Olja Savičević, Tanja Mravak i Maša Kolanović na otvaranju hrvatskog štanda

Službeni program na hrvatskom štandu u sklopu Sajma knjiga u Frankfurtu otvorila je Maša Kolanović predstavljajući svoju disertaciju „Udarnik, buntovnik, potrošač“. – Radi se o opširnoj analizi odnosa hrvatskoga romana i popularne kulture od formiranja druge Jugoslavije i uspostave socijalizma do još nedovršenoga razdoblja tranzicije. Po prvi puta sam na frankfurtskom sajmu. Radi se o odličnoj prilici kontaktiranja s ostalim autorima i izdavačima, kazala nam je Maša Kolanović.

Splitska autorica Olja Savičević u Frankfurtu predstavlja svoj roman „Adio kauboju“, a usput je i sama preuzela ulogu moderatorice tijekom promocije knjige „Moramo razgovarati“ Tanje Mravak. – Knjiga „Adio kauboju“ upravo je objavljena na njemačkom jeziku u izdanju Voland-Quist. Radi se već o drugoj publikaciji mojih knjiga na njemačkom jeziku. Vjerujem stoga da će i njemački čitatelji biti zainteresirani za predstavljanje knjige na hrvatskom nacionalnom štandu, rekla je Olja Savičević za Slobodnu Dalmaciju. Sinjska autorica Tanja Mravak, zaposlena u Centru za autizam u Splitu, objavljivala je kratke priče u časopisima i izborima najboljih kratkih priča. Zbirka „Moramo razgovarati“ prva joj je objavljena knjiga koja sadrži petnaest priča, odnosno fragmenata svakodnevnog života smještenih u siromašnijem, patrijarhalnom dijelu Dalmacije.

Neven Antičević, suvlasnik „Algoritma“ i nedavno izabrani novi predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara kao glavne ciljeve hrvatskog nastupa u Frankfurtu istaknuo je prezentiranje novih izdanja hrvatskoj dijaspori, koja predstavlja najveći dio posjetitelja hrvatskog štanda, ali i promoviranje najboljih hrvatskih izdanja s ciljem prevođenja naših autora na strane jezike. – Ideja nastupa je također da se prikaže cjelokupna hrvatska produkcija, a ne samo produkcija onih koji idu na sajam. U tom smislu po prvi puta je sastavljen dvojezični katalog koji sadrži 33 nagrađena autora u 2011. godini, objasnio je Antičević. 

O proaktivnom hrvatskom nastupu u Frankfurtu, međutim, ne može biti riječi. Hrvatski štand je manji nego prijašnjih godina i ne sudjeluje se na forumima ili u sklopu ostalih rasprava na sajmu. Razlog prema Antičeviču leži u budžetu koji ove godine iznosi 465 tisuća kuna, od čega Ministarstvo kulture pokriva 400 tisuća kuna. Većina sredstava potroši se na najam i opremu štanda, 25 tisuća kuna daje Hrvatska gospodarska komora, a preostalih 40 tisuća kuna pokrivaju nakladnici koji ove godine samostalno izlažu: »Školska knjiga«, »Algoritam«, »Naša djeca«, »Verbum«, »Kršćanska sadašnjost«, »Profil« i VBZ. Da bi se organizirao i pripremio kvalitetan nastup na Sajmu knjiga u Frankfurtu 2012., s pripremama bi već trebalo početi nakon završetka ovogodišnjeg sajma. Tada se, međutim, u Zajednici nakladika i knjižara sve okreće prema sajmu u Beogradu, zagrebačkom Interliberu i Leipzigu. S obzirom da je i izborna godina, izgledi da ćemo u nadolazećoj godini u Frankfurtu doživjeti markantniji i ofenzivniji hrvatski nastup bez nužnih improvizacija očito su minimalni.

Osim hrvatskog nacionalnog štanda, koji je podijeljen na dva dijela ukupne površine 72 četvorna metra, od kojih je jedan dio rezerviran za dječju knjigu, u Frankfurtu su zastupljeni i ostali pojedinačni izdavači iz Hrvatske, primjerice Fraktura, ali i mala izdavačka kuća Edicije Božičević koja sudjeluje u posebnom pozivnom programu kojeg subvencionira frankfurtski velesajam uz pomoć njemačkog ministarstva vanjskih poslova.

Edi Zelić

FRANKFURT: Svijet knjige u znaku digitalizacije

63. izdanje najvećeg svjetskog sajma knjiga u Frankfurtu svečano je otvoreno govorima njemačkog ministra vanjskih poslova Guida Westerwellea i islandskog predsjednika Olafura Ragnara Rimssona čija je zemlja službeni partner ovogodišnjeg sajma u gradu na Majni.
U svom govoru Guido Westerwelle zatražio je „više Europe i zajedništva“ kao najbolji odgovor na novčanu krizu navodeći ujedno da kultura Europi može otvoriti nove prostore. Šef njemačke diplomacije naglasio je da je i Island prebrodio financijsku krizu u 2008. godini te je potvrdio da Njemačka u potpunosti podržava pristup Islanda Europskoj uniji.

Guido Westerwelle i predsjednik Rimsson

Sve do vikenda vrata sajma su otvorena isključivo za stručnu publiku, dok su subota i nedjelja tradicionalno namjenjeni širokoj masi čitatelja i ljubitelja knjige. Organizator očekuje oko 300 tisuća posjetitelja, na programu se nalazi tri tisuće pojedinačnih seminara i događanja, a svoj dolazak u Frankfurt najavilo je tisuću autora iz raznih zemalja, među njima Umberto Eco i Mario Vargas Llosa.
Prema riječima direktora sajma Juergena Boosa izdavaštvo se trenutno nalazi u „dvostrukom pokretu“. S jedne strane nestaje tradicionalni lanac prodaje knjiga, dok istovremeno na važnosti dobivaju digitalna izdanja. Internet ujedno predstavlja veliki problem izdavačima, jer još nisu pronađene efikasne mjere protiv širenja ilegalnih kopija digitalnih knjiga. „Umno vlasništvo treba zaštititi, jer se radi o glavnom izvoru primanja književnika i autora“, rekao je Boos. Među uzvanicima na svečanom otvorenju u dvorani “Harmonie” bili su mnogi političari i uglednici poput frankfurtske gradonačelnice Petre Roth, zamjenika predsjednika pokrajine Hessen Jörga-Uwe Hahna, a otvorenju je nazočio i generalni konzul Republike Hrvatske u Frankfurtu Josip Špoljarić.

Uzvanici na otvaranju sajma

Zemlja gošća ovogodišnjeg sajma Island publici će u prvom redu predstaviti svoje sage, ali i ukupno 203 nove publikacije. Island je do sada najmanja zemlja koja dobiva priliku prezentirati svoju literaturu i kulturu na najvećoj svjetskoj smotri knjiga. Međutim, istodobno statistike pokazuju da se u nijednoj drugoj zemlji ne čita toliko kao u Islandu. Svaki građanin u prosjeku kupi osam knjiga godišnje, a i prema udjelu književnika u stanovništu ovaj sjeveroeuropski otok je među vodećim državama na svijetu.

Detalj s islandskog štanda

Već tradicionalno pred kraj frankfurtskog sajma bit će dodijeljena i nagrada mira, ovaj put alžirskom autoru Boualemu Sansalu. Ovogodišnji laureat jedan je od rijetkih kritičara režima u Alžiru koji još uvijek ne djeluje iz egzila. Svojim upornim pledoajeom za slobodu riječi i javni dijalog u demokratskom društvu Sansal se protivi svakoj formi terora i političkoj samovolji, navodi organizator u objašnjenju odabira ovogodišnjeg dobitnika nagrade mira.

Hrvatski štand 2011.

U ponudi sajma knjiga u Frankfurtu naći će se, naravno, i hrvatski naslovi od ukupno četrdesetak nakladnika. Na hrvatskom nacionalnom štandu u organizaciji Zajednice nakladnika i knjižara svoja djela će predstaviti Ivana Simić Bodrožić, Olja Savičević Ivančević, Maša Kolanović i Tanja Mravak. Na štandu će gostovati i dr. Ivan Šimek, Darija Žilić i dr. Dragica Marija Anderle. Hrvatski nastup bit će u znaku Plitvičkih jezera, koja su uz Janu i vina Plenković glavni sponzori promocije hrvatske literature u Frankfurtu.

Edi Zelić

Detalj sa sajma knjiga 2011.

Guido Westerwelle i Petra Roth

Predstavljanje knjige dr. Ivana Šimeka u Frankfurtu, Münchenu i Stuttgartu

“Zaboravljena istina o stvaranju hrvatske države i počecima diplomacije”, tako glasi naslov nove knjige dr. Ivana Šimeka koja će tijekom tjedna biti predstavljena na sljedećim mjestima:

12.10. u 18 sati u Frankfurtu, Frankfurtski sajam knjiga, hrvatski štand
12.10. u 20 sati u Hotel Sandelmühle, An der Sandelmühle 35, 60439 Frankfurt am Main.
14.10. u 19 sati u Münchenu, Hrvatska katolička misija, Schwanthalerstraße 96-98 
16.10. u 17 sati u Stuttgartu, Haus der Katholischen Kirche, Königstraße 7 

Knjiga dr. Ivana Šimeka govori o iznimno značajnoj i dosad nedovoljno obrađivanoj temi iz vremena prvih početaka stvaranja suverene i neovisne države Hrvatske te prvim počecima njene diplomacije. Brojni i dosad javnosti nedovoljno poznati dokumenti i svjedočanstva što ih sadržava ova knjiga vjerodostojno i izravno prikazuju nepoznate hrvatske realnosti iz prvih godina borbe za neovisnost.

To je osobno svjedočenje čitateljima koji žele bolje i pobliže upoznati vrijeme borbe za najveće hrvatske političke ciljeve, za stvaranje države i njenu diplomaciju.

Važnost je ove knjige i u tome što je izravno ili posredno prikazan niz dosadašnjih predodžbi, koje su javnosti iz kojekakvih razloga bile neobjektivno prezentirane, a sve s ciljem da javnosti osvijetli vremensko i društveno okružje i događanja, koja su proizvela nestanak jednih i nastanak drugih političkih tvorevina na tlu bivše države i, što je najvažnije u tom kontekstu, stvaranje neovisne Hrvatske.    

Danas, dvadeset godina nakon početka stvaranja države, pitaju me prijatelji bih li se opet na isti način i s istim žarom uključio u stvaranje države. Moram priznati da sam ponekad malo razočaran kad vidim ljude na odgovornim funkcijama koliko malo imaju razumijevanja za branitelje, radnike, seljake i iseljenike, za sve one koji su stvarali hrvatsku državu.  Međutim, siguran sam u jedno: da tu životnu šansu i priliku da mogu osobno sudjelovati u stvaranju hrvatske države ne bih propustio i učinio bih isto što sam i ranih devedesetih – uključio se u stvaranje države.  Istovremeno mislim da je nedostatak nacionalnih osjećaja i ljubavi prema vlastitom narodu ozbiljan problem dijela hrvatskih političara –kaže dr. Ivan Šimek.

Biografska informacija:

Dr. Ivan Šimek u Jugoslaviji je bio jedini doktor menadžmenta, rukovoditelj izdavačke djelatnosti u Nakladnom zavodu “Znanje” i predsjednik Komisije za međunarodne veze izdavača Jugoslavije, član UNESCO-ove Komisije za suradnju u izdavačkoj djelatnosti svijeta. Nakon višestranačkih izbora i formiranja Vlade Republike Hrvatske imenovan je 1990. zamjenikom ministra iseljeništva na prijedlog tadašnjeg ministra iseljeništva Gojka Šuška. Od 1994. do 2000. dr. Šimek bio je generalni konzul Republike Hrvatske u Slobodnoj Državi Bavarskoj.

Frankfurt: Program hrvatskog štanda na 63. Sajmu knjiga

Pod motom „Novo mišljenje“ od 12. do 16. listopada 2011. u Frankfurtu će vrata otvoriti najveći svjetski sajam knjiga.  Zemlja gost je Island, a posjetitelje očekuju mnogobrojni atraktivni nastupi međunarodno poznatih autora i premijere filmova poput „Anonymous“ Rolanda Emmericha.

Svečano otvorenje 63. frankfurtskog sajma knjiga održat će se 11. listopada uz prisutnost islandskog predsjednika Olafura Ragnara Rimssona, autora Arnaldura Indridasona i Gudrun Eva Minervudottir te njemačkog ministra vanjskih poslova Guida Westerwellea i direktora sajma Juergena Boosa.

Kao i svake godine na sajmu knjiga u Frankfurtu naći će se i štand hrvatske zajednice izdavača i knjižara. Službeni program na hrvatskom štandu otvorit će Maša Kolanović predstavljajući djelo „Udarnik, buntovnik, potrošač“  (12. listopada 2011., 11:00 sati). Tanja Mravak predstavlja knjigu „Moramo razgovarati“ istog dana u 14:00 sati. Dr. Ivan Šimek govori o knjizi „Zaboravljena istina – O stvaranju Hrvatske države i počecima diplomacije“ također u srijedu, 12. listopada 2011. s početkom u 18:00 sati. Poznata autorica Olja Savičević govori o svom djelu „Adio kauboju“ u  četvrtak, 13. listopada 2011. s početkom u 12:00 sati. Istog dana u 16 sati na hrvatskom štandu je najavljen službeni „party“. Ivana Simić Bodrožić zatim gostuje na hrvatskom štandu u petak, 14. listopada 2011. s početkom u 12:00 sati. Subota, 15. listopada rezervirana je za Dariju Žilić „Paralelni vrtovi“ (10:00 sati) i dr. Dragicu Mariju Anderle „Brođani u Berlinu -Kronika aktivnosti jedne hrvatske humanitarne udruge“ u 13:00 sati u organizaciji AMA Croaticae – Deutschland e.V. – Udruženje bivših studenata i prijatelja hrvatskih sveučilišta.

Edi Zelić

Gotovo milijun ljudi posjetilo IAA 2011.

Međunarodna izložba automobila u Frankfurtu u zadnjih nekoliko dana gotovo je dostigla rekord posjećenosti. Ukupno 928 tisuća posjetitelja došlo je vidjeti tijekom zadnjih desetak dana novitete na tržištu automobila. U središtu pažnje 63. sajma IAA našli su se električki automobili, hybrid vozila i tehnologije koje stavljaju naglasak na štednju energije. „Broj posjetitelja pokazuje da automobil i dalje predstavlja fascinaciju za mnoge ljude“, kazao je Matthias Wissmann, predsjednik udruge njemačke automobilske industrije (VDA). Zanimljivo je da je među izlagačima na ovogodišnjem sajmu IAA bila i hrvatska obiteljska tvrtka Rimac. Na posebnom štadnu u dvorani 4, mladi inovator Mate Rimac iz Zagreba uspješno je predstavio svjetskoj javnosti prvi sportski električki automobil.

Tekst i snimke Edi Zelić

Ukida li se inozemno izdanje Večernjeg lista?

Jedan od najčitanijih hrvatskih portala t-portal.hr prenio je vijest njemačke internet stranice Swr.de, u kojoj djeluje i mala hrvatska redakcija (Swr international), a po kojoj se ukida inozemno izdanje Večernjeg lista. SWR se pozvao na informacije iz uredništva Večernjeg lista. Ukidanjem inozemnog izdanja, piše SWR.de, a prenosi t-portal, završava jedna uspješna epoha tog hrvatskog lista koji je zajedno sa Sportskim novostima prije nekoliko desetljeća prekoračio okvire nacionalnih granica i postao omiljeno štivo iseljene Hrvatske

Kako dalje prenosi t-portal, inozemno izdanje Večernjaka pamtit će se po skupini entuzijasta, novinara i komercijalista koji su s puno angažmana i ljubavi proveli u život jednu ideju, jedan projekt i pridobili naklonost inozemne čitalačke publike. Pokušaj i sva nastojanja da se o životu i radu iseljenih Hrvata piše u inozemnom i tuzemnom izdanju ovog lista, ostali su neostvareni sve do sadašnjeg ukidanja, zaključuje Swr.de a prenosi t-portal.

Vijest o ukidanju inozemnog izdanja, odnosno posebnih stranica za Hrvate u dijaspori, prenijeli su i portali Crotalk.com i Croportal.net, a osvanula je i u komentarima na Hrvatskom Glasu Berlin odnosno na blogu zastupnice čitatelja VL-a Ružice Cigler. Na tom blogu čitatelj Josip Mayer citirao je članak SWR-a, a potvrdila ga je Ružica Cigler navodeći i razloge ukidanja: „Razlozi su jako jednostavni i morali biste ih razumjeti: u Njemačkoj, gdje je najviše naših kupaca, sada je “na sceni” treća ili čak četvrta generacija naših ljudi, koja je u Njemačkoj rođena, školovana i sada zaposlena. Ako se i informiraju o životu u Hrvatskoj onda to rade preko interneta, a ne odlaze na udaljene kioske po Večernjak ili druge domaće novine. Naklada tiskanih primjeraka pala je do praga rentabilnosti i nema ekonomskog opravdanja i dalje ulagati u taj projekt. On je svojedobno bio vrlo uspješan, ali došla su nova vremena.“

Ipak, Cigler je nešto kasnije povukla svoju izjavu nakon što je urednik inozemnog izdanja Večernjeg lista Stipe Puđa demantirao informacije SWR-a i nazvao ih “dezinformacijama”. Štoviše, objavljen je i demant iz uredništva Večernjeg lista koji glasi: “Informacije o ukidanju inozemnog izdanja nisu istinite, priopćeno je jučer iz uredništva Večernjeg lista. Budući su neki portali po Njemačkoj objavili ovu informaciju a da pri tom nisu službeno kontaktirali nikoga iz Večernjeg lista, ovim putem demantiramo te neprofesionalne izvore.”

Da li je na kraju krajeva uistinu po srijedi ukidanje inozemnog izdanja, odnosno stranica posvećenih Hrvatima koji žive u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj ili drugim zemljama, na zna se točno. Službene potvrde o tome nema, ali pogled u tiskani primjerak Večernjeg lista s njemačkih kioska zadnjih dana redovitim čitateljima daje dovoljno povoda za onu poznatu “gdje ima dima, ima i vatre”.

Kosovljanin Arid Uka iz Frankfurta ubio dvojicu američkih vojnika

FRANKFURT – Dvadesetjednogodišnji Albanac Arid Uka, porijeklom iz Kosovske Mitrovice, jučer je ubio dva američka vojnika ispred terminala 2 u zračnoj luci Frankfurt i ranio još dvojicu, potvrdile su danas njemačka policija i američka vojska.

Arid Uka želio je krvoproliće i ubiti ljude koje smatra nevjernicima jer vode ratove protiv muslimana. S pištoljem i većom količinom municije Arid je u srijedu ujutro krenuo na posao prema frankfurtskom aerodromu. U poslijepodnevnim satima čekao je ispred terminala 2 na svoje žrtve – američke vojnike. Petnaestak članova vojne policije američkog zrakoplovstva, inače stacionirani u britanskom Lakenheathu, stiglo je avionom iz Londona u Frankfurt. Nisu bili odjeveni u vojne odore, a trebali su nastaviti put do američke vojne baze u Ramsteinu. Njihovo konačno odrediste bili su, pak, Irak i Afganistan, gdje su za nekoliko dana trebali otputovati na službene zadaće.

Još prije nego što je grupa američkih vojnika iz velike dvorane terminala ušla u autobus, Arid Uka je kao zaposlenik zračne luke tamo već zauzeo jedno sjedalo. Čim su Amerikanci ušli u autobus, Kosovljanin je otvorio pucnjavu, ubio je dvojicu i ranio još nekoliko vojnika. Jedan je hitac pogodio i vozača autobusa. Ostali vojnici u panici su bježali iz autobusa, a na njihovu sreću pištolj 21-godišnjeg Arida Uke se zaglavio te nisu ispaljeni dodatni hici. Uka je zatim bacio pištolj na pod i pobjegao u terminal, gdje su ga međutim ubrzo uhitili pripadnici savezne policije.

Njemačka kancelarka Angela Merkel i američki predsjednik Barack Obama oštro su osudili zločin u Frankfurtu. Njemačke sigurnosne službe odmah su krenule s istragom, a u međuvremenu se uključio i FBI.

U centru pažnje istrage nalazi se pitanje da li je Arid Uka bio pojedinačni počinitelj ili je dio jedne čitave grupacije. U međuvremenu postoje jasne indicije za islamističku motivaciju počinitelja stravicčnog zločina u Frankfurtu. Određeni tragovi na internetu dokazuju kako se 21-godišnji Kosovljanin smatrao dijelom džihada. Arid Uka rođen je u Njemačkoj, odrastao je u frankfurtskom gradskom predjelu Sossenheim, gdje je završio i srednju školu (Realschule). Njegova obitelj je iz Kosovske Mitrovice, a roditelji su mu kao gastarbajteri došli u Njemačku prije četrdeset godina. Obitelj Uka navodno je jako religiozna, ali ne i fanatična. Aridov otac izjavio je tek da se njegov sin u srijedu nije vratio s posla. Stric počinitelja kazao je kosovskim medijima da je Arid mladi čovjek koji drži do svoje vjere.

Rešersiranje na internetu Nijemce dovodi do zaključka da je Arid Uka dijelio svijet u vjernike i nevjernike, obožavao je islamističke repere i propovijedače na Youtube-u. “Abu R.” bio je njegov nadimak na webu, širio je linkove s Youtube-a i nije skrivao mržnju prema Židovima i Šitima. Nijemcima je zamjerao da se plaše od širenja islama. “Oni bi htjeli da se muslimani adaptiraju i da počnu vjerovati u Božičnu jelku”, napisao je Uka na jednom forumu. Štoviše, svoju rodnu Njemačku je posljednjih godina sve više odbacivao, „nevjernica Merkel“ bila mu je previše privržena Židovima, što je na neki način smatrao proglašenjem rata muslimanima.

Podaci o eventualnoj povezanosti i kriminalnoj pozadini Arida Uke za sada su još uvijek nepotvrđeni. Istražitelji su doznali da je mladi Kosovljanin simpatizirao sa salafističkom scenom i njihovim vođama Pierreom Vogelom, Svenom Lauom, Abou Ibrahimom Nagdie i Marokancem Abdullatifom, koji je poznat kao propovijedač u regiji Frankfurta, navodno s kontaktima u radikalnu scenu džihadista.

Arid Uka očito je putem Interneta sakupljao i glorificirao islamističke ideje. Od ovisnika o kompjuterskim igricama korak po korak razvio se u islamista spremnog na upotrebu nasilja. “Neka oči nevjernika nikada ne miruju”, ovaj citat jednog muslimanskog vojvode posebno je “lajkao” Arid Uka, i time pokrenuo novu veliku diskusiju u Njemačkoj o potrebi dodatnih mjera i kontrola podataka, posebice internetskih kako bi se jamčila zaštita od novih islamističkih ispada i spriječilo nastajanje terorističkih tzv. “spavačkih ćelija”.

Edi Zelić

Slike: dpa

Slika Arida Uke: Florian Flade