U Zagrebu predstavljen Hrvatski iseljenički zbornik 2012.
U Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu predstavljen je Hrvatski iseljenički zbornik za 2012. O renomiranoj serijskoj publikaciji, koja se bavi suvremenim kulturnim i društvenim procesima u našim heterogenim iseljeničkim zajednicama, govorile su Katarina Fuček, ravnateljica HMI, prof. dr. sc. Jasna Čapo Žmegač, znanstvena savjetnica Instituta za etnologiju i folkloristiku, Lada Kanajet Šimić, voditeljica Matičina Odjela za školstvo, znanost i sport, te profesorica Vesna Kukavica, koja Hrvatski iseljenički zbornik uređuje zadnjih 12 godina.
Novi broj zbornika 2012. na 408 stranica donosi mnoštvo iznimno zanimljivog štiva. U njemu se nalaze 34 samostalna autorska priloga o suvremenim jezičnim i kulturnim tendencijama, među raznovrsnim kreativcima naših korijena, koji djeluju u 20-ak zemalja diljem svijeta. Među autorima su: Božo Skoko, Sanja Vulić, Dubravko Barač, Edi Zelić, Tihomir Nuić, Ljubomir Antić, Marin Sopta. Adolf Polegubić i mnogi drugi.
Zbornik sadrži 8 tematskih cjelina: Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Duhovnost, Baština, Znanost i Nove knjige, u kojima su pisali stručnjaci mlađeg naraštaja sa sveučilišta iz Zagreba, Rijeke, Pečuha, Melbournea i Toronta, kao i ugledni publicisti iz domovine i svijeta. Prilozi su ilustrirani brojnim fotografijama i tabelama. Nakladnik ove stručno-popularne publikacije je HMI, a sažeci tekstova u Zborniku prevedeni su na engleski i španjolski jezik.
Naslovnicu trojezične publikacije resi portret hrvatske skladateljice Dore Pejačević, koju je naslikao Maksimilijan Vanka (ulje na platnu, 1917.). Ovaj skladateljičin jedini portret donacija je Beča zagrebačkoj Modernoj galeriji. Promociji je nazočilo mnogo prijatelja i suradnika Matice, predstavnika ministarstava i institucija, autori i prevoditelji priloga u Zborniku, i po prvi put- novoimenovana predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan RH, Darija Krstičević. Prigodni glazbeni program izvela je Dragana Ištvančić, solistica Zbora HRT. Moderator promocije bila je profesorica Ljerka Galic. (matis.hr)
Stranka “Piratenpartei” politički hit u Njemačkoj
Apsolutni hit na njemačkoj političkoj sceni trenutno je stranka „Piratenpartei“ iliti „Gusari“. Nakon odličnog uspjeha na regionalnim izborima u pokrajini Saarland, pirati sada i u Sjevernoj Rajni i Westfaliji žele ostvariti dobar rezultat. Međutim, ova velika pokrajina predstavlja pravi izazov za novu stranku, pogotovo u logističkom smislu, jer će kampanju trebati voditi na terenu i u dosta udaljenim lokalnim zajednicama.
Pirati u pokrajini NRW se nadaju da će im uspjeh iz Saarlanda dati krila te da će se stranka riješiti klišeja o neozbiljnoj političkoj grupaciji koja predlaže nerealne stvari i projekte. Sebastian Nerz, predsjednik pirata na nacionalnoj razini, očito misli ozbiljno te najavljuje cilj ulaska u parlamente svih 16 njemačkih pokrajina.
Kandidat stranke „Piratenpartei“ u NRW-u, biofizičar Joachum Paul, već govori o lančanim reakcijama i domino efektu. Nakon uspjeha u Berlinu i Saarlandu, Paul je uvjeren da će se stranka postepeno probiti i na državnoj razini i dobro ispremiješati politički spektar.
Institut za ispitivanje javnog mnijenja, Forsa, procjenjuje da je biračka struktura Saarlanda i NRW-a slična, pa je uistinu realno očekivati još jedan uspjeh stranke „gusara“. Još od listopada pirati imaju stabilnu potporu u svim istraživanjima. Hoće li „saarlandski“ efekt uistinu upaliti, pokazat će naravno sami izbori u Düsseldorfu i okolici.
„Piratenpartei“ se zalaže za više pravednosti u njemačkom društvu, osnovna i ljudska prava, ravnopravnost spolova, društveni angažman, zaštitu autorskih prava, reguliranje informatičkog sektora u smislu zaštite podataka, kvalitetniji obrazovni sustav itd. (ez)
Fijasko za Rheina, Feldmann trijumfirao!
Veliki poraz na izborima za gradonačelnika Frankfurta doživio je CDU i njihov kandidat Boris Rhein. Premda je bio favorit za nasljednika Petre Roth, Boris Rhein je morao čestitati svom rivalu Peteru Feldmannu (SPD) koji je osvojio 57,4 posto glasova u drugom izbornom krugu. Boris Rhein (CDU) osvojio je 42,6 posto glasova. Nakon 17 godina time je SPD ponovo osvojio gradonačelničko mjesto u najvećem gradu Hessena. Peter Feldmann od 1. srpnja 2012. preuzima mjesto gradonačelnika.
Poražavajuća je činjenica što je tek 35 posto glasača izašlo na izbore u drugom krugu u Frankfurtu, a Peter Feldmann dobio je oko 92 tisuće pojedinačnih glasova naspram 68 tisuća glasova za Rheina, što su uistinu loši rezultati u gradu s više od 600 tisuća stanovnika.
Feldmann će istodobno preuzeti resor gospodarstva u gradu Frankfurtu, ali će morait kooperirati s gradskom vlašću CDU-a i Zelenih. Zanimljiva kombinacija za Frankfurt! (ez, Foto: wiki)
Dirljivo svjedočanstvo o istini Vukovara i Ovčare
Nakon gostovanja u Ludwigshafenu i Stuttgartu, njemačka serija predstavljanja knjige „Preživio sam Vukovar i Ovčaru“ Vilima Karlovića završila je ovaj vikend u Frankfurtu. Više od stotinu zainteresiranih gostiju u prepunoj dvorani Hrvatske katoličke župe pomno je slušalo potresno Karlovićevo svjedočanstvo o padu Vukovara, zarobljavanju, masakrima i strijeljanju na Ovčari, mučenju i zlostavljanju Hrvata od strane srbo-četničkog agresora.
Promociju knjige u Frankfurtu otvorila je moderatorica programa Mirjana Ivošević, a gostima su se obratili u ime organizatora Petar Ćosić, drugi dopredsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa u Njemačkoj, te župnik HKŽ Frankfurt fra Petar Klapež. Uvodnu pjesmu Svena Laste „Piše Sunja Vukovaru“ pročitala je Magdalena Ivošević. Među gostima su bili i generalni konzul RH u Frankfurtu, Josip Špoljarić, generalni konzul BiH u Frankfurtu, Nikica Džambo te koordinatorica Hrvatske nastave u Hessenu Smiljana Veselić-Vučina.
Vilim Karlović na početku svoga izlaganja čestitao je organizatoru, Hrvatskom svjetskom kongresu u Njemačkoj, da ga ugosti unatoč činjenici što je 14 mjeseci boravio u pritvoru i što je nepravomoćno osuđen na zatvorsku kaznu od 4 i pol godine zbog ubojstva. No, upravo u vremenu provedenom u zagrebačkom Remetincu, priznao je Karlović, dogodio se veliki obrat u njegovom životu. Duboko se pokajao za sve što je u životu učinio loše. Počela su mu se vraćati sjećanja iz Vukovara koja je zapisivao i tako je u biti nastao kostur knjige „Preživio sam Vukovar i Ovčaru“, u kojoj su navedena i točna imena onih četnika koji su počinili zločine nad zarobljenicima. Karlovića smeta što se Vukovar danas u Hrvatskoj prikazuje kao bespotrebna žrtva, a Domovinski rat kao dogovoreni rat. „Početkom devedesetih JNA i četnici raspolagali su s tisuću tenkova, avijacijom i borbenim snagama od 46 tisuća vojnika. Tome nasuprot stajale su četiri tek formirane hrvatske gardijske brigade i specijalni policajci, njih ukupno svega 12 tisuća“, kazao je Karlović ističući da se rat protiv Hrvatske pripremao dugo, što je vidljivo iz arhiva Srpske akademije naučnih umjetnosti i nekih vojnih dokumentacija poput Labradora, Opere, Proboja i Štita. „Jedino istina oslobađa i može nas dovesti na pravi put“, naglasio je Karlović.
U obranu suvereniteta Republike Hrvatske, u 1. brigadu Zbora narodne garde, rođeni Zagrepčanin dragovoljno je pristupio 10. kolovoza 1991. godine. Poslije kraće obuke sa suborcima iz postrojbe uključio se u borbe na Banijskom bojištu. 1. listopada 1991. godine ušao je u Vukovar, gdje je u borbama ostao do pada grada. Bio je u vukovarskoj bolnici koju su Srbi prijetili uništiti čak i napalm bombama. Nakon pada Vukovara otac danas šestero sinova zarobljen je i odveden na Ovčaru, Velepromet i konačno u zatvor u Srijemskoj Mitrovici. U jednom od zloglasnijih srpskih zatvora za ratne zarobljenike prošao je najgore torture, mučenja i zlostavljanja. Uz određenu dozu sreće i slučajnosti svemu je odolio prvenstveno zahvaljujući velikoj duhovnoj i tjelesnoj snazi kao i vojničkoj disciplini. „Uvijek je krunica bila uz mene i molitva mi je davala snagu. Nakon što su nas na Ovčari iskrcali iz autobusa, bilo je brzo jasno što nas čeka. Čuli smo doslovce kako u hangaru pucaju kosti ljudi koji su stigli tamo prije nas. Začula se vriska, krikovi, zapomaganje. Mnogi su do smrti pretučeni“, rekao je Karlović čije svjedočenje u Frankfurtu prisnaženo puštanjem audio ulomaka kojima je dodatno opisana sudbina ljudi koji su tih strašnih dana prošli isti križni put poput njega.
Nakon Ovčare Karlović je odvezen na Modoteks, gdje je predan u ruke vojne policije JNA. U Veleprometu su ga zlostavljali i mučili četnički primitivci, pijana rulja koja je bez imalo ljudskosti iživljavala nad nedužnim zarobljenicima. Posebno dirljiva je bila Karlovićeva priča o dvojici braće koji su razdvojeni, a mlađega brata, 14-godišnjeg dječaka, do gola su svukli i do smrti pretukli četnici. „Suze su nam šibale niz lice dok smo čekali red da i nas ubiju“, ispričao je Karlović čiji je mlađi brat u Domovinskom ratu teško ranjen i zarobljen. Dan danas se ne zna za njegovu sudbinu. I Vilimu Karloviću je na Veleprometu rezano po tijelu, palili su mu kožu i tukli ga nemilice. „Na glas sam se u tim trenucima počeo moliti“, prisjetio se Karlović. I baš u tom trenutku u prostoriju su ušla dvojica četnika s nešto malo više dostojanstva koji su ga spasili i poslali ga u Mitrovicu. No, i tamo je Vilim Karlović brutalno pretučen, izgubio je svijest, ali je idržao svu patnju uz, kako je rekao, Božju pomoć.
Karlović je na slobodu pušten točno nakon šest mjeseci, razmjenom ratnih zarobljenika. O događajima na Ovčari i u Vukovaru nekoliko puta je svjedočio u Den Haagu u postupcima protiv Slavka Dokmanovića, Vojislava Šešelja i tzv. Vukovarske trojke, Mrkšić-Šljivančanin-Radić. Osim u Den Haagu svjedočio je dvaput i u Beogradskom procesu kao svjedok obrane dvojice pripadnika Šešeljevih četnika koji su ga spasili iz kuće u kojoj je mučen jer su i oni bili optuženi za zločine na Ovčari.
Unatoč potresnoj ratnoj priči, nevjerojatnoj okrutnosti i brutalnosti koju je pretrpio, Vilim Karlović oprostio je svima koji su počinili strašna djela nad njim. Uvjeren je da je njegova knjiga svjedočanstvo vjere. “Nikada se ne smiju izgubiti vjera i nada”, glasi jedna od niti vodilja Karlovića koji danas sam istražuje pojedinosti oko zločina počinjenih u Vukovaru i na Ovčari. “Beogradski proces za Ovčaru je totalna obmana javnosti. Cilj je procesa sakriti glavne krivce”, tvrdi Karlović. O svim svojim aktivnostima i saznanjima uredno izvještava hrvatsko državno odvjetništvo, a obratio se nedavno i novom ministru branitelja Predragu Matiću Fredu nadajući se u pomoć oko razrješavanja mnogih još uvijek nekažnjenih djela.
Zbog ukupne uspješnosti i dobre posejećenosti predstavljanja knjige Vilima Karlovića, organizatori najavljuju moguću drugu mini turneju po Njemačkoj I Švicarskoj. Posebne zahvale za priredbu u Frankfurtu zaslužuje obitelj Ivošević, ali i vrijedne domaćice koje su pripremile kolače i razne slastice za goste, od kojih gotovo nitko nije otišao kući bez svoga potpisanog primjerka knjige “Preživio sam Vukovar i Ovčaru”.
Tekst i slike Edi Zelić (© mediazzz agentur)
Susret Čovića s Prskalom: u dijaspori leži veliki potencijal za BiH
Gostovanje dr. Dragana Čovića, predsjednika Hrvatskog narodnog sabora, HDZ-a BiH i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, u Frankfurtu izazvalo je veliko zapažanje javnosti i Hrvata koji žive u europskoj financijskoj metropoli. Čović je Hrvatima u Frankfurtu objasnio političku konstelaciju u BiH i neravnopravni položaj hrvatskoga naroda. Također se morao suočiti s velikim brojem kritičkih komentara i pitanja. Istaknuo je da se zalaže za preustroj BiH i formiranje četiri federalne jedinice koje bi bile multietničke, ali u kojoj bi vladala jednakopravnost sva tri naroda.
Čović se u Frankfurtu susreo i s Miljenkom Prskalom, poznatim širokobriješkim biznismenom koji koristi svaku priliku da lobira za bolji položaj Hrvata u BiH. Prošle godine Prskalo je u svom restoranu Midas Limes Forum ugostio izvjestiteljicu Europskog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu, Doris Pack, i upoznao je o majorizaciji koja se provodi nad Hrvatima u BiH, neprimjerenim postupcima međunarodne zajednice te potrebi drukčijeg, ravnopravnijeg unutarnjeg ustrojenja Bosne i Hercegovine.
Upravo o tim temama Prskalo je razgovarao i s dr. Draganom Čovićem koji se iznenadio u upućenost hrvatskih iseljenika prilikama u Bosni i Hercegovini, ali je pomno saslušao ideje i prijedloge koji su izneseni. Komentirala se, među ostalim, i izborna utrka za predsjednika HDZ-a u Republici Hrvatskoj. „Apsolutno podržavam kandidaturu Tomislava Karamarka. On je jedini kandidat koji ima referencije i karizmu vođe HDZ-a. Radi se o čovjeku koji će pomesti lupeže koji su osramotili HDZ i koji može vratiti stranku narodu“, istaknuo je Prskalo u razgovoru s Čovićem.
Politički neopterećeni individualci i uspješni biznismeni poput Prskala, koji je jedno vrijeme bio potpredsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa, a za svoje zasluge u pomoganju Domovini odlikovan je i od dr. Franje Tuđmana, svakako mogu biti vrlo važna karika u daljnjem pozitivnom razvoju Bosne i Hercegovine. Slično uspješnih poduzetnika iz Bosne i Hercegovine u Njemačkoj ima mnogo te bi bila prava šteta ne iskoristiti njihovo znanje, iskustvo i kapital. Prskalo i Čović usuglasili su se na ponovni susret već u idućim danima. (R.I.)
Prodaje se STAN u ljepom Omisu!
Stan,Omiš,70,42m2
Županija: splitsko dalmatinska
grad:Omiš
tip stana: u stambenoj zgradi
br.etaža:jednoetažni
br.soba:2-2,5 sobni
kat:1
opširnije
lokacija:Punta,južni balkon,klimatiziran,novi plastični prozori i vrata
grijanje:klimatizirano
komunalije:gradski vodovod,gradska kanalizacija,telefon
dozvole:vlasnički list,građevinska dozvola
cijena:približno 130.000 EUR
kontakt: 00385989082769 0038521861406
Unutarnji preustroj i jednakopravnost naroda uvjeti su za opstanak BiH
Političko-informativna tribina o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini koju je u Frankfurtu održao dr. Dragan Čović naišla je na izuzetan interes građana. U prepunoj dvorani Hrvatske katoličke župe predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH odgovarao je na mnogobrojna pitanja o političkom sustavu, mogućem budućem ustroju Bosne i Hercegovine, odnosima Hrvata s Bošnjacima i Srbima, gospodarskom oporavku, izgradnji infrastrukture i glasačkim pravima. „Hrvatski narodni sabor je institucija koja bi trebala trajno okupljati sve Hrvate u Bosni i Hercegovini bez obzira na njihovo političko opredjeljenje. Prije godinu dana ponovno smo oživjeli HNS i držim da je bitno da kao Hrvati jednim zajedničkim jezikom artikuliramo svoje političke stavove. 90 posto Hrvata u BiH u ovom je trenutku okupkjeno oko HNS-a, naše svojevrsne vlade u sjeni, koju čak 9 političkih stranaka prihvaća kao tijelo koje izražava volju hrvatskog naroda“, počeo je svoje izlaganje dr. Dragan Čović.
Predsjednik HNS-a otvoreno je priznao paradoksalnu situaciju da se unutar Bosne i Hercegovine ne može još uvijek ništa odlučiti bez suglasnosti međunarodne zajednice, a stvari su dodatno otežane činjenicom što Bosna i Hercegovina na međunarodnom planu trenutno nije u prvom redu interesa i pažnje. Napretka nema već godinama, premda je reforma unutarnje organizacije države zapravo neophodna želi li se ostvariti jedan od glavnih ciljeva, a to je približavanje Europskoj uniji. „Hrvati su apsolutno u sporednom položaju. Dok Republika Srpska faktički funkcionira kao samostalna država u državi, unutar Federacije BiH prevlast ima bošnjačka opcija. Na razini BiH trenutno imamo pet razina vlasti, čak jedanaest vlada i isto toliko parlamenata, da ne govorim još o složenoj konstelacji na lokalnim razinama. Dvije trećine državnog proračuna troše se na pokrivanje troškova vlasti i administracije. Kako onda u takvoj situaciji tražiti boljitak“, zapitao se i sam dr. Čović. No, predsjednik HDZ-a BiH i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH ponudio je i odgovor na to pitanje: „Mi ne tražimo treći entitet, nego predlažemo formiranje četiri federalne jedinice sa sjedištima u Mostaru, Sarajevu, Banja Luci i Tuzli. Bile bi to multietničke jedinice, s time da u svakoj jedinici jedan narod drži prevladavajuću poziciju. Držim da građanski koncept, kojeg posebno zagovaraju u Europi, nema dobru budućnost u aktualnoj BiH“, kazao je Čović.
Šef HDZ-a BiH ujedno je pozvao Hrvate iz Bosne i Hercegovine, koji žive u dijaspori, da se uključuju u procese odlučivanja u svojoj domovini. „Dogodine nas očekuje popis stanovništva i bitno je da se što više Hrvata iz dijaspore uključi u taj popis, jer nam prijeti potpuna izolacija u BiH i nestanak Hrvata kao naroda u toj zemlji. Isto tako je bitno da prilikom dolaska svojim zavičajima ostvarite pravo na glasovanje. Potrebno je u tu svrhu preuzeti osobnu iskaznicu. Moguće je da će Vam administracija to otežavati, ali budite ustrajni“, kazao je Čović. Što se tiče načina glasovanja, predsjednik HNS-a je istaknuo da je već do sada postojala i mogućnost dopisnog glasovanja te da će se nastojati tu mogućnost i proširiti. „Nadzor prebrojavanja glasova mora biti popravljen. Mnogo dopisnih glasova do sada uopće nije stizalo do svog odredišta“, rekao je Čović.
Kao najvažnijeg strateškog partnera Hrvata u Bosni i Hercegovini, dr. Čović je istaknuo Republiku Hrvatsku. Govorio je o pozadini nastojanja stranaka poput HDZ-a 1990., što je bilo očito svjesno dirigirano, a Daytonski sporazum ocijeno je definitivno kao nesuvremenu tvorevinu. „Hrvati u BiH se moraju bolje organizirati i mobilizirati snage dijaspore. Uz podršku Republike Hrvatske boljitak je moguć i nadamo se dobroj suradnji s novom vlasti u Hrvatskoj. Moramo biti ustrajni, složni i strpljivi. Hrvati kao konstitutivan narod u BiH moraju opstati. Ako pomnije analizirate neka gospodarska kretanja i ulaganja, vidjet ćete da Srbi pomoću Rusije, a Bošnjaci pomoću Turske osiguravaju svoje pozicije ciljanim investiranjem u okružna područja regija u kojima predstavljaju dominantan narod. No, uvjeren sam da bez jednakopravnosti sva tri naroda nema budućnosti Bosne i Hercegovine“, istaknuo je dr. Čović. Strana ulaganja teško će biti dobiti u zemlji čije pravosuđe ne funkcionira, čiji zakoni se ne provode i čija infrastruktura je dosegla dno dna. U Mostaru, gradu s 110 tisuća stanovnika u ovom trenutku ima samo 2 tisuće radnih mjesta u industriji. Već ta činjenica, mišljenja je dr. Čović, govori dovoljno o katastrofalnim gospodarskim prilikama u zemlji.
Iz publike su stigli i vrlo kritični glasovi tijekom diskusije, pa se tako komentiralo da je nedopustivo da se Republiku Srpsku uzima kao serioznog partnera zbog toga što je ta „država u državi“ zapravo genocidna tvorevina iz koje su protjerani mnogi Hrvati. Mnogi su spočitali nekompetentnost odgovornih ljudi u privatizacijskom procesu, a neki umirovljenici su priznali da se ne žele vratiti svojim kućama u Bosni i Hercegovini jer ne mogu računati na adekvatnu socijalnu i zdravstvenu zaštitu.
Sve u svemu, zaključak tribine je da je u Bosni i Hercegovini potrebno uložiti još puno napora kako bi se unaprijedila uređenost države u svim segmentima vlasti i društva. Veliko je pitanje hoće li se postići konsenzus o potrebnim reformama i hoće li međunarodna zajednica potaknuti i podržati rješavanje elementarnih pitanja imajući u obziru jednakopravnost svih naroda.
Dragan Čović sa svojim suradnicima idućih dana nastavlja malu turneju po njemačkim gradovima kako bi se, kako je rekao, još bolje upoznao sa stajalištima Hrvata u dijaspori.
Tekst i slike Edi Zelić (© mediazzz agentur)
NESRECA!
Mirkovci: Na školskom igralištu tabla s košem pala na dječaka
15-godišnjak je sa prijateljima igrao nogomet na školskom igralištu i kada je dao gol, u žaru proslave postignutog gola, “objesio” se na obruč koša koji je zajedno s pločom pao na njega i ozlijedio ga.
VINKOVCI – Kada je danas oko 17 sati 15-godišnjak iz vinkovačkog prigradskog naselja Mirkovci igrajući sa svojim prijateljima nogomet na školskom igralištu, pokušao “zakucati” koš, cijela tabla s košem pala je da dječaka.
Kako nam je rekao glasnogovrnik PU Vukovrasko-srijemske, Luka Barunčić, 15-godišnjak je sa svojim prijateljima igrao nogomet na školskom igralištu OS Nikole Tesle u vinkovačkom prigradskom naselju Mirkovci i kada je dao gol, u žaru proslave postignutog gola, “objesio” se na obruč koša koji je zajedno s pločom pao na njega i ozlijedio ga.
Dječaku su slomljena dva rebra te je zadobio lakši potres mozga.
Ravnatelj škole Anto Vidović je kazao kako je posjetio ozlijeđenog djačaka, M. M., koji je prošle godine završio osmi razred u mirkovačkoj školi, i da je dobro, ali će noć provesti u bolnici. Vidović kaže kako školsko igrališe nije obnavljano od 1965. pa ga ne čudi što je došlo do nezgode, koja je, srećom prošla bez ozbiljnjih posljedica.
pise vecernji list
Orešković odlazi iz NO Slobodne Dalmacije
Iz Nadzornog odbora Slobodne Dalmacije odlazi donedavni predsjednik dr. Stjepan Orešković, inače istodobno predsjednik Odbora direktora EPH.
Umjesto njega u NO Slobodne Dalmacije imenovan je Nijemac Peter Walter Imberg. O njemu se ne zna puno, osim da je kao predstavnik spomenutog Ost Holdinga potpredsjednik Odbora direktora najvećeg hrvatskog nakladnika. Portal dalmacijanews.com piše da ostali članovi NO-a u sljedeće četiri godine ostaju isti – predsjedavat će mu Ninoslav Pavić, a članovi su dr. Ivan Mužić i Sanja Mlačak.
Obrazloženje te odluke objavljene u sklopu obavijesti o održavanju skupštine na stranicama Zagrebačke burze nije dato, no svakako je zanimljivo vidjeti odlazak možda i ključnog čovjeka Pavićevog preuzimanja Slobodne Dalmacije, koji je najčešće i istupao u javnosti objašnjavajući pojedine poslovne poteze te novinske kuće sa sjedištem u Dugopolju.
Orešković je do prošle godine bio predsjednik NO-a Slobodne, ali ga je na tom mjestu zamijenio sam Pavić kad se povukao iz Uprave prepustivši vođenje tvrtke Maroslavu Iviću.
Donacija za NK Mitnicu
Hrvatski svjetski kongres Njemačke još u veljači je donirao tisuću eura nogometnom klubu «Mitnica» u Vukovaru koji je osnovan 28. ožujka 2008. godine od strane hrvatskih branitelja i HRVI iz Vukovara s ciljem promicanja, organiziranja i reguliranja nogometne igre i športa u gradskom naselju Mitnica i gradu u cjelini. Svojom sportskom djelatnošću „Mitnica“ nastoji doprinijeti zdravom životu građana, sportskom odgoju i obrazovanju mladih i svih zainteresiranih, kao i promicanju grada Vukovara i razvoja humanih odnosa među ljudima i narodima.
Kontakt Hrvatskog svjetskog kongresa Njemačke s NK Mitnica ostvaren je za vrijeme odigravanja Memorijalnog nogometnog turnira mladih u Vukovaru, gdje je u konkurenciji najjačih hrvatskih klubova uspješno nastupila i selekcija HSKNJ (1997. godište). Mladići iz Njemačke predvođeni Danijelom Lučićem i Petrom Ćosićem tada su sjajno primljeni i ugošćeni od svojih prijatelja u Mitnici te je tako nastalo pravo prijateljstvo i dobra suradnja. Dodatnu donaciju od tisuću eura sada će u Vukovaru predati predstavnici Udruge hrvatskih nogometnih klubova srednje Njemačke koja je članica Hrvatskog svjetskog kongresa Njemačke. Ideju o donaciji imao je Mirko Čavarušić iz Croatije Griesheim, a Udruga na čelu s uspješnim predsjednikom Markom Pavićem (FC Posavina Frankfurt) odobrila je prijedlog te je iz svoje blagajne odvojila 900 eura. 100 eura dodano je iz blagajne HSK Njemačke. Važno je spomenuti da su i Croatia Hagen te KK Dražen Petrović Essen također donirali NK Mitnicu, o čemu se može pročitati i na web stranici kluba iz Vukovara.
U gradskom naselju Mitnica koje broji između 4000 i 5000 žitelja postoji potreba za izgradnjom športskih igrališta što je prepoznato i u upravljačkim gradskim strukturama pa se stoga prije 4-5 godina pokrenulo uređenje i priprema prostora za športska igrališta na području Dudika. Radovi su,na žalost, ubrzo stali dijelom zbog nedostatka materijalnih sredstava za uređenje pomenutog prostora, a dijelom i zbog nedostatka volje gradskih struktura. Za nadati se da će donacija HSK Njemačke pomoći pri ostvarenju ciljeva u Mitnici.
