Žurne smjene sindikalnih čelnika u RSRH
Borba za vlastite fotelje, a gdje su radnici i članovi?Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu protiv čelništva RSRH, predsjednika sindikata Jadranka Vehara i glavne tajnice RSRH Vlaste Mesarić, sindikalni povjerenici RSRH odlučili su pokrenuti određene aktivnosti unutar sindikata. Kako stoji u priopćenju za javnost, provjerom navoda, tijela sindikata su došla do zapanjujućih podataka o zlouporabi sredstava sindikata, grubog kršenja Statuta, sprječavanja u radu Nadzornog odbora RSRH, mobinga nad zaposlenima i još mnoštva nezakonitih postupaka od strane Predsjednika sindikata, glavne tajnice i jednog manjeg dijela sindikalnih dužnosnika.
Poslije smjene sa mjesta predsjednika RSRH Jadranko Vehar i dalje manipulacijama i lažnim predstavljanjem pokušava nelegalnim i nestatutarnim metodama sazvati nelegalni i nelegitimni Sabor RSRH te izazvati raskol u Republičkom sindikatu radnika Hrvatske. Zbog toga su tijela Sindikata donijela odluku o isključenju Jadranka Vehara i Vlaste Mesarić iz Republičkog sindikata radnika Hrvatske.
Željko Vidaković – predsjednik RSRH
Po babi i po stričevima…
Više od 60 tisuća ljudi HDZ je zaposlio u državnoj i javnoj upravi samo u posljednjih pet godina svoje vlasti. U izbornoj godini, lani, prema podacima iz Registra zaposlenih u javnom sektoru, u državnim tijelima i javnim službama posao dobilo oko 19 tisuća ljudi! Budući da je istodobno iz države i javne uprave otišlo 11.700 ljudi, povećanje je iznosilo “samo” 7220 novih zaposlenika. Čak da je pola zaposlenih već radilo u sustavu, piše Jutarnji list, najmanje šest tisuća ljudi godišnje dobivalo je posao u javnom sektoru proteklih pet godina.
Godina s najvećim povećanjem bila je 2010. kada je broj novozaposlenih iznosio 15.005, ali je stvarno povećanje bilo 14.927 jer su te godine neki i napustili državnu službu. Premda se sve ove brojke, osim ugovora na neodređeno, odnose i na one na određeno, ostaje zapanjujuća činjenica da je HDZ-u javni sektor očigledno bio poput privatnog zavoda za zapošljavanje.
Ovi podaci iz Registra zaposlenih pokazuju i da je odluka bivše HDZ-ove Vlade iz 2009. o zabrani zapošljavanja bila samo mrtvo slovo na papiru. Podaci iz Registra otkrivaju kako je druga godina HDZ-ova mandata bila posebno plodonosna.
Dok su od 2004. do 2006. zaposlili “samo” oko 27 tisuća ljudi u javnom sektoru, iduće tri godine, odnosno od 2007. do 2010., brojka novozaposlenih skočila je za 47 tisuća! Samo u kriznoj 2009., kada je donesena odluka o zabrani zapošljavanja, bilo ih je 13.338. Više o ovoj temi pročitajte u JUTARNJEM LISTU. (Foto: JL)
Daria Krstičević na čelu Ureda za odnose s Hrvatima izvan RH
Jedan od prvih poteza hrvatske Vlade Zorana Milanovića po povratku s dvodnevnoga posjeta Bosni i Hercegovini, krajem veljače, je imenovanje Darije Krstičević za voditeljicu Ureda za odnose s Hrvatima izvan Hrvatske. Ova višegodišnja veleposlanica BiH (donedavno u Beču), koja je od 2008. radila u Hrvatskoj gospodarskoj komori, dolazi na čelo ureda i bit će u rangu zamjenika ministra.
Bit će ključna osoba za provedbu politike Vlade RH prema Hrvatima izvan zemlje. Voditeljica ureda će za svoj rad biti odgovorna samoj Vladi. Ranije prihvaćenim zakonom se prvi put, dvadeset godina po hrvatskoj neovisnosti, uređuju odnosi s Hrvatima izvan domovine. Zakonom se izravno podupiru i ostvarenje hrvatske jednakopravnosti u BiH. (matis.hr)
Ivana Vanjak – hrvatska odbojka dobiva novu zvijezdu!
Mlada i talentirana odbojkašica Ivana Vanjak iz Bad Sodena kod Frankfurta ovih je dana dobila poziv iz juniorske reprezentacije Hrvatske za okupljanje u travnju na pripreme za kvalifikacije na Europsko prvenstvo juniorki. Veliki je to uspjeh i zapravo logičan slijed sjajnih igara 16-godišnje Ivane koja potiče iz prave sportske, zadarsko-drniške obitelji. Naime, Ivanin otac Tonči bivši je košarkaš Bokolja (Zadar), Medveščaka, Poreča i Karlsruhea, a danas uspješni član hrvatske seniorske košarkaške reprezentacije i uprave FIMBA. Ivanin brat Ivan uspješno igra košarku, sestra Antonija je igrala stolni tenis i odbojku, a druga sestra Ana trenutno nastupa za Cornell University u prvoj odbojkaškoj diviziji NCA. I majka Valerija bavila se sportom, ali se danas više ističe kao vrsna umjetnica i velika potpora svojoj djeci izvan sportskih terena.u utakmici Bad Sodena protiv Chemnitza koju su djevojke iz Hessena suvereno dobile rezultatom 3:0. I ovdje nije kraj uspjesima Ivane Vanjak: naime, upravo prije nekoliko dana Ivana je u dresu VC Wiesbadena u konkurenciji igračica mlađih od 18 godina osvojila drugo mjesto u pokrajini Hessen. Nije stoga nikakvo čudo što se 190 cm visoka Ivana našla u izboru čitatelja Večernjeg lista „Domovnica“ za najveću sportsku nadu.
Selekcija Hessena (gore desno: Ivana Vanjak)
Ipak, unatoč velikim priznanjima njemačkih klubova i trenera, Ivanina velika želja ostaje nastup za hrvatsku seniorsku žensku odbojkašku reprezentaciju. Pozivom u selekciju juniorki, Ivana je svakako korak bliže svome cilju. Već je trenirala i sa vršnjakinjama u Kaštelima te na taj način stvorila dodatne kontakte i utiske o hrvatskoj ženskoj odbojci. Obzirom da i trener hrvatskih seniorki, Damir Jurko, odlično poznaje Ivanu i njezin talent, samo je pitanje vremena kada ćemo Ivanu gledati i u dresu s najdražim grbom.
Kapa do poda Milanoviću
Cijenimo da je posjet hrvatskog premijera Zorana Milanovića predstavnicima vlasti i hrvatskom puku u Bosni i Hercegovini najznačajniji u novijoj bh. političkog povijesti. Prvi puta dužnosnik tog ranga bez zadrške i straha, neopterećen inhibicijama prošlosti koje nameće naslijeđe rata, dolazi sa iskrenom namjerom rješavanja svih otvorenih pitanja između dvije zemlje, kojih nije malo. Istovremeno, prepoznaje i konstatira na licu mjesta problem nejednakosti Hrvata u BiH, o čemu otvoreno govori očekujući otvoren i konstruktivan odnos relevantnih aktera bh. političke scene – i onda se neki naljute što je to tako (Zlatko Lagumdžija i Nermin Nikšić). Zoran Milanović bez imalo treme reaktualizira hrvatsko pitanje u krajnje nepovoljnom okruženju kada je u bh. kreiran ambijent gdje drugi u ime Hrvata određuju tzv. „pristojnu mjeru“ hrvatstva. Ta mjera se kontinuirano umanjuje zahvaljujući medijima poput FTV-a koju Hrvati vec odavno ne dozivljavaju kao svoju. Ovaj medij i drugi slični njemu provode akulturacijske i asimilacijske namjere protiv hrvatskog bića u BiH, a po diktatu bošnjačkog rukovodstva SDP-a koje se pokušava legitimizirat kao promotora univerzalnih ljudskih vrijednosti, demokracije i jednakosti, dok u stvarnosti rade za svoje interese a na štetu hrvatskog naroda. Mediji su etnički podijeljeni u BiH i o tome svjedoče iskustvo i najnovija istraživanja, a Hrvati u toj podjeli najslabije kotiraju, tj. više medijskog prostora imaju neke manjine u EU nego Hrvati kao konstitutivan narod u BiH – što trajno apostrofira nužnost osnivanja javnog radio-televizijskog kanala na hrvatskom jeziku. Stoga se bošnjački politički narativi, pogledi na prošlost (uglavnom ratnu) i budućnost, posredstvom tih medija podmeću kao jedini ispravni s ciljem neutralizacije kolektivnog sjećanja i nametanja osjećaja krivnje, ne bi li se eutanaziralo hrvatsko biće u BiH i kao takvo dugoročno lišilo identiteta, kulture, jezika, povijesti i svega onoga što jedan narod čini narodom. Intenzivno se radilo i na pokušajima zavađanja Hrvata u BiH i Republici Hrvatskoj. Ipak, onaj tko se na kraju sukobio sa cijelim jednim narodom a usput i zdravim razumom sjedi u Sarajevu na čelu Bošnjačkog instituta, kujući planove kako da Hrvate probošnjači ili probosanči – što god to značilo. Svjesni smo da dobar dio sarajevskog establishmenta nariče za bosanskom nacijom što je bila želja i bošnjačkog ratnog rukovodstva, ali taj scenarij nema izgleda jer je proces formiranja nacija povijesno usmjeren u pravcu plurinacionalne izgradnje BiH. U tom smislu posjet Zorana Milanovića je pokazao svu jalovost ovih nastojanja koja samo usporavaju proces pomirenja i odlažu izgradnju Federacije, a potom i Države BiH zasnovane na načelima jednakosti građana i ravnopravnosti konstitutivnih naroda. Uvjeravamo sve koji misle da mogu relativizirat, reciklirat, otkuhat i uništiti hrvatski kulturni i politički identitet u BiH da u tome neće uspjeti, te apeliramo da prestanu sa lažima, prevarama, inženjeringom i obmanama, te da se otvoreno i bez zadrške, poput Zorana Milanovića, opredijele za dijalog i uvažavanje volje svih konstitutivnih naroda a posebno hrvatskog na koga se od svršetka zadnjih općih izbora okomio dio bošnjačkog političkog establishmenta na čelu sa Zlatkom Lagumdžijom. Za njega imamo jednu poruku: velika većina Hrvata u BiH, na vašu žalost i našu sreću, nije poput Željka Komšića koji se stidi svog naroda i svog jezika – da je drugačiji vjerojatno ga ne bi ni promovirali. Znamo da je on tip manikin Hrvata kojim možete upravljati kako vam se „ćefne“, ali ta politika nema perspektive – u to budite uvjereni, kao i to da su vaše namjere do kraja prozrene u međunarodnim krugovima, a vaša regionalna politika pomirenja i dobrosusjedskih odnosa se pokazala katastrofalnom. Tomu je potvrda i protokol posjeta Zorana Milanovića koji vi zovete manjkavim, a mi jedino ispravnim i korektnim uzimajući u obzir vaše namjere, te karakter i suštinu BiH koju vi ne možete promijeniti unatoč vašim željama i nastojanjima. (Foto: Roberta F./wiki)
S poštovanjem,
Dalibor Ravić
Udruga Korektiv za unapređenje i koordinaciju aktivizma u lokalnoj zajednici
Široki Brijeg, 28. veljače 2012. godine
Valentina Kvesić izlaže na sajmu ARTig
Pod naslovom „ARTig“ u Dietzenbachu pored Frankfurta održava se već tradicionalna izložba talentiranih umjetnika i slikara iz šire okolice. Od 2.-4. ožujka u prostorijama Bürgerhaus Dietzenbach svoje radove izlaže i Valentina Kvesić. Naša talentirana umjetnica osobno će nazočiti izložbi te se raduje inspirirajućim razgovorima s ljubiteljima umjetnosti. Izložba ARTig može se razgledati 2. ožujka (19-21 sati), 3. ožujka (15-19 sati) i 4. ožujka (13-18 sati).
Domagoj Milošević: HDZ mora ići naprijed
Bivši potpredsjednik Vlade za investicije, Domagoj Milošević, jedan je od kandidata za novog predsjednika HDZ-a. Svoje je ideje i planove o budućnosti stranke i hrvatske države nedavno predstavio u Frankfurtu, gdje je boravio na poziv Koordinacije HDZ-a Srednje Njemačke. Tom prigodom upitali smo ga o centralnim točkama njegova programa, ali i o kontroverzama koje se vežu uz njegovo ime iz vremena kada se isključivo bavio poduzetništvom.
Na mjestu potpredsjednika Vlade za investicije proveli ste tek oko godinu dana. Što ste uspjeli u tako kratkom vremenu postići?
Istaknuo bih tri točke. Prvo i najvažnije je bilo pružiti potporu s najviše razine vlade domaćim i stranim privatnim investitorima. U tom smislu smo u mom uredu dogovorili projekte u vrijednosti oko 45 milijardi kuna. Nadalje, po prvi puta je hrvatska vlada imala nacionalni tim za ulaganja, što znači da je svako ministarstvo odredilo državnog tajnika koji bi, ovisino o vrsti projekta i investicije, ulazio u sastav užeg tima za praćenje projekta. Ističem također javne projekte od dvadesetak milijardi kuna, primjerice projekt nove zračne luke u Zagrebu koji će nova vlada, nadam se, uskoro potpisati. Zatim bih nabrojio ulaganja u javna poduzeća, primjerice HEP ili JANAF, pa i turističke projekte kao što su Brijuni Rivijera. U svemu tome koncesija je identificirana kao odličan model za razvijanje javno-privatnih projekta. Država, dakle, stavlja svoju imovinu u funkciju bez da se prodaju zemljišta ili nacionalna imovina. I još jedna bitna stvar je činjenica da smo pod akcijskim planom za uklanjanje prepreka ulagačima promjenili više od 45 različitih zakona kako bi se ubrazo proces investiranja.
Kako Hrvatska ubuduće može privući više stranih investicija? Koji sektori su strancima zanimljivi?
Ključni sektori su turizam, energetika, infrastruktura, ali i prozvodnja. Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska konačno postaje atraktivna za međunarodne investicije u proizvodnju. Do sada to nije bio slučaj, pa su ulagači išli u Mađarsku, Češku, Slovačku…Hrvatska ima fenomenalan geostrateški položaj i u tom smislu je i luka Rijeka vrlo važan projekt. Mislim da dalje moramo primjenjivati model koncesije i nastojati povećati broj greenfield ulaganja, koja su Hrvatskoj nedostajala u zadnjih dvadesetak godina.
Izjavili ste nedavno da je HDZ-u i hrvatskoj državi potreban „prelazak iz starog modela kontrole, cenzure i prisile, u sustav koji će se temeljiti na motivaciji, ambicijama i suradnji“. Zašto ste se kao uspješan poduzetnik uopće priključili jednom takvom modelu kontrole, cenzure i prisile i tko je odgovoran za njega?
Uključio sam se da promjenim taj model koji je posljedica rata, poraća i zakašnjelog procesa tranzicije. Logično je, dakle, zbog svega toga da u Hrvatskoj još imamo drugačije načine pristupa stvarima. Uvijek ističem da gospodarstvo mora biti temelj budućeg razvoja za Hrvatsku u Europskoj uniji, a posebice privatno poduzetništvo, i to malo, srednje i veliko poduzetništvo.
Jadranka Kosor Vas je pozvala u hrvatsku Vladu, sada se kandidirate protiv nje za mjesto predsjednika HDZ-a. Zbog čega ste se odlučili na taj korak?
Moja kandidatura nije usmjerena protiv nikoga nego je to kandidatura za HDZ, za bolje sutra i boljitak svih hrvatskih građana, te za novu generaciju koja treba donijeti promjene. Nisam ušao u politiku slučajno nego svjesno s namjerom da pomognem vladi, svojoj stranci i gospođi Kosor. Dao sam u tom smislu sve od sebe. A naravno da sam ušao u politiku i s dugoročnim planom da donosim ključne odluke, a ne da bih se povukao već nakon godinu dana.
Kako ocjenjujete Vaše šanse u odnosu na ostale kandidate, s obzirom da ste Vi kao do sada stranački neopredjeljena osoba, ipak najmanje „utemeljeni“ među bazom HDZ-a?
Mislim da su moje šanse odlične. Pri tome nije bitno što sam kratko u HDZ-u. Naime, moj otac je bio među osnivačima HDZ-a. Moj djed je nakon Drugog svjetskog rata završio u Lepoglavi pa je nakon toga otišao živjeti u Njemačku. Dakle, ja sam bio, što se tiče obiteljskog naslijeđa i političkog opredjeljenja, uvijek HDZ-ovac. Ne mislim da je članska iskaznica u tom smislu bitna. Puno je važnije razmišljanje, a ne stranački staž. Činjenica da sam bio samo godinu dana u vrhu politike čak je prednost, a ne mana, s obzirom da nisam opterećen recentnom prošlošću nego se mogu sasvim usredotočeno baviti budućnošću stranke, a sutra i države.
Kako komentirate najave o povratku Ivića Pašalića u HDZ? Je li to korak u „model kontrole i cenzure“ ili korak u bolje sutra?
HDZ mora ići naprijed. Vremena je sve manje i to je jedan od razloga za moju kandidaturu. Pogotovo sada na pragu ulaska u Europsku uniju i obzirom na globalna dešavanja, Hrvatska više nema vremena čekati. Dakle, Hrvatska mora ići naprijed i u kontekstu Vašeg pitanja.
Koji bi bili Vaši prvi koraci ako biste bili izabrani za predsjednika HDZ-a?
S jedne strane HDZ mora postati prava, čvrsta, odgovorna i vrlo aktivna opozicija u Hrvatskom saboru. Među mojim prvim potezima na predsjedništvu stranke bila bi otvorena rasprava u jednom novom duhu i formiranje vlade u sjeni. Ta bi vlada u sjeni trebala u svakom trenutku biti spremna preuzeti vlast kada za to dođe trenutak, a mislim da će to biti vrlo skoro. S druge strane, bitno je da HDZ napravi političku i financijsku bilancu stranke, konsolidaciju stranke, treba se napraviti vizija HDZ-a i Hrvatske u Europskoj uniji.
Nije li takvo što najavljivao i Ivo Sanader?
Ponavljam da prošlošću nisam opterećen. Mi trebamo tražiti nove načine upravljanja, nove načine komuniciranja i informiranja kako članstva tako i javnosti. Stranku treba otvoriti svim simpatizerima i cjelokupnoj hrvatskoj javnosti. Ne smijemo se zatvarati. Na samom početku svoga mandata uspostavio bih, dakle, potpunu komunikaciju i uveo stalnu koordinaciju s našim ograncima i lokalnim dužnosnicima stranke. Upravo u gradovima, općinama i županijama leži i najveća snaga HDZ-a.
Kako gledate na ulogu hrvatskog iseljeništva za budućnost hrvatske države? Prepoznajete li i Vi samo njegove potencijale ili imate rješenje kako ih iskoristiti?
Iseljeništvo Hrvatsku može jako brzo gurnuti naprijed. Mnogi su iseljenici bili kod mene prošle godine. Potencijal novih vještina, ideja, projekata, a naravno i kapitala je izuzetno velik. Odgovornost je na vlasti u Hrvatskoj da počne stvarati državu u kojoj će biti šanse jednake za sve. Ulaskom u EU, naravno, da postoji i druga strana medalje, a to je prijeteći odlazak mladih stručnjaka van granica Hrvatske. Međutim, i na ovom mjestu ponavljam da je ključ svega u gospodarstvu. Vlada, dakle, mora otvoriti procese koji će omogućiti ulaganja. Javni sektor mora biti servis koji će podržavati gospodarstvo, a ne kao brana kočiti proces razvitka. Nitko ne dvoji, primjerice, da nakon dovršenja procesa pregovora s EU imamo odlične zakone, ali provođenje tih zakona je jednako bitno i na tome moramo poraditi.
Kako vidite položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini?
Hrvati u Bosni i Hercegovini su konstitutivan narod. Nacionalni je hrvatski interes da Hrvati u BiH ne samo opstanu nego da se dodatno razvijaju. Kada Hrvatska uđe u EU i nakon toga u šengenski prostor, mi ćemo imati vanjsku granicu prema Bosni i Hercegovini. Za nas je važno i moramo učiniti sve da Hrvati ostanu živjeti u Bosni i Hercegovini i da tamo imaju sva prava ne samo na papiru nego i u stvarnosti.
Kako gledate na prve poteze nove vlasti u Hrvatskoj, primjerice podizanje PDV-a i ukidanje povlaštenih saborskih mirovina?
Povećavanje PDV-a je loša poruka gospodarstvu i ulagačima. Taj potez pokazuje nesigurnost i slabost nove vlasti. Naime, ukoliko je Kukuriku koalicija toliko sigurna da će efikasnije upravljati državnom imovinom, ako su sigurni o čemu govore, ako će nastaviti investicijski ciklus i projekte koje smo mi započeli prošle godine, ako će se učiniti javna administracija efikasnijom, ako se želi podržati poduzetništvo itd., onda nema razloga za povećavanje poreza. Ne smijemo zaboraviti da je jedna od posljedica dizanja poreza uvijek bio bijeg u sivu zonu i neplaćanje poreza, a naš cilj mora biti upravo suprotan.
Kako komentirate tvrdnje da Vaša tvrka Pastor posjeduje nezakoniti monopol na tržištu vatrogasnih aparata u Hrvatskoj, što je potvrdila i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja?
Pastor nema monopol na hrvatskom tržištu jer je to zakonski nemoguće, a bilo je zakonski nemoguće i prije usvajanja europske pravne stečevine. Danas imate nekoliko uvoznika vatrogasnih aparata u Hrvatskoj. Pastor, kao domaći proizvođač, ne ovisi o domačem tržištu jer 75 posto njegovih proizvoda ide u izvoz. Ono o čemu se izjasnila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja jest sporna odredba u zakonu o protupožarnoj zaštiti koja se tiče servisiranja protupožarnih aparata. Uz resorno Ministarstvo unutarnjih poslova i proizvođač ili njegov zakonski predstavnik, dakle uvoznik ili distributer, mora dati svoju suglasnost da bi netko servisirao konkretan proizvod. S obzirom da se radi o proizvodu koji se tiče sigurnosti, dozvoljavam sebi reći da nije nevažno što proizvođač ima za reći i naučiti nekoga tko će na tržištu održavati taj aparat. Dakle, tu ne vidim ništa sporno i zapravo mora postojati nekakva veza između proizvođača i servisera, ako ništa onda u smislu nabave rezervnih dijelova, edukacije itd.
Ukoliko ne postanete novi predsjednik HDZ-a, da li ćete i dalje ostati pri toj stranci ili ćete se vratiti u poduzetničke vode?
Uvjeren sam, naravno, da ću pobjediti. U politiku sam ušao vlastitim izborom. Čvrsto sam odlučio biti sljedećih godina u hrvatskoj politici i pokušati ostvariti svoje ciljeve za koje sam uvjeren da su od korsiti hrvatskoj državi. Što je najvažnije, neki procesi se sada više ne mogu zaustaviti, a u to ubrajam primjerice demokratizaciju HDZ-a, i to neovisno o nadolazećim izborima za predsjednika.
Razgovarao Edi Zelić
Hrvatsko-njemačko prijateljstvo potvrđeno u Mainzu
Sunčanica Skupnjak-Kapić
Hrvatski gospodarski savez u Njemačkoj održao je svoj godišnji prijam u prostorijama Industrijske i trgovačke komore Rheinhessen u Mainzu. Mnoštvo uzvanika pozdravili su predsjednik HGS-a Mario Šušak i predsjednik IHK Rheinhessen i honorarni konzul Republike Hrvatske dr. Harald Augter koji su prvenstveno naglasili odličnu međusobnu suradnju, ali i sa zadovoljstvom najavili skorašnji pristup Hrvatske Europskoj uniji.Goste je u Mainzu pozdravila Sunčanica Skupnjak-Kapić, direktorica Sektora za međunarodne odnose u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Skupnjak-Kapić posebno je istaknula četiri sektora u kojima Hrvatska želi privući nove strane investicije. To su turizam, energija, infrastruktura i okoliš. „Hrvatska gospodarska komora uložit će sve svoje potencijale i napore kako bi se dodatno unaprijedili gospodarski odnosi između Hrvatske i Njemačke“, kazala je Skupnjak-Kapić.
Donedavni dopredsjednik vlade za investicijska pitanja i član Hrvatskog sabora, dr. Domagoj Milošević, također je pozdravio uzvanike i goste HGS-a u Mainzu kazavši da se u svom mandatu u vladi Republike Hrvatske intenzivno brinuo za potencijalne investitore te da gospodarsko-ulagački interesi i dalje moraju biti prioritet u Hrvatskoj. „Europska unija Hrvatskoj i hrvatskim tvrtkama donosi otvaranje tržišta, što ujedno znači nove šanse i mogućnosti, s jedn strane korištenjem europskih fondova, ali s druge strane i dokazivanjem hrvatskog znanja i iskustva u raznim sektorima gospodarstva i industrije“, istaknuo je Milošević koji u hrvatskoj dijaspori vidi vrlo važan faktor i most suradnje kako u gospodarskim odnosima tako i u drugim društvenim granama.
Tekst i slike:©mediazzz agentur, Edi Zelić
RIT / ACMT nudi priliku za studiranje u Hrvatskoj
RIT/ ACMT je prva privatna visokoobrazovna institucija u Hrvatskoj, koja u Dubrovniku djeluje od 1997. godine, a od 2011. godine upisuje studente i u Zagrebu. Dio smo Rochesterskog Instituta za Tehnologiju (RIT) iz Rochestera, NY čije programe izvodimo. RIT je privatno, neprofitno sveučilište sa više od 17200 redovnih i izvanrednih studenata na preddiplomskim, diplomskim i doktorskim programima.
RIT/ACMT u Hrvatskoj nudi studiranje na dvije lokacije: Dubrovnik i Zagreb. Akademski programi koje studenti mogu izabrati su: Informacijske tehnologije, Međunarodno poslovanje i Service Management. Brošuru možete pronaći na: http://www.acmt.hr/datoteke/brosura.pdf
ZAŠTO JE RIT/ACMT PRAVI IZBOR ZA STUDENTE?
Predavanja na RIT/ACMT-u usmjerena su na kritičko razmišljanje, donošenje odluka, komunikacijske vještine i sposobnost vođenja. Individualni pristup, rad u malim grupama, korištenje najmodernije tehnologije, vrhunski međunarodni predavači, hrvatska i američka diploma, samo su neke od prednosti studiranja na našim programima.
Otprilike 80 posto diplomanata RIT/ACMT-a pronađe posao u prva tri mjeseca nakon što diplomiraju, u SAD-u, Europi i regiji. Poslodavci ističu kako obrazovanje koje pruža RIT/ACMT, stil podučavanja te iskustvo koje studenti stječu na stručnoj praksi pripremaju naše studente uspješno uplovljavanje u poslovne vode. Naši programi naglašavaju upraviteljske vještine, vodstvo, kritičko razmišljanje, donošenje odluka i timski rad.
Ključni faktor edukacije je orijentacija na razvoj karijere koja omogućava visoki postotak zapošljavanja po diplomiranju.
KAKO NAS VIDE NAŠI STUDENTI?
Vedran Krvavica, student 3. godine programa Informacijskih tehnologija iz Splita, istaknuo je: “RIT/ACMT studentima pruža izvrsne uvjete za rad, od vrhunske suvremene tehnologije, preko rada u malim grupama do stručnih profesora koji su nam uvijek dostupni za pitanja i rješavanje problema. Rad na primjerima iz prakse, stručno vodstvo kroz projekte te ujedno samostalnost i odgovornost osnovne su pretpostavke za studiranje na RIT/ACMT-u. To nisam prepoznao ni u jednom drugom fakultetu za koji sam se prijavljivao. Sve u svemu, RIT/ACMT mi je bio izvrstan izbor, a sve to ne bi bilo moguće bez stipendije koju sam dobio.“
Većina naših studenata dolazi iz Hrvatske (oko 65%) a ostali dolaze iz drugih zemalja kao što su Australija, Bosna i Hercegovina, Kanada, Njemačka, Makedonija, Crna Gora, SAD i druge. Upravo različitosti koje proizlaze iz toga jedno su od bogatstava studiranja na RIT/ACMT-u u Zagrebu i Dubrovniku.
Često upravo Hrvati u inozemstvu prepoznaju studiranje na RIT/ACMT-u kao izvrsnu mogućnost, jer na taj način mogu dobiti vrhunsko, svjetski priznato obrazovanje dok istovremeno uče hrvatski jezik te se upoznaju s hrvatskom kulturom, a mnogi kroz iskustvo koje stječu tijekom studiranja donose i odluke o eventualnom nastavku života u Hrvatskoj.
U sklopu obilaska hrvatskih zajednica u Njemačkoj te izlaganja na sajmu STUZUBI u Munchenu, predstavnica RIT/ACMT-a Ivana Silić boravit će u Frankfurtu 2. veljače te će biti dostupna za susrete sa zainteresiranim osobama. Možete ju kontaktirati na +385 99 407 274 ili na mail ivana@acmt.hr
Izašao trojezični Hrvatski iseljenički zbornik 2012.
Novi broj Hrvatskog iseljeničkog zbornika za 2012. donosi 34 samostalna autorska priloga o suvremenim jezičnim i kulturnim tendencijama među raznovrsnim stvarateljima naših korijena, koji djeluju u dvadesetak zemalja svijeta. Prilozi su razvrstani u 8 tematskih cjelina: Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Baština, Duhovnost, Znanost te Nove knjige.
Priloge su pisali stručnjaci mlađega naraštaja sa sveučilišta iz Zagreba, Rijeke, Pečuha, Melbournea i Toronta, te ugledni publicisti pretežito s migrantskom pozadinom.
Serijska, stručno-popularna publikacija, kojoj je nakladnik Hrvatska matica iseljenika je u 56 godištu izlaženja – dok njezin nakladnik ulazi u 61 godinu uspješnoga djelovanja izvan domovine. Izrastavši na tradiciji najčitanijih hrvatskih knjiga 19. i 20. stoljeća – ilirskih Danica i preporodnih kalendarskih knjiga, HIZ uobičajeno sadrži priloge raznorodnog sadržaja i različitog stručnog dosega.
Tako u ovome godištu HIZ ima 6 izvornih znanstvenih radova koje prati bibliografija, 19 stručnih članaka i 3 prikaza recentne iseljeničke literature, te 4 priloga iz domovinskog kulturnog života, uz 2 intervju iz Kanade.
Suvremene su migracije prepoznate kao izazovna, i ekonomska, i kulturna, kategorija – što je vidljivo u Hrvatskome iseljeničkome zborniku od kada ga zadnjih 12 brojeva uređuje Vesna Kukavica. HIZ 2012. podjednako zainteresirano prati one ljude koji su putovanje odabrali kao stil života, migrante na inozemnim tržištima rada (kako radnike tako i mobilne znanstvenike koji odlaze u tehnološki naprednije zemlje) do naraštaja hrvatskih potomaka koji žive na raznim meridijanima od Aljaske do Ognjene zemlje pa sve do Australije i Novoga Zelanda. Iz godine u godinu evidentno je da HIZ nastoji prerasti u suvremenu publikaciju namijenjenu heterogenim grupama milijunskoga hrvatskoga iseljeništva i to na hrvatskome, engleskome i španjolskome jeziku.
Uvodni esej Hrvatska i Europska unija napisao je dr. sc. Božo Skoko. Među prilozima izdvajamo studiju Jima Hlavaca (Melbourne) o Jezičnoj politici i praksi u višejezičnoj Europi. Osobite vrijednosti je prilog o Učenju inojezičnoga hrvatskoga Lade Kanajet Šimić, Matičine suautorice prvog Hrvatskoga internetskoga tečaja. Članak donosi sustavan pregled udžbenika za učenje hrvatskoga jezika kao stranoga. Dječju književnost Hrvata u Mađarskoj i njezine suvremene tendencije ocjenjuje Stjepan Blažetin (Pečuh). Perspektivnu ekološku pjesnikinju mlađega naraštaja iz Montreala Katiu Grubišić, znanu kao priređivačicu jedinstvene bibliografije Croatian Literature in English (Školska knjiga, Zagreb, 2007) opisala je Aparna Sanyal (Montreal). Iz riznice jezične biografistike, nove lingvističke discipline, inovativna je studija Aleksandre Ščukanec pod naslovom Jezične biografije gradišćanskih Hrvata.
Zanimljiv prilog o Hrvatskom svjetskom kongresu u Njemačkoj, koji će ovoga proljeća proslaviti osamnaesti rođendan, napisao je mr. sc. Edi Zelić. Zelić piše kako mlada, uglavnom druga iseljenička generacija njemačkih Hrvata već u trećemu mandatu vješto rukovodi HSKNJ. Tolerantnost, akademska izobrazba stečena na njemačkim sveučilištima, višejezičnost te uobičajena profesionalnost u nastupu i radu većine članova HSKNJ uvelike su pridonijeli rastu popularnosti te iseljeničke udruge, ne samo među Hrvatima u Njemačkoj nego i u službenim njemačkim krugovima. Uz svestrani društveni angažman vezan za položaj Hrvata u Njemačkoj, zanimaju ih pitanja poput kvalitetnijeg uključivanja hrvatske kulture u njemački kulturni mozaik s jačom međudržavnom kulturnom razmjenom.
Etnologinja dr. Jasna Čapo Žmegač prikazuje spomen knjigu o dvadesetogodišnjem djelovanju Hrvatskog obiteljskog kola (HOK-a) iz Bavarske, koju je priredio Anto Jeličić. Knjigu je objavilo istoimeno društvo iz Münchena uz potporu naklade Svjetlo riječi iz Sarajeva godine 2010. Od mnogobrojnih hrvatskih udruga iz Njemačke, koje su ponajprije posvećene kulturnom i dobrotvornom djelovanju, ovu razlikuje posvećenost obiteljima i odgoju djece. Težište djelovanja HOK-a u njemačkom prostoru devedesetih godina postaje humanitarni rad, a početkom ovoga stoljeća udruga se počinje baviti društvenim i kulturnim temama vezanim za život hrvatskih doseljenika u Bavarskoj. U knjigu su uvršteni i vrijedni tekstovi o povijesti Društva objavljeni u Pleteru – službenome listu Hrvatskog obiteljskog kola u Münchenu, koji je izlazio od 1991. do 1997.
Dr. Jozo Džambo piše o memoarima maloljetne žrtve komunizma iz BIH. Naime, politički emigrant s bečkom adresom Mijo Jurić napisao je knjigu o vlastitom gorkom iskustvu koje je u mladosti proživio zbog protukomunističkih ideja. Nakon povratka iz Dominikanskog sjemeništa u Bolu na Braču u rodnu Tuzlu sedamdesetih godina 20. stoljeća, nije se želio odreći vlastitog nacionalnog i vjerskog identiteta pa biva nepravedno izbačen iz gimnazije i osuđen na trogodišnju robiju. Uspijeva izbjeći iz Bosne i Hercegovine, preko Hrvatske, u inozemstvo. No, konačan mir i slobodu nije našao jer je tajna komunistička agentura imala svoje špijune svugdje… Predgovor knjizi napisao je dr. Alois Mock, bivši austrijski ministar vanjskih poslova, dok Pogovor potpisuje dr. Hannes Swoboda, austrijski političar i od 1996. godine poslanik u Europskom parlamentu.
Iz povijesti književnosti u dijaspori izdvajaju se prilozi Božidara Petrača o dvostrukome egzilantu pjesniku Viktoru Vidi koji je skončao u Buenos Airesu, uvrštenom nedavno u Stoljeća hrvatske književnosti Matice hrvatske, te izvorni znanstveni rad riječke kroatistice dr. Estele Banov Depope o Kalendarskim knjigama američkih Hrvata – koji otkriva niz nepoznatih činjenica iz hrvatske kulturne povijesti 20. stoljeća u SAD-u.
Autorica Val Colic Peisker (Melbourne) u izvornom znanstvenom članku opisuje Hrvatsku zajednicu u Australiji na početku 21. stoljeća, izdvojivši dominantne sociokulturne pokazatelje među našim suvremenicima na tom kontinentu, koji postaju australska srednja klasa zahvaćena i prirodnim procesima akulturacije.
Novinarka Hrvatskoga radija Eliana Čandrlić u Zborniku opisuje mnogobrojne kulturne, obrazovne, znanstvene i gospodarske projekte koji su iz susjedstva osvojili potporu iz IPA pretpristupnog fonda Europske unije i to u suradnji s partnerima iz hrvatskih manjinskih zajednica srednje i jugoistočne Europe. Sretnici iz naših autohtonih manjinskih zajednica koristit će bespovratna sredstva za odobrene inovativne projekte sve do godine 2013. Uz partnere iz Slovenije, s mađarske strane sudjeluju partneri iz triju županija i to Zala, Somogy i Baranya. S hrvatske strane partnerstva se u IPA projektima prihvaćaju neprofitne udruge iz osam sjevernih hrvatskih županija, a među njima je najuspješnija u povlačenju sredstava Osječko-baranjska. Pomurski su Hrvati iz Mađarske dosad najuspješniji u pisanju projekata za sufinanciranje iz fondova EU među korisnicima iz zemalja u kojima žive hrvatske manjinske zajednice u regijama srednje i jugoistočne Europe, za što primaju i priznanja iz matične zemlje.
Nedavna umjetnička donacija iz Austrije zagrebačkoj Modernoj galeriji jedinoga portreta najstarije hrvatske skladateljice Dore Pejačević, koji je naslikao znameniti Maksimilijan Vanka 1917., potaknula je uredništvo za izgled naslovnice u znak zahvanosti donatoru Theodoru Lumbe (89), skladateljičinu sinu nastanjenom u Beču.
Građa ovogodišnjega sveska, koja opseže 408 stranica, ilustrirana je s 80 fotografija i 6 tabela.
Mariana Matković
