Die kostenlosen Qualifikationsturniere starten täglich um 20.00 Uhr. Die Online-Finals sind am 27. Mai, 1. Juli, 29. Juli und 26. August jeweils um 18.00 Uhr.

Wer aber auch sonst mal an einem virutellen Pokertisch platzen möchte, der kann das unter anderem unter. http://www.partypoker.fr/ tun und mit zahlreichen virtuellen Gegnern eine Runde zocken.

Also, worauf warten Sie noch – ab ins Trainingslager. Sichern Sie sich Ihren Platz in einem der wöchentlichen Finals und holen Sie sich das nötige Kleingeld für einen Strandurlaub – oder einen Trip zu einem echten EPT-Event …

Wenn Sie zuvor noch nicht am virtuellen Pokertisch gespielt hat  – keine Sorge, das Prinzip ist ganz einfach. Werden sie genau wie David Garrett, Sonya Kraus, Stefan Raab, Helge Schneider, oder Charlotte Roach ein Fan des beliebten Spiels. Stefan Raab ist nicht nur für das beliebte Pokerformat auf Pro7 bekannt. Auch Shows wie “Schlag den Raab”, “Wok WM” oder aber auch die Castingshows für den Eurovision Songcontest aus dem bspw. die Gewinnerin Lena Meyer Landruth hervorgingen zählen zu seinen Meisterwerken in der Unterhaltungsindustrie. Wir sind gespannt auf die nächsten Ideen des Showmasters, der früher einmal Metzger war.

„Zahvaljujemo svim članovima bivših odbora HKZ, koji nisu samo osnovali našu udrugu nego ju i izgrađivali i sačuvali svojim radom i trudom. Mi smo kao druga generacija iseljenika svijesni preuzetog naslijedstva i velike odgovornosti. Nadamo se da ćemo tijekom slijedeće dvije godine našim idejama i radom moći podupirati napredak ove udruge. Pritom nas raduje što rad najstarije hrvatske udruge u Stuttgartu sada podržava oko 150 članova, koji pripadaju trima generacijama iseljenih Hrvata. Kako imamo mnogo planova, promocija novih članova biti će i ubuduće vrlo važna”, ističe se u priopćenju HZ Stuttgart.

Udruga je u svom statute izmjenila ciljeve, te ih je prilagodila, kako se navodi, sadašnjim potrebama i željama. Pritom se ističe nužnost intenziviranja suradnje HKZ na kulturnoj bazi, kako sa njemačkim ustanovama i stranim udrugama, tako i sa svim građanima ovog područja. Ujedno se želi uspostaviti interaktivna mrežu sa ostalim hrvatskim udrugama u Stuttgartu i Baden-Württembergu.

„Naše će aktivnosti i ubuduće biti usmjerene ka promidžbi hrvatske kulture, kulturnih dobara, povijesti i jezika. Tako u jesenskim mjesecima želimo organizirati literarno-glazbenu večer sa poznatim ali i nepoznatim piscima i glazbenicima iz pokrajine Baden-Württemberg. Ako naš program želite obogatiti vašom glazbom ili tekstovima i stihovima koji opisuju vaš i naš život u iseljeništvu, već vas sada pozivamo da nam se javite. Isto tako u studenome ove godine očekujemo najstariju kazališnu skupinu slijepih i slabovidnih u svijetu pod imenom „Novi život”. U siječnju smo ove godine organizirali i raspravu sa temom „Ulazak Hrvatske u Europsku Uniju” sa dr. Sinišom Kušićem i prof. dr. Zdravkom Tomcem. Naš najnoviji projekt je organizacija štanda HKZ-a na „Sommerfest der Kulturen“ koji će se održati u Stuttgartu od 10. do 15.07. ove godine“, stoji u priopćenju HKZ Stuttgart.

Kontakt ove najstarije udruge Hrvata u Stuttgartu glasi:

Kroatischer Kulturverein Stuttgart e.V.
Hrvatska kulturna zajednica
Stafflenbergstr. 46
70184 Stuttgart

E-mail: info@hkz-stuttgart.de

Web-stranica: http://www.hkz-stuttgart.de

Novi broj zbornika 2012. na 408 stranica donosi mnoštvo iznimno zanimljivog štiva. U njemu se nalaze 34 samostalna autorska priloga o suvremenim jezičnim i kulturnim tendencijama, među raznovrsnim kreativcima naših korijena, koji djeluju u 20-ak zemalja diljem svijeta. Među autorima su: Božo Skoko, Sanja Vulić, Dubravko Barač, Edi Zelić, Tihomir Nuić, Ljubomir Antić, Marin Sopta. Adolf Polegubić i mnogi drugi.

Zbornik sadrži 8 tematskih cjelina: Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Duhovnost, Baština, Znanost i Nove knjige, u kojima su pisali stručnjaci mlađeg naraštaja sa sveučilišta iz Zagreba, Rijeke, Pečuha, Melbournea i Toronta, kao i ugledni publicisti iz domovine i svijeta. Prilozi su ilustrirani brojnim fotografijama i tabelama. Nakladnik ove stručno-popularne publikacije je HMI, a sažeci tekstova u Zborniku prevedeni su na engleski i španjolski jezik.

Naslovnicu trojezične publikacije resi portret hrvatske skladateljice Dore Pejačević, koju je naslikao Maksimilijan Vanka (ulje na platnu, 1917.). Ovaj skladateljičin jedini portret donacija je Beča zagrebačkoj Modernoj galeriji. Promociji je nazočilo mnogo prijatelja i suradnika Matice, predstavnika ministarstava i institucija, autori i prevoditelji priloga u Zborniku, i po prvi put- novoimenovana predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan RH, Darija Krstičević. Prigodni glazbeni program izvela je Dragana Ištvančić, solistica Zbora HRT. Moderator promocije bila je profesorica Ljerka Galic. (matis.hr)

Pirati u pokrajini NRW se nadaju da će im uspjeh iz Saarlanda dati krila te da će se stranka riješiti klišeja o neozbiljnoj političkoj grupaciji koja predlaže nerealne stvari i projekte. Sebastian Nerz, predsjednik pirata na nacionalnoj razini, očito misli ozbiljno te najavljuje cilj ulaska u parlamente svih 16 njemačkih pokrajina.

Kandidat stranke „Piratenpartei“ u NRW-u, biofizičar Joachum Paul, već govori o lančanim reakcijama i domino efektu. Nakon uspjeha u Berlinu i Saarlandu, Paul je uvjeren da će se stranka postepeno probiti i na državnoj razini i dobro ispremiješati politički spektar.

Institut za ispitivanje javnog mnijenja, Forsa, procjenjuje da je biračka struktura Saarlanda i NRW-a slična, pa je uistinu realno očekivati još jedan uspjeh stranke „gusara“. Još od listopada pirati imaju stabilnu potporu u svim istraživanjima. Hoće li „saarlandski“ efekt uistinu upaliti, pokazat će naravno sami izbori u Düsseldorfu i okolici.

„Piratenpartei“ se zalaže za više pravednosti u njemačkom društvu, osnovna i ljudska prava, ravnopravnost spolova, društveni angažman, zaštitu autorskih prava, reguliranje informatičkog sektora u smislu zaštite podataka, kvalitetniji obrazovni sustav itd. (ez)

Proljeće i ljeto, nemojte sumnjati, ponovno će biti rezervirani za najskupljeg igrača Tottenhama. Najavio je to u nedjelju i ekskluzivni izvještaj Sunday Mirrora, koji donosi priču da Modrić odgađa potpisivanje novog ugovora s Tottenhamom.

“Jedan od uvjeta koji je 26-godišnja zvijezda postavila predsjedniku Danielu Levyju jest da sazna ime novog trenera. Tek tada će razmisliti o mogućem produljenju”, piše novinar Steve Stammers.

Odlazak Harryja Redknappa na klupu engleske reprezentacije svi su protumačili kao gotovu stvar. No, svojom odlukom da priče o klupi “gordog albiona” ignorira dok ne završi sezona, Redknapp očito radi klubu medvjeđu uslugu. Neizvjesnost se zrcali na ljestvici – Tottenham je skliznuo na na četvrto mjesto – a ni drugi igrači, poput Balea, nisu imuni na sanjarenje o premještaju u neku ugodniju radnu atmosferu.

Počinje licitacija

Prema Stammersovom informatoru, Modriću je ponuđeno 140.000 funti tjedno, čime bi postao peti najplaćeniji igrač Premier lige. Najviše, četvrt milijuna funti tjedno, zarađuje Wayne Rooney, a slijede ga Touré, Tévez i Terry. Što se tiče odštete koju trebaju pripremiti United, Chelsea i tkogod se već smatra zainteresiranim, brojke su nisu puno mijenjale: Modrićeva cijena je 39,000.000 eura, ali tu tek počinje licitacija.

Cijeli tekst procitajte  na http://www.jutarnji.hr/nova-trakavica-spursi-mu–nude-140-tisuca-funta-tjedno–ali–luka-gleda-u-smjeru-manchestera/1016909/

Poražavajuća je činjenica što je tek 35 posto glasača izašlo na izbore u drugom krugu u Frankfurtu, a Peter Feldmann dobio je oko 92 tisuće pojedinačnih glasova naspram 68 tisuća glasova za Rheina, što su uistinu loši rezultati u gradu s više od 600 tisuća stanovnika.

Feldmann će istodobno preuzeti resor gospodarstva u gradu Frankfurtu, ali će morait kooperirati s gradskom vlašću CDU-a i Zelenih. Zanimljiva kombinacija za Frankfurt! (ez, Foto: wiki)

Promociju knjige u Frankfurtu otvorila je moderatorica programa Mirjana Ivošević, a gostima su se obratili u ime organizatora Petar Ćosić, drugi dopredsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa u Njemačkoj, te župnik HKŽ Frankfurt fra Petar Klapež. Uvodnu pjesmu Svena Laste „Piše Sunja Vukovaru“ pročitala je Magdalena Ivošević. Među gostima su bili i generalni konzul RH u Frankfurtu, Josip Špoljarić, generalni konzul BiH u Frankfurtu, Nikica Džambo te koordinatorica Hrvatske nastave u Hessenu Smiljana Veselić-Vučina.

Vilim Karlović na početku svoga izlaganja čestitao je organizatoru, Hrvatskom svjetskom kongresu u Njemačkoj, da ga ugosti unatoč činjenici što je 14 mjeseci boravio u pritvoru i što je nepravomoćno osuđen na zatvorsku kaznu od 4 i pol godine zbog ubojstva. No, upravo u vremenu provedenom u zagrebačkom Remetincu, priznao je Karlović, dogodio se veliki obrat u njegovom životu. Duboko se pokajao za sve što je u životu učinio loše. Počela su mu se vraćati sjećanja iz Vukovara koja je zapisivao i tako je u biti nastao kostur knjige „Preživio sam Vukovar i Ovčaru“, u kojoj su navedena i točna imena onih četnika koji su počinili zločine nad zarobljenicima. Karlovića smeta što se Vukovar danas u Hrvatskoj prikazuje kao bespotrebna žrtva, a Domovinski rat kao dogovoreni rat. „Početkom devedesetih JNA i četnici raspolagali su s tisuću tenkova, avijacijom i borbenim snagama od 46 tisuća vojnika. Tome nasuprot stajale su četiri tek formirane hrvatske gardijske brigade i specijalni policajci, njih ukupno svega 12 tisuća“, kazao je Karlović ističući da se rat protiv Hrvatske pripremao dugo, što je vidljivo iz arhiva Srpske akademije naučnih umjetnosti i nekih vojnih dokumentacija poput Labradora, Opere, Proboja i Štita. „Jedino istina oslobađa i može nas dovesti na pravi put“, naglasio je Karlović.

U obranu suvereniteta Republike Hrvatske, u 1. brigadu Zbora narodne garde, rođeni Zagrepčanin dragovoljno je pristupio 10. kolovoza 1991. godine. Poslije kraće obuke sa suborcima iz postrojbe uključio se u borbe na Banijskom bojištu. 1. listopada 1991. godine ušao je u Vukovar, gdje je u borbama ostao do pada grada. Bio je u vukovarskoj bolnici koju su Srbi prijetili uništiti čak i napalm bombama. Nakon pada Vukovara otac danas šestero sinova zarobljen je i odveden na Ovčaru, Velepromet i konačno u zatvor u Srijemskoj Mitrovici. U jednom od zloglasnijih srpskih zatvora za ratne zarobljenike prošao je najgore torture, mučenja i zlostavljanja. Uz određenu dozu sreće i slučajnosti svemu je odolio prvenstveno zahvaljujući velikoj duhovnoj i tjelesnoj snazi kao i vojničkoj disciplini. „Uvijek je krunica bila uz mene i molitva mi je davala snagu. Nakon što su nas na Ovčari iskrcali iz autobusa, bilo je brzo jasno što nas čeka. Čuli smo doslovce kako u hangaru pucaju kosti ljudi koji su stigli tamo prije nas. Začula se vriska, krikovi, zapomaganje. Mnogi su do smrti pretučeni“, rekao je Karlović čije svjedočenje u Frankfurtu prisnaženo puštanjem audio ulomaka kojima je dodatno opisana sudbina ljudi koji su tih strašnih dana prošli isti križni put poput njega.

Nakon Ovčare Karlović je odvezen na Modoteks, gdje je predan u ruke vojne policije JNA. U Veleprometu su ga zlostavljali i mučili četnički primitivci, pijana rulja koja je bez imalo ljudskosti iživljavala nad nedužnim zarobljenicima. Posebno dirljiva je bila Karlovićeva priča o dvojici braće koji su razdvojeni, a mlađega brata, 14-godišnjeg dječaka, do gola su svukli i do smrti pretukli četnici. „Suze su nam šibale niz lice dok smo čekali red da i nas ubiju“, ispričao je Karlović čiji je mlađi brat u Domovinskom ratu teško ranjen i zarobljen. Dan danas se ne zna za njegovu sudbinu. I Vilimu Karloviću je na Veleprometu rezano po tijelu, palili su mu kožu i tukli ga nemilice. „Na glas sam se u tim trenucima počeo moliti“, prisjetio se Karlović. I baš u tom trenutku u prostoriju su ušla dvojica četnika s nešto malo više dostojanstva koji su ga spasili i poslali ga u Mitrovicu. No, i tamo je Vilim Karlović brutalno pretučen, izgubio je svijest, ali je idržao svu patnju uz, kako je rekao, Božju pomoć.

Karlović je na slobodu pušten točno nakon šest mjeseci, razmjenom ratnih zarobljenika. O događajima na Ovčari i u Vukovaru nekoliko puta je svjedočio u Den Haagu u postupcima protiv Slavka Dokmanovića, Vojislava Šešelja i tzv. Vukovarske trojke, Mrkšić-Šljivančanin-Radić. Osim u Den Haagu svjedočio je dvaput i u Beogradskom procesu kao svjedok obrane dvojice pripadnika Šešeljevih četnika koji su ga spasili iz kuće u kojoj je mučen jer su i oni bili optuženi za zločine na Ovčari.

Unatoč potresnoj ratnoj priči, nevjerojatnoj okrutnosti i brutalnosti koju je pretrpio, Vilim Karlović oprostio je svima koji su počinili strašna djela nad njim. Uvjeren je da je njegova knjiga svjedočanstvo vjere. “Nikada se ne smiju izgubiti vjera i nada”, glasi jedna od niti vodilja Karlovića koji danas sam istražuje pojedinosti oko zločina počinjenih u Vukovaru i na Ovčari. “Beogradski proces za Ovčaru je totalna obmana javnosti. Cilj je procesa sakriti glavne krivce”, tvrdi Karlović. O svim svojim aktivnostima i saznanjima uredno izvještava hrvatsko državno odvjetništvo, a obratio se nedavno i novom ministru branitelja Predragu Matiću Fredu nadajući se u pomoć oko razrješavanja mnogih još uvijek nekažnjenih djela.

Zbog ukupne uspješnosti i dobre posejećenosti predstavljanja knjige Vilima Karlovića, organizatori najavljuju moguću drugu mini turneju po Njemačkoj I Švicarskoj. Posebne zahvale za priredbu u Frankfurtu zaslužuje obitelj Ivošević, ali i vrijedne domaćice koje su pripremile kolače i razne slastice za goste, od kojih gotovo nitko nije otišao kući bez svoga potpisanog primjerka knjige “Preživio sam Vukovar i Ovčaru”.

Tekst i slike Edi Zelić (© mediazzz agentur)

Odlično znanje stranih jezika u današnjem svijetu politike, a pogotovo (gospodarske) diplomacije, trebalo bi biti obavezan kriterij za ispunjavanje istaknutijih javnih funkcija. U Hrvatskoj to očito nije slučaj. Ali treba li nas to čuditi? Naime, u zemlji u kojoj vladaju korupcija i nepotizam zabluda je očekivati da će se zapošljavanje odvijati po kriterijima struke, obrazovanja ili profesionalnog iskustva. Bitnija je adekvatna partijska iskaznica i da imate pravoga rodijaka na pravome mjestu.

I tako se onda događa da po hrvatskim konzulatima u Njemačkoj imamo veliki broj zaposlenika, čak do mjesta konzula, koji ne znaju na glas pročitati njemački tekst prilikom otvaranja nekog sportskog ili kulturnog događaja, a možete misliti kako se onda sporazumijevaju na sastancima s njemačkim gradonačelnicima, gospodarstvenicima, političarima… Koliko god se možda radilo o vrijednim i sposobnim kadrovima, odgovarajuće znanje njemačkog jezika ipak bi trebalo biti presudan kriterij prilikom popunjavanja diplomatskih mjesta od Münchena do Hamburga.

Međutim, znanje stranog jezika u Hrvatskoj nije jača strana ni mnogo veće pozicioniranim političarima. Tko se ne sjeća premijerke Jace kako pozdravlja zabezeknutog mađarskog turista na hrvatskoj granici s „Velkam tu Kroejša“, da bi mu objasnila kako je dan poslije jučer, dakle danas, bila u njegovoj zemlji?! A valjda je htjela reći „the day before yesterday“, dakle prekjučer. Da se nije radilo o slučajnoj šeprtljavosti ex-premijerke, dokazuje njezin susret s američkim veleposlanikom Foleyem na zagrebačkom velesajmu. „Velkam tu Kroejša end velkam tu Amerika“, izgovorila je Kosor, dok su se na licu Amerikanca pojavljivali upitnici. Sva sreća da Kosorici znanje engleskog jezika neće biti presudno u utrci za čelno mjesto HDZ-a. No, čak i da hoće, ne bi bila bez šansi. Naime, ni Darko Milinović na nedavnom sučeljavanju kandidata nije zablistao anglicizmima. Ali dovoljno da spremno kaže novinarki: „Aj nou spik ingliš“.

Da ne bi neki mislili da su samo HDZ-ovci lingvistički antitalenti, ni s druge strane hrvatskoga političkoga spektra ne izgleda puno sjajnije. Na pitanje što joj je najvažniji cilj u Bruxellesu, gdje će uskoro zastupati Hrvatsku kao promatračica u Europskom parlamentu, SDP-ovka Ingrid Antičević-Marinović u sebi svojstvenom elokventnom i samouvjerenom stilu kazala je: „Yes, thank you very much“.

„Good night Croatia“ s tako sposobnim kadrovima.

Cilj akcije je raščistiti teren uz rijeku Lišticu od drače i korova, ukloniti porušena stabala i razni otpada. Pozivamo sve građane, članove eko – udruga, ribolovce i ostali koji vole rijeku Lišticu i prirodu da se odazovu akciji. Nadamo se odzivu učenika osnovnih škola i srednjoškolaca. Osigurali smo dio alata, ali bi bilo poželjno da oni koji nam se pridruže ponesu i svoje alatke.

Nakon uređenja staze, Inicijativa za Široki Brijeg i Korektiv će uz šetalište postaviti klupe za šetače i prolaznike, te kante za otpatke. Nadamo se da ćemo uspjeti animirati lokalne vlasti i gospodarstvenike, koji mogu puno pomoći u nabavi građevnog materijala (pijesak, cementi, željezo itd.)

Za sve volontere je osigurano i osvježenje, stoji u pozivu kojeg je potpisao koordinator projekta čišćenja šetnice “Borak” Dalibor Ravić