna Padovanskog.
O Misiji i čovjeku, Božjoj ljubavi i ljudskoj krhkosti u sklopu duhovne obnove u Darmstadtu je govorio dr. fra Ante Vučković, prodekan za znanost Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Zanimljivim interpretacijama tekstova iz Svetoga pisma karizmatični voditelj duhovne obnove pokušao je okupljenim vjernicima u crkvi St. Fidelis pokazati put prema pronalasku izvora ljudske krhkosti. Vjera, ljubav prema bližnjemu i nadasve otvoreni razgovori i kvalitetna komunikacija navedeni su kao bitne pretpostavke za ljudski suživot po uzoru na riječ Božju. – Čovjek u svakodnevnom životu mora prepoznati dobre stvari i pohvaliti svoje dijete ili životnog partnera za nešto što je dobro učinjeno. Na isti način treba prepoznavati i određene probleme prije nego što oni postanu nepremostivi, rekao je fra Ante Vučković. Nakon nadahnutih govora služena je sveta misa, te je održano klanjanje križu.
Povodom četrdesete obljetnice HKM Darmstadt posebna redakcija na čelu s voditeljom misije fra Josipom Klarićem nakon višemjesečnog rada izdala je monografiju pod naslovom „Hrvatska katolička misija u Darmstadtu 1969.-2009.“. U deset poglavlja knjiga sadrži pregled povijesti Njemačke, pokrajina Hessen i Rheinland-Pfalz te gradova Darmstadta, Bensheima, Gross-Zimmerna i Wormsa u kojima se redovno održavaju misna slavlja hrvatske zajednice. Predstavlja se i Katolička crkva u Njemačkoj s posebnim naglaskom na biskupiju Mainz i osnivački dekret HKM Darmstadt iz 1969. godine. Monografija zatim čitatelja u poglavlju „Zajedno vjerovati, vjeru živjeti“ inspirira na razmišljanje o sadašnjosti i budućnosti hrvatskih katoličkih misija i zajednica u inozemstvu. Godišnjom kronikom obogaćenom fotomaterijalom iz privatnih albuma vjernika, redakcija se prisjetila prvih koraka i misnih slavlja u Darmstadtu pod fra Stjepanom Pavićem i fra Rokom Romcem, daljneg ustoličenja HKM Darmstadt i teških ratnih vremena pod fra Franom Bilokapićem i fra Nediljkom Budimirom Bekanom, te ostalih godina kada je misiju vodio fra Ivan Vidović, sve do današnjih dana kada se o dušobrižništvu Hrvata u Darmstadtu brine fra Josip Klarić sa pastoralnim suradnicama s. Anđelom Milas i s. Damjanom Damjanović. Knjiga se zaključuje iseljeničkom pričom, životopisima svih dušobrižnika i pastoralnih suradnica koji su djelovali i djeluju u Darmstadtu te naposlijetku bogatom misijskom statistikom.
Svečana akademija i promocija monografije održana je u dvorani St. Fidelis. Pozdravne riječi mnogobrojnim članovima župe i gostima iz Frankfurta, Mainza, Wiesbadena, Giessena i ostalih mjesta uputili su fra Josip Klarić, Martin Vidović, naslovni nadbiskup ninski i apostolski nuncij u Bjelorusiji, Bernd Krämer u ime biskupije Mainz, fra Josip Bebić, delegat za hrvatsku inozmenu pastvu u Njemačkoj i ravnatelj za hrvatsku inozemnu pastvu, kao i Andreas Reiffenberg ispred dekanata Darmstadt. Kroz svečani program vodio je Oliver Zeko. Na samom početku otpjevana je himna „Lijepa naša“, a odlično pripremljeni Crkveni zbor pod vodstvom s. Anđele Milas i s. Damjane Damjanović u tri glasa je izveo pjesmu „Stopama vjere“. Zbor djece i mladih otpjevao je skladbu „Stvoritelju, tebi hvala“. Monografiju su pored fra Josipa Klarića predstavili na hrvatskom i njemačkom jeziku dr. Adolf Polegubić, pastoralni teolog, pjesnik, novinar i glavni urednik „Žive zajednice“ te mr. Edi Zelić, politolog, anglist i dugogodišnji novinar Slobodne Dalmacije.
- Za 40 ljeta života, vjere, nadanja, planova i snova u tuđini, na prvom mjestu želimo reći Bogu hvala, kao i svim svećenicima, časnim sestrama, članovima župnoga vijeća i svima ostalima koji su utkali sebe u život Misije. Zahvaljujemo i mjesnoj Crkvi, posebno Biskupiji Mainz i njemačkom društvu što smo mogli nesmetano živjeti svoju vjeru, kulturu i običaje. Zahvaljujemo svima koji su nam svesrdno pomagali u najtežim trenucima za Domovinu i narod u vrijeme obrambenoga rata. A zahvaljujemo i domovinskoj Crkvi koja nas je uvijek pratila svojim molitvama, davala smjernice i brinula se za dušobrižničko osoblje, istaknuo je fra Josip Klarić, glavni urednik monografije zahvaljujući ujedno i redakcijskom timu kojeg su činili Damjana Damjanović, Anđela Milas, Hrvatin Gabrijel Jurišić, Marija Lovrić Holenda, Ante Branko Periša i Edi Zelić. Posebno treba istaknuti sjajan doprinos grafičkog urednika Roberta Filipovića, te suradnju prevoditelja i lektora Andreasa Reiffenberga, dr. Christofa Strüdera, Marije Lovrić Holenda, Edija Zelića i Antonije Tomljanović-Brkić. 
Govoreći o dvojezičnoj spomen-knjizi HKM Darmstadt, koja je objavljena u izdanju Zbornika Kačić s tiskom u Slobodnoj Dalmaciji d.d., dr. Adolf Polegubić je istaknuo da se radi o prvoj monografiji jedne hrvatske katoličke misije objavljenoj u dvije zasebne knjige, na hrvatskom i njemačkom jeziku. – Pokazuje to da je pored Hrvatske i Bosne i Hercegovine kroz godine i Njemačka postala naša domovina, među ostalim je istaknuo Polegubić.
- Siguran sam da će se mnogi od Vas listajući i čitajući ovu monografiju prisjetiti mnogih lijepih, radosnih ali i tužnih trenutaka provedenih u Hrvatskoj katoličkoj misiji Darmstadt. Neka stoga ova knjiga zauzme posebno mjesto u Vašem domu i Vašem srcu jer će ona svjedočiti i budućim generacijama o onome što ste Vi doživjeli i proživjeli u Njemačkoj i u Darmstadtu, rekao je mr. Edi Zelić.
U sklopu predstavljanja monografije u dvorani St. Fidelis svojim je nastupom oduševio i folklorni ansambl Hrvatske katoličke misije Darmstadt, dok je goste u dvorani zabavila odlična grupa Slash band. 
Posebno vrijedi spomenuti pomoć Kristine Dujmović koja je ukrasila pozornicu, župskog vijeća na čelu s predsjednikom Petrom Kolarom te ostalih vrijednih članova i prijatelja župe koji su se pobrinuli oko organizacije i pripreme događaja koji će se sigurno dugo pamtiti u Darmstadtu.
U nedjelju 13. lipnja, na blagdan dv. Antuna Padovanskog, četverodnevno slavlje u Darmstadtu je zaključeno svečanom euharistijom koju su predvodili dr. fra Ante Vučković i fra Josip Klarić. U prepunoj crkvi blagoslovljena su djeca i ljiljani, a propovjedao je gost iz Splita, fra Ante Vučković. 
Velika svečanost u Darmstadtu
DARMSTADT - Četrdeseta obljetnica Hrvatske katoličke misije u Darmstadtu bit će obilježena velikom svečanošću od 10.-13. lipnja. Slavlje u Darmstadtu započinje duhovnom obnovom u četvrtak i petak, 10. i 11. lipnja (u 19 sati, crkva St. Fidelis) koju će predvoditi dr. fra Ante Vučković, prodekan za znanost Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, zapaženi voditelj duhovnih vježbi i seminara, u vrijeme rata i poslije njega posebno angažiran na pitanjima pomirenja i opraštanja u okviru Franjevačkog instituta za kulturu mira u Splitu. Dr. Vučković je autor mnoštva članaka i nekoliko knjiga: “Dimenzija slušanja kod M. Heideggera” (1993.), “Riječju probuđeni” (2003.), “Dah sile Božje” (2005.), “Putovi i stranputice praštanja” (2006.) te nedavno objavljene knjige “Imena i riječi”. Tema duhovne obnove pod vodstvom dr. fra Ante Vučkovića glasi „Misija i čovjek. Božja ljubav i ljudska krhkost“.
Prilikom 40. obljetnice HKM Darmstadt izrađena je i dvojezična, vrlo vrijedna monografija s pregledom povijesti okupljanja Hrvata u gradovima Darmstadtu, Bensheimu, Wormsu i Gross-Zimmernu. Promocija monografije održat ce se u subotu, 12. lipnja s početkom u 20 sati u dvorani St. Fidelis. Nastupit će crkveni zbor i zbor djece i mladih pod vodstvom pastoralnih suradnica s. Anđele Milas i s. Damjane Damjanović, a o monografiji će govoriti njezin glavni urednik i voditelj HKM Darmstadt, fra Josip Klarić, dr. Adolf Polegubić i mr. Edi Zelić. Večer će biti nastavljena u dobroj atmosferi uz glazbu uživo i nastup grupe „Slash band“.
U nedjelju, 13. lipnja, na svetoga Antu, na programu je svečana zahvalna misa s početkom u 12 sati u crkvi St. Fidelis. Misu će predvoditi i propovjedati dr. fra Ante Vučković.
Završen spektakl Zlatni cvit 2010.
Nakon dva mjeseca glasovanja završen je još jedan izbor Zlatni cvit Slobodne Dalmacije u iseljeništvu. Spektakularna završnica dodjele nagrada i gala večer održana je u Midas Limes Forumu u Grosskrotzenburgu pored Frankfurta. Mnogobrojni uzvanici okupili su se u prekrasno uređenom prostoru Midasa, koji je ujedno proslavio svoj 10. jubilej.
Na Zlatni cvit 2010., kojeg su organizirali Agencija mediazzz i Midas Limes Forum, došli su među ostalima prof. dr. Ivan Đikić, Damir Sabljak hrvatski konzul iz Frankfurta, dr. Hans-Achim Michna povjerenik pokrajine Hessen za strance i integraciju, zastupnici u Landtagu Hessena Alexander Noll i Aloys Lenz, gradonačelnik Grosskrotzenburga Friedhelm Engel, Nataša Bakotić, izvršna urednica SD, Ana Kušeta, izvršna direktorica SD, Tatjana Grujić, direktorica informatike SD, urednik Ivan Ugrin, brojni poduzetnici i uzvanici, te predstavnici raznih klubova, misija i udruga iz cijele Njemačke, Švicarske i Austrije.
Kroz bogati program vodila je dr. Betina Mamić-Salvia, a nastupili su ženska klapa “Filiae Croatiae” iz Stuttgarta, Karmen Kočila, LEAN, Dejan Perica te Alen Nižetić. Svečana atmosfera u dvorani upotpunjena je dalmatinskom pjesmom, zanimljivom dodjelom nagrada, te na kraju večeri velikim švedskim stolom za sve uzvanike.
Nagrade na Zlatnom cvitu 2010. prema izboru čitatelja europskog izdanja Slobodne Dalmacije i posjetitelja web portala www.zlatnicvit.com dobili su:
HRVATSKA KATOLIČKA MISIJA GODINE:
HKZ “Bl. Alojzije Stepinca i sv. Martina” Stuttgart
WEB STRANICA GODINE:
www.croatia.ch
SPORTSKI KLUB GODINE:
KK Zrinski Waiblingen
RESTORAN GODINE:
“Lubin”, Beč
PODUZETNIK GODINE:
Ante Čurčić
OSOBA GODINE (posebna nagrada organizatora za iznimne uspjehe u iseljeništvu):
prof. dr. Ivan Đikić
