Hrvati Frankfurt Croatia Internet Portal » Hrvatska

RIT / ACMT nudi priliku za studiranje u Hrvatskoj

HF-Toni — Thu, 26 Jan 2012 12:07:15 +0000

RIT/ ACMT je prva privatna visokoobrazovna institucija u Hrvatskoj, koja u Dubrovniku djeluje od 1997. godine, a od 2011. godine upisuje studente i u Zagrebu. Dio smo Rochesterskog Instituta za Tehnologiju (RIT) iz Rochestera, NY čije programe izvodimo. RIT je privatno, neprofitno sveučilište sa više od 17200 redovnih i izvanrednih studenata na preddiplomskim, diplomskim i doktorskim programima.

RIT/ACMT u Hrvatskoj nudi studiranje na dvije lokacije: Dubrovnik i Zagreb. Akademski programi koje studenti mogu izabrati su: Informacijske tehnologije, Međunarodno poslovanje i Service Management. Brošuru možete pronaći na: http://www.acmt.hr/datoteke/brosura.pdf

ZAŠTO JE RIT/ACMT PRAVI IZBOR ZA STUDENTE?
Predavanja na RIT/ACMT-u usmjerena su na kritičko razmišljanje, donošenje odluka, komunikacijske vještine i sposobnost vođenja. Individualni pristup, rad u malim grupama, korištenje najmodernije tehnologije, vrhunski međunarodni predavači, hrvatska i američka diploma, samo su neke od prednosti studiranja na našim programima.

Otprilike 80 posto diplomanata RIT/ACMT-a pronađe posao u prva tri mjeseca nakon što diplomiraju, u SAD-u, Europi i regiji. Poslodavci ističu kako obrazovanje koje pruža RIT/ACMT, stil podučavanja te iskustvo koje studenti stječu na stručnoj praksi pripremaju naše studente uspješno uplovljavanje u poslovne vode. Naši programi naglašavaju upraviteljske vještine, vodstvo, kritičko razmišljanje, donošenje odluka i timski rad.
Ključni faktor edukacije je orijentacija na razvoj karijere koja omogućava visoki postotak zapošljavanja po diplomiranju.

KAKO NAS VIDE NAŠI STUDENTI?
Vedran Krvavica, student 3. godine programa Informacijskih tehnologija iz Splita, istaknuo je: “RIT/ACMT studentima pruža izvrsne uvjete za rad, od vrhunske suvremene tehnologije, preko rada u malim grupama do stručnih profesora koji su nam uvijek dostupni za pitanja i rješavanje problema. Rad na primjerima iz prakse, stručno vodstvo kroz projekte te ujedno samostalnost i odgovornost osnovne su pretpostavke za studiranje na RIT/ACMT-u. To nisam prepoznao ni u jednom drugom fakultetu za koji sam se prijavljivao. Sve u svemu, RIT/ACMT mi je bio izvrstan izbor, a sve to ne bi bilo moguće bez stipendije koju sam dobio.“

Većina naših studenata dolazi iz Hrvatske (oko 65%) a ostali dolaze iz drugih zemalja kao što su Australija, Bosna i Hercegovina, Kanada, Njemačka, Makedonija, Crna Gora, SAD i druge. Upravo različitosti koje proizlaze iz toga jedno su od bogatstava studiranja na RIT/ACMT-u u Zagrebu i Dubrovniku.
Često upravo Hrvati u inozemstvu prepoznaju studiranje na RIT/ACMT-u kao izvrsnu mogućnost, jer na taj način mogu dobiti vrhunsko, svjetski priznato obrazovanje dok istovremeno uče hrvatski jezik te se upoznaju s hrvatskom kulturom, a mnogi kroz iskustvo koje stječu tijekom studiranja donose i odluke o eventualnom nastavku života u Hrvatskoj.

U sklopu obilaska hrvatskih zajednica u Njemačkoj te izlaganja na sajmu STUZUBI u Munchenu, predstavnica RIT/ACMT-a Ivana Silić boravit će u Frankfurtu 2. veljače te će biti dostupna za susrete sa zainteresiranim osobama. Možete ju kontaktirati na +385 99 407 274 ili na mail ivana@acmt.hr

Izašao trojezični Hrvatski iseljenički zbornik 2012.

HF-Toni — Wed, 25 Jan 2012 13:57:56 +0000

Novi broj Hrvatskog iseljeničkog zbornika za 2012. donosi 34 samostalna autorska priloga o suvremenim jezičnim i kulturnim tendencijama među raznovrsnim stvarateljima naših korijena, koji djeluju u dvadesetak zemalja svijeta. Prilozi su razvrstani u 8 tematskih cjelina: Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Baština, Duhovnost, Znanost te Nove knjige.
Priloge su pisali stručnjaci mlađega naraštaja sa sveučilišta iz Zagreba, Rijeke, Pečuha, Melbournea i Toronta, te ugledni publicisti pretežito s migrantskom pozadinom.

Serijska, stručno-popularna publikacija, kojoj je nakladnik Hrvatska matica iseljenika je u 56 godištu izlaženja – dok njezin nakladnik ulazi u 61 godinu uspješnoga djelovanja izvan domovine. Izrastavši na tradiciji najčitanijih hrvatskih knjiga 19. i 20. stoljeća – ilirskih Danica i preporodnih kalendarskih knjiga, HIZ uobičajeno sadrži priloge raznorodnog sadržaja i različitog stručnog dosega.

Tako u ovome godištu HIZ ima 6 izvornih znanstvenih radova koje prati bibliografija, 19 stručnih članaka i 3 prikaza recentne iseljeničke literature, te 4 priloga iz domovinskog kulturnog života, uz 2 intervju iz Kanade.

Suvremene su migracije prepoznate kao izazovna, i ekonomska, i kulturna, kategorija – što je vidljivo u Hrvatskome iseljeničkome zborniku od kada ga zadnjih 12 brojeva uređuje Vesna Kukavica. HIZ 2012. podjednako zainteresirano prati one ljude koji su putovanje odabrali kao stil života, migrante na inozemnim tržištima rada (kako radnike tako i mobilne znanstvenike koji odlaze u tehnološki naprednije zemlje) do naraštaja hrvatskih potomaka koji žive na raznim meridijanima od Aljaske do Ognjene zemlje pa sve do Australije i Novoga Zelanda. Iz godine u godinu evidentno je da HIZ nastoji prerasti u suvremenu publikaciju namijenjenu heterogenim grupama milijunskoga hrvatskoga iseljeništva i to na hrvatskome, engleskome i španjolskome jeziku.
Uvodni esej Hrvatska i Europska unija napisao je dr. sc. Božo Skoko. Među prilozima izdvajamo studiju Jima Hlavaca (Melbourne) o Jezičnoj politici i praksi u višejezičnoj Europi. Osobite vrijednosti je prilog o Učenju inojezičnoga hrvatskoga Lade Kanajet Šimić, Matičine suautorice prvog Hrvatskoga internetskoga tečaja. Članak donosi sustavan pregled udžbenika za učenje hrvatskoga jezika kao stranoga. Dječju književnost Hrvata u Mađarskoj i njezine suvremene tendencije ocjenjuje Stjepan Blažetin (Pečuh). Perspektivnu ekološku pjesnikinju mlađega naraštaja iz Montreala Katiu Grubišić, znanu kao priređivačicu jedinstvene bibliografije Croatian Literature in English (Školska knjiga, Zagreb, 2007) opisala je Aparna Sanyal (Montreal). Iz riznice jezične biografistike, nove lingvističke discipline, inovativna je studija Aleksandre Ščukanec pod naslovom Jezične biografije gradišćanskih Hrvata.

Zanimljiv prilog o Hrvatskom svjetskom kongresu u Njemačkoj, koji će ovoga proljeća proslaviti osamnaesti rođendan, napisao je mr. sc. Edi Zelić. Zelić piše kako mlada, uglavnom druga iseljenička generacija njemačkih Hrvata već u trećemu mandatu vješto rukovodi HSKNJ. Tolerantnost, akademska izobrazba stečena na njemačkim sveučilištima, višejezičnost te uobičajena profesionalnost u nastupu i radu većine članova HSKNJ uvelike su pridonijeli rastu popularnosti te iseljeničke udruge, ne samo među Hrvatima u Njemačkoj nego i u službenim njemačkim krugovima. Uz svestrani društveni angažman vezan za položaj Hrvata u Njemačkoj, zanimaju ih pitanja poput kvalitetnijeg uključivanja hrvatske kulture u njemački kulturni mozaik s jačom međudržavnom kulturnom razmjenom.

Etnologinja dr. Jasna Čapo Žmegač prikazuje spomen knjigu o dvadesetogodišnjem djelovanju Hrvatskog obiteljskog kola (HOK-a) iz Bavarske, koju je priredio Anto Jeličić. Knjigu je objavilo istoimeno društvo iz Münchena uz potporu naklade Svjetlo riječi iz Sarajeva godine 2010. Od mnogobrojnih hrvatskih udruga iz Njemačke, koje su ponajprije posvećene kulturnom i dobrotvornom djelovanju, ovu razlikuje posvećenost obiteljima i odgoju djece. Težište djelovanja HOK-a u njemačkom prostoru devedesetih godina postaje humanitarni rad, a početkom ovoga stoljeća udruga se počinje baviti društvenim i kulturnim temama vezanim za život hrvatskih doseljenika u Bavarskoj. U knjigu su uvršteni i vrijedni tekstovi o povijesti Društva objavljeni u Pleteru – službenome listu Hrvatskog obiteljskog kola u Münchenu, koji je izlazio od 1991. do 1997.

Dr. Jozo Džambo piše o memoarima maloljetne žrtve komunizma iz BIH. Naime, politički emigrant s bečkom adresom Mijo Jurić napisao je knjigu o vlastitom gorkom iskustvu koje je u mladosti proživio zbog protukomunističkih ideja. Nakon povratka iz Dominikanskog sjemeništa u Bolu na Braču u rodnu Tuzlu sedamdesetih godina 20. stoljeća, nije se želio odreći vlastitog nacionalnog i vjerskog identiteta pa biva nepravedno izbačen iz gimnazije i osuđen na trogodišnju robiju. Uspijeva izbjeći iz Bosne i Hercegovine, preko Hrvatske, u inozemstvo. No, konačan mir i slobodu nije našao jer je tajna komunistička agentura imala svoje špijune svugdje… Predgovor knjizi napisao je dr. Alois Mock, bivši austrijski ministar vanjskih poslova, dok Pogovor potpisuje dr. Hannes Swoboda, austrijski političar i od 1996. godine poslanik u Europskom parlamentu.

Iz povijesti književnosti u dijaspori izdvajaju se prilozi Božidara Petrača o dvostrukome egzilantu pjesniku Viktoru Vidi koji je skončao u Buenos Airesu, uvrštenom nedavno u Stoljeća hrvatske književnosti Matice hrvatske, te izvorni znanstveni rad riječke kroatistice dr. Estele Banov Depope o Kalendarskim knjigama američkih Hrvata – koji otkriva niz nepoznatih činjenica iz hrvatske kulturne povijesti 20. stoljeća u SAD-u.

Autorica Val Colic Peisker (Melbourne) u izvornom znanstvenom članku opisuje Hrvatsku zajednicu u Australiji na početku 21. stoljeća, izdvojivši dominantne sociokulturne pokazatelje među našim suvremenicima na tom kontinentu, koji postaju australska srednja klasa zahvaćena i prirodnim procesima akulturacije.

Novinarka Hrvatskoga radija Eliana Čandrlić u Zborniku opisuje mnogobrojne kulturne, obrazovne, znanstvene i gospodarske projekte koji su iz susjedstva osvojili potporu iz IPA pretpristupnog fonda Europske unije i to u suradnji s partnerima iz hrvatskih manjinskih zajednica srednje i jugoistočne Europe. Sretnici iz naših autohtonih manjinskih zajednica koristit će bespovratna sredstva za odobrene inovativne projekte sve do godine 2013. Uz partnere iz Slovenije, s mađarske strane sudjeluju partneri iz triju županija i to Zala, Somogy i Baranya. S hrvatske strane partnerstva se u IPA projektima prihvaćaju neprofitne udruge iz osam sjevernih hrvatskih županija, a među njima je najuspješnija u povlačenju sredstava Osječko-baranjska. Pomurski su Hrvati iz Mađarske dosad najuspješniji u pisanju projekata za sufinanciranje iz fondova EU među korisnicima iz zemalja u kojima žive hrvatske manjinske zajednice u regijama srednje i jugoistočne Europe, za što primaju i priznanja iz matične zemlje.

Nedavna umjetnička donacija iz Austrije zagrebačkoj Modernoj galeriji jedinoga portreta najstarije hrvatske skladateljice Dore Pejačević, koji je naslikao znameniti Maksimilijan Vanka 1917., potaknula je uredništvo za izgled naslovnice u znak zahvanosti donatoru Theodoru Lumbe (89), skladateljičinu sinu nastanjenom u Beču.

Građa ovogodišnjega sveska, koja opseže 408 stranica, ilustrirana je s 80 fotografija i 6 tabela.

Mariana Matković

Susreli se Boris Rhein i Josip Špoljarić

HF-Toni — Thu, 19 Jan 2012 19:12:57 +0000

Na novogodišnjem prijemu Industrijske i trgovinske komore (IHK) u Frankfurtu, susreli su se ministar unutarnjih poslova i sporta savezne pokrajine Hessen te kandidat za gradonačelnika Frankfurta Boris Rhein (CDU) i generalni konzul Republike Hrvatske Josip Špoljarić (konzularno područje Hessen, Rheinland-Pfalz, Saarland).
U sklopu prijateljskog razgovora, dotaklo se između ostalog pitanja o referendumu za ulazak Hrvatske u EU, koji se održava 22. siječnja 2012, kao i opće situacije u svezi ulaska Hrvatske u EU 1. srpnja 2013.
Osim toga, razgovarali su o temama sigurnosne politike i sporta.
„Hrvatski građani su omiljeni u Njemačkoj ne samo radi poslovne učinkovitosti, nego i radi gostoljubivosti koju njihovi sunarodnjaci pružaju Nijemcima u Hrvatskoj“, rekao je ministar Rhein. „Intenzivan kontakt njegujem kako prema nekim političkim, tako i prema privatnim prijateljima hrvatskog porijekla“, nastavio je ministar.
Generalni konzul Špoljarić je naglasio da mu je upravo ta međuljudska konstanta jako važna. Na temelju dobrog suživota se razvijaju prijateljstva, ali naravno i kulturni i gospodarski odnosi, koji zasigurno mogu biti još ojačani. Osobito sport, kazao je generalni konzul Špoljarić, povezuje ljude i time različite kulture.
Povodom proslave 20-godišnjice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske 15. siječnja 1992, generalni konzul Špoljarić je izrazio ministru Rheinu zahvalnost Hrvatske na presudnoj ulozi Njemačke u tom priznanju, kao i na njemačkoj trajnoj potpori na putu Hrvatske u EU.

Dalmatinski spektakl u Esslingenu

HF-Toni — Tue, 10 Jan 2012 21:15:52 +0000

Sve je spremno za još jednu „Dalmatinsku večer“ u organizaciji humanitarne udruge „Dica Dalmacije“ iz Stuttgarta. Novi spektakularan događaj održat će se u subotu, 28. siječnja 2012. u prostorijama dvorane Neckarforum u Esslingenu. Pravi dalmatinski štimung i ugođaj bit će zagarantirani uz pjesme „hajdučkih slavuja“ iz Trogira odnosno Splita, Vinka Coce i Alena Nižetića koji su miljenici publike, pogotovo zbog pjesama poput „Oluja sa sjevera“, „Dalmacijo“ ili novog dueta „Ljubav mog života“. Kroz program u dvorani vodit će poznata splitska umjetnica i glumica Arijana Čulina, a naravno da goste očekuje bogata ponuda dalmatinskih specijaliteta i vina te izuzetno vrijedna tombola.

Dalmatinska večer u organizaciji udruge “Dica Dalmacije” kroz zadnjih nekoliko godina profilirala se u vrhunski događaj koji se jednostavno ne smije propustiti. Zbog čega je to tako? Zasigurno zbog odličnog programa i glazbe, ali i profesionalnosti organizatora koji se brine o odabiru lijepe lokacije, serioznom stilu te kompletnu zaradu od manifestacije daruje u dobrotvorne svrhe.

„Naša udruga od početka je zamišljena kao neprofitna organizacija čiji je osnovni cilj promicanje i njegovanje dalmatinske i hrvatske kulture, običaja i tradicionalnih vrijednosti kao i prezentiranje i promoviranje za naš kraj tipičnih brandova u iseljeništvu. S jedne strane, dakle, želimo pridonijeti uspjehu humanitarnih projekata u našoj domovini te istovremeno pronositi pozitivan glas o našem rodnom dalmatinskom kraju u Njemačkoj“, kaže Željko Grljušić, predsjednik udruge „Dica Dalmacije“.

„Organizacijom “Dalmatinske večeri“ želimo pridonijeti projektima i ustanovama koje se brinu za opće dobro ili za ugrožene društvene grupacije. Cilj nam je aktivno sudjelovati i donirati potrebite pojedince i ustanove u Hrvatskoj“, kaže i Suzana Mišković. U tom smislu „Dica Dalmacije“ surađuju s Centrom za rehabilitaciju „Mir“ u Kaštel Novom tj. Rudinama. Radi se o javnoj ustanovi socijalne skrbi koja smještajno i rehabilitacijski zbrinjava djecu, mladež i odrasle osobe sa smetnjama u duševnom i tjelesnom razvoju.

„Početkom 2011. godine uručili smo štićenicima Centra „Mir“ u Kaštelima donaciju vrijednu gotovo šest tisuća eura za kupnju raznih pomagala. Uz terapijske stolice, donirani su plazmatski televizor, fotoaparati, kamera, šest DVD-ova i playstation koji će štićenicima dobro doći u svakodnevnoj upotrebi. Dogovoreno je ujedno da će se suradnja s Centrom “Mir” nastaviti u idućih pet godina“, kaže i Ivan Banović, član udruge „Dica Dalmacije“. Posebno je karakteristično za ovu udrugu da se donacije vrše u materijalima, pomagalima i slično, tako da je zloupotreba novčanih sredstava isključena.

I ove godine, uvjereni su u udruzi „Dica Dalmacije“, skupit će se pristojan iznos pomoći Centru „Mir“ u Rudinama, čiji će ravnatelj Boris Maričić također nazočiti fešti u Esslingenu.
Centar za rehabilitaciju „Mir“ je izgrađen i osnovan tijekom Domovinskog rata zahvaljujući financijskoj i materijalnoj pomoći mnogih pojedinaca i udruga iz zemlje i inozemstva, a posebice iz Austrije i Njemačke, te Ministarstva rada i socijalne skrbi Republike Hrvatske.

Udruga „Dica Dalmacije“ do sada je pridonijela uspjehu i drugih humanitarnih projekata, pa se tako uključila i u pomoć Lani Penović, makarskoj djevojčici rođenoj s teškim tjelesnim oštećenjima. I u budućnosti dalmatinska dica iz Stuttgarta i regije žele pomoći potrebnima.

Organizatori stoga pozivaju sve zainteresirane da dođu na Dalmatinsku večer 2012. koju kao glavni sponzor prati tvrtka Ortel Mobile. Osim ovom velikom ponuđaču telekomunikacijskih usluga, koji među ostalim nudi povoljno telefoniranje s mobitela u Hrvatsku, „Dica Dalmacije“ se zahvaljuju i mnogobrojnim ostalim sponzorima, od kojih na ovom mjestu izdvajamo tvrtke Creativ 21, Sarić Transport & Logistik, Pivac, MT Versicherung, Sportheim Sirnau, Bacchus Croatica, Letzte Instanz, Tulum Move, CafeTopas, MS Bodenbeläge i Reifen Herceg. Veliki zahvalu zaslužuju i svi ostali koji su pomogli ili će pomoći da uspije još jedna „Dalmatinska večer“.

Ulaznice za „Dalmatinsku večer“ mogu se kupiti po cijeni od 12 eura (stojeće mjesto) i 18 eura (sjedeće mjesto). Rezervacije se primaju na broj telefona 0177-8100949 ili e-mailom na kontakt@dica-dalmacije.de

Dođite i uživajte u fešti Dalmacije i Hajduka usred Njemačke!

Braća Alimehaj ne posustaju, pisali Zoranu Milanoviću

HF-Toni — Mon, 09 Jan 2012 20:57:28 +0000

Interesna zajednica koju predvode braća Senad i Safet Alimehaj iz Ulma, a koja želi postići vraćanje štednih uloga štedišama kod bivše Ljubljanske banke, ovih dana je poslala informativno pismo novom hrvatskom premijeru Zoranu Milanoviću. „Kao što sigurno znate, Ljubljanska Banka ne želi dobrovoljno isplatiti novac koji pripada štedišama, pa tako i nama koji smo naslijedili knjižicu od svoga pokojnog oca. Kao pravi Europljani (roditelji su nam iz Hrvatske: majka Hrvatica – srpskog porijekla, otac – pola Hrvat / pola Albanac s Kosova) koji smo odrasli u Njemačkoj, ne možemo vjerovati da se tako nešto događa u EU članici Sloveniji. Ljubljansku Banku i državu Sloveniju nećemo samo tužiti, nego ćemo uz to povesti medijsku i političku kampanju protiv Slovenije i njihovih banaka te proizvoda. Svima u EU želimo objasniti kako se država Slovenija ponaša prema drugim državljanima EU i ostalima. Čim bude osnovana, kontaktirat ćemo novu vladu u Sloveniji da čujemo njihov aktualni stav oko cjelokupnog problema. U slučaju da ne bude adekvatnih odgovora, stupamo u kontakt s njemačkim političarima, strankama, udrugama, Europskom komisijom, Europskom središnjom bankom i rating agencijama Fitch, Standard & Poor´s i Moodys“, navodi se među ostalim u pismu braće Alimehaj hrvatskom premijeru. Milanovića se moli za potporu inicijativi „Klage gegen Ljubljanska banka“ te za odgovore na sljedeća pitanja: Koji je stav nove hrvatske vlade u vezi isplate deviznih uloga kod Ljubljanska Banke d.d.? Koju podršku mogu očekivati hrvatski državljani od vas? Da li je moguće dobiti spisak imovine Ljubljanske Banke u Hrvatskoj?
Spomenimo na kraju da inicijativa iz Ulma trenutno ima oko 130 članova, od čega 40 posto hrvatskih državljana, a detaljne informacije se mogu pročitati na posebnoj internetskoj stranici www.klage-gegen-ljubljanska-banka.de.

Škaričić tužila Slobodnu Dalmaciju za mobing

HF-Toni — Fri, 06 Jan 2012 14:20:48 +0000

Jedan od najdužih i najeksponiranijih pravosudno-medijskih slučajeva – spor između novinarke Nataše Škaričić i Slobodne Dalmacije – ovih je dana dobio novi preokret. Nakon višegodišnje pravne bitke koja je okončana povratkom na posao silom pravomoćne presude, pa višemjesečnog čekanja na ispunjenje naloga iz presude, dobitnica više priznanja za svoje pisanje o zdravstvu je od Uprave splitske novinske kuće dobila “Odluku o otkazu ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora”. Ukratko, raskinut joj je ugovor za radno mjesto pomoćnika glavnog urednika na koje je vraćena srpanjskom sudskom presudom jer je Slobodna Dalmacija to radno mjesto u svom zagrebačkom dopisništvu – ukinula. Zaključili su da je ono nepotrebno kad je “uvođenjem nove tehnologije (…) omogućena neposredna komunikacija kolegija i glavnog urednika iz Dugopolja s dopisništvom u Zagrebu”, navodi portal dalmacijanews.com.

Nataša Škaričić je 2008. pisala o zdravstvenim reformama tadašnjeg ministra Darka Milinovića, ali joj se – kako je tvrdila – otvoreno prigovorilo da je Ivo Sanader naložio da se o reformi piše pozitivno. Kad je o tome javno progovorila, uručen joj je otkaz. Za svoje pisanje o zdravstvenom sustavu dobila je nagradu HND-a za istraživačko novinarstvo, a novinarkom godine proglasila je i vlastita redakcija, koja joj je potom dala otkaz.

Iznoseći nam kronologiju događanja nakon što je u srpnju presuda protiv Slobodne o poništenju otkaza iz 2008. postala pravomoćnom, Nataša Škaričić kaže da je prvi kontakt s Upravom imala punih mjesec dana nakon presude, iako je na posao morala biti vraćena u roku od osam dana.

- Predsjednik Uprave Mirosav Ivić mi je tada rekao da se mogu vratiti na mjesto novinarke, a ako ne pristanem ukinut će moje radno mjesto, što bi postupak produžilo na novih šest mjeseci, kaže nam Škaričić.

Na prijedlog vodstva Slobodne Nataša Škaričić je otišla na godišnji, a potom i na bolovanje, kako bi uprava i njezini odvjetnici dobili vremena za dogovor o otpremnini i naknadi štete, navodi dalmacijanews.

U međuvremenu Škaričič, koju je i SD svojedobro izabrala za novinarku godine, za mobing je tužila tu novinsku kuću, a u drugoj tužbi Misoslava Ivića i glavnog urednika SD Kljakovića. Njih tereti za odbijanje postupanja po pravomoćnoj presudi o vraćanju na posao, protupravnu zabranu sudjelovanja u emisiji HTV-a Otvoreno, neisporuku isplatnih lista, neisplatu dospjelih plaća, odbijanje raspoređivanja na njezino radno mjesto…Više pročitajte na portalu dalmacijanews.com

SDP-ovac Kotromanović vraća Dunju Gotovinu u MORH?

HF-Toni — Thu, 05 Jan 2012 10:16:44 +0000

Dunja Gotovina, supruga umirovljenog generala Ante Gotovine, više od pet godina čeka povratak na posao u Ministarstvo obrane. Upravni sud je 2006. godine MORH-u naredio da je mora vratiti na posao no to se nije dogodilo. Razgovaralo se bilo i da je se zaposli kao predavača Vojnom učilištu no to na
kraju nije ostvareno. Bivši ministar Berislav Rončević umirovio ju je 2004. godine u činu pukovnice uz objašnjenje da je neperspektivna časnica. No, u to je tada malo tko vjerovao i bilo je jasno kako je riječ o političkom masnevru HDZ-a, piše Jutarnji list.

Dunja Gotovina se žalila zbog nezakonitog otkaza i dobila spor koji nikad nije ispoštovan. Novi SDP-ov ministar obrane Ante Kotromanović kaže kako će se raspitati oko cijelog slučaja ali da oko poštivanje odluka suda nema spora. “Ako sud presudi da se Dunja mora vratiti na posao u Ministarstvo obrane, ona će biti vraćena na posao“, odlučno tvrdi ministar koji je bio ratni suborac Ante Gotovine ali je i privatno prijatelj s Antom i Dunjom Gotovinom. Prema njegovim riječima „Dunja Gotovina je bila žrtva politike i
kolateralna žrtva jer je supruga Ante Gotovine“. Više pročitajte u Jutarnjem listu. (Foto:ezadar.hr)

Registracija za referendum o EU najkasnije do 7.1.2012.!

HF-Toni — Fri, 30 Dec 2011 22:39:42 +0000

Na referendumu 22. siječnja građani Republike Hrvatske izjasnit će se o sljedećem pitanju: „Jeste li za članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji?“

Ustav Republike Hrvatske svim hrvatskim državljanima osigurava pravo sudjelovati na referendumu o pristupu Republike Hrvatse Europskoj Uniji, koji će se održati 22. siječnja 2012. godine. Za sudjelovanje na referendumu u inozemstvu, baš kao što je bilo slučaj uoči predsjedničkih i parlamentarnih izbora, potrebno je prethodno se registrirati, i to najkasnije do 7.1.2012.

Registrirati se moraju svi koji žele glasovati u mjestu izvan prijavljenog prebivališta koje je upisano u putovnici. Važno je napomenuti da se eventualno već obavljena registracija za parlamentarne izbore za referendum 22. siječnja ne uzima u obzir. Potrebno je, dakle, ponovo se registrirati. Za registraciju jednostavno popunite obrazac koji možete preuzeti malo niže na ovoj stranici te isti pošaljite potpisan
elektronskom poštom ili telefaksom na Vaše najbliže diplomatsko-konzularno predstavništvo. U Frankfurtu su važeći sljedeći telefonski brojevi 069-7071005 ili 0176-92105042. E-Mail adresa glasi: crocons.frankfurt@mvpei.hr.

: Obrazac za registraciju za referendum 22.1.2012.

Ostalo je tek malo vremena za registraciju pa stoga pozivamo sve hrvatske državljane da iskoriste svoje
osnovno demokratsko pravo, te u što većem broju sudjeluju na referendumu i izjasne se da li žele da Republika Hrvatska pristupi Europskoj Uniji.
Izlaskom na referendum ostvarujete ustavno pravo direktne demokracije – koje mnoge zemlje poput Njemačke uopće ne poznavaju – te pokazujete interes za aktivnim doprinosom u odlučivanju buduće sudbine Republike Hrvatske.

Gdje dočekati novu godinu? U Midasu!

HF-Toni — Thu, 29 Dec 2011 19:03:54 +0000

Još ne znate gdje dočekati novu godinu? Naravno, u Midasu! U poznatom hrvatskom okupjalištu u Grosskrotzenburgu, nedaleko od Frankfurta, Offenbacha i Hanaua već se tradicionalno organizira svečani doček uz glazbu grupe Bon-ton. Bogati švedski stol s hladnim i toplim jelima, hrvatska i strana zabavna glazba, ples, dobar štimung, šampanjac u ponoć i veliki vatromet – sve to i ove godine očekuje posjetitelje Midasa.

Cijena rezervacije kroz prošle se godine nikada nije mijenjala te i ove godine iznosi vrlo povoljnih 59 eura. Zapravo se radi o najpovoljnijoj ponudi od svih organiziranih „hrvatskih“ dočeka nove godine u rajnsko-majnskoj regiji. U cijeni su naravno uključena sva jela i pića i šampanjac u ponoć. Naručite sada kartu i uživajte do mile volje – u restoranu Midas.

Adresa: Schulstrasse 7, 63538
Grosskrotzenburg. Telefon za rezervaciju karata: 06186-1346.

Preminula Silvija Letica

HF-Toni — Tue, 27 Dec 2011 13:44:58 +0000

S izuzetnom tugom javljamo da je u četvrtak, 22. prosinca umrla dugogodišnja djelatnica Hrvatske matice iseljenika, profesorica Silvija Letica.
Silvija Letica je rođena 1944. u Zagrebu gdje je pohađala osnovnu i srednju školu. Diplomirala je komparativnu književnost i engleski jezik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a u Hrvatskoj matici iseljenika radila je od 1970. godine.
Pripadaju joj velike zasluge na području Matičinih obrazovnih i kulturnih programa namijenjenih hrvatskim iseljenicima i njihovim potomcima, od kojih je većinu inicirala i vodila. Tako je 1980-ih godina pokrenula program Ljetne škole hrvatskog jezika i kulture, prvi ljetni program toga tipa u Hrvatskoj. Kasnije, 1991. godine akademski dio programa preuzima Sveučilište u Zagrebu i škola pod nazivom Sveučilišna škola hrvatskoga jezika i kulture djeluje i dan danas. Godine 1993. pokrenula je Malu školu hrvatskoga jezika i kulture, prvi, i za sada jedini, program namijenjen djeci hrvatskih iseljenika uzrasta od 9 do 16 godina. S hrvatskim školama i katoličkim misijama diljem svijeta, od 1994. – 2000. priređivala je izložbu likovnih radova s temom Božića pod nazivom Svim na zemlji mir, veselje, kojom se međusobno povezalo oko 300 škola i misija i oko 9000 djece.
Veliki je broj hrvatskih zajednica u svijetu, kulturno-obrazovnih ustanova, stručnjaka različita profila, kako iz inozemstva, tako i iz Hrvatske, s kojima je profesorica Letica surađivala. Posebice se izdvaja njezin predani savjetodavni rad i pomoć koju je pružala mladim povratnicima.
Hrvatske zajednice Čilea i Australije po prvi su put predstavljene u Hrvatskoj upravo zahvaljujući profesorici Letici. Tako je 2001. godine, nakon gotovo godinu dana prikupljanja i obrade materijala te stručnih priprema u Muzeju Mimara otvorena velika izložba Dodiri svjetova – HRVATSKA I ČILE. U katalogu koji je pratio izložbu tadašnji ravnatelj HMI-ja Boris Maruna napisao je da bi izložbu bilo teško zamisliti bez Silvijine upornosti i privrženosti projektu, bez pronalaženja, osmišljavanja i koordiniranja različitih izvorišta. I dok je ova izložba obilazila sve veće hrvatske gradove i otok Brač, naša je neumorna i kreativna Silvija već pripremala novu izložbu IZBLIZA – Hrvati u Australiji.
„Ovaj veliki i složeni projekt o životu Hrvata na tome kontinentu preuzela je na sebe naša kolegica u Hrvatskoj matici iseljenika, profesorica Silvija Letica. I ovom izložbom Silvija se, kao i prethodnom o Hrvatima u Čileu, potvrdila svojom profesionalnošću, što će joj, nadam se, biti poticaj za novi projekt o Hrvatima na Novome Zelandu, koji je već u tijeku“ napisao je tadašnji ravnatelj HMI-ja Nikola Jelinčić u katalogu izložbe, koja je svečano otvorena u Muzeju Mimara 2005. godine. Nažalost, upravo kobni moždani udar prekinuo je našu neumornu Silviju u priprema za novu izložbu te je prisilio na odlazak u prijevremenu mirovinu.
Silvija Letica je sudjelovala u radu različitih institucija ili nevladinih organizacija u Hrvatskoj, bila je član Komisije za odabir učitelja i profesora za Hrvatske dopunske škole u inozemstvu Ministarstva prosvjete i športa RH; član Upravnog odbora zaklade DORA; članica Društva intelektualki RH; članica Pokreta prijatelja prirode “LIJEPA NAŠA”; član Vijeća HRT-a.
Otišla je naša Silvija, ali diljem svijeta ostaje njezin ljudski i profesionalni trag. „Gospođa Letica ostat će svima nama u trajnom sjećanju svojom plemenitošću, ljudskom i hrvatskom veličinom. Neka je Gospodar života i smrti, Svevišnji dobri Bog, nagradi vječnim mirom“, napisao je gospodin Ante Sovulj, predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa.
Posljednji ispraćaj održat će se u srijedu, 28. prosinca u 14.00 sati na Mirogoju. Iako u tuzi, sretni smo što je Silvija bila dio nas i naše Hrvatske matice iseljenika, i sve nas oplemenila svojom dobrotom i nadahnućem.